Na Medinskom univerzitetu odbranjen rad na temu:

�Doprinos �ejha Ahmeda Didata, rhm., i njegova metodologija u raspravljanju sa kr�?anima.� 

Priredio: Mithad R. ?eman, student Medinskog univerziteta

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada je govorio o dokazu Allahove ljubavi prema vjerniku, spomenuo je da Allah Uzvi�eni najprije obavijesti D�ibrila, alejhis-selam, o tome, te mu naredi da ga i on zavoli, a zatim se o tome obavijeste stanovnici nebesa pa im se naredi da ga i oni zavole, na �ta ga zavole stanovnici nebesa, a zatim se tom robu podari kabul njegovog rada na zemlji. Kada god vidim knjigu, kasetu ili sliku �ejha Ahmeda Didata, rhm., ovaj hadis mi je prva asocijacija, a kako i ne bi kada nema muslimana koji iole poznaje i brine za ovu na�u vjeru, bez obzira kojem pravcu i mezhebu pripadao, a da nema pozitivan stav i otvoren gard prema �ejhu Didatu i njegovom radu.

Zbog njegovog doprinosa i zna?aja u ummetu, 20.02.1432.h.g. / 24.01.2011.g. na Islamskom univerzitetu u Medini, student Muhammed Nur Abdullah iz Nigerije odbranio je doktorski rad na temu: �Doprinos �ejha Ahmeda Didata, rhm., i njegova metodologija u raspravljanju sa kr�?anima.� Tim povodom, na�im ?itaocima, predstavljamo osnovne �ivotne podatke ovog velikana.

Njegovo djetinjstvo 

Uva�eni �ejh Ahmed Husejn Didat ro?en je u Indiji 1918. godine od oba roditelja muslimana, oca Husejna i majke Fatime. Otac mu se bavio zemljoradnjom u ?emu mu je pomagala supruga sve dok �ejh Ahmed nije navr�io devet godina kada se zajedno sa roditeljima seli u ju�nu Afriku, u grad Dirban.

Odrastao je u okrilju u?enja ehlis-sunneta tako da je poha?ao nastavu u Islamskom centru u Dirbanu gdje je u?io Kur�an i kur�anske znanosti kao i propise vezane za islamsko zakonodavstvo.

Po�to je zavr�io �esti razred osnovne �kole, 1934. god. pomagao je svome ocu rade?i u prodavnici za prodaju soli. Kasnije prelazi na posao u fabrici gdje provodi dvanaest godina, uspinju?i se u svom poslu od voza?a preko prodava?a do poslovo?e. U tom periodu se upisuje na Dr�avni tehni?ki fakultet, Odsjek za matematiku i ra?unovodstvo.

Misionarski po?eci

Preobrazba i promjena �ivotnog poziva u �ejhovom �ivotu desila se u ?etrdesetim godinama pro�loga vijeka, i razlog ove promjene bio je dolazak kr�?anske misionarske delegacije u posjetu kod njega u prodavnici kada su mu uputili mnoga pitanja o islamu na koje �ejh nije uspio odgovoriti. Tada je �ejh odlu?io da se posveti izu?avanju Ind�ila (Biblije) u �to ve?em broju razli?itih �tampi, ?ak i na arapskom jeziku, gdje se trudio da na?e nekoga ko bi mu prevodio. Bio je ustrajan u uporedbi izme?u razli?itih verzija Ind�ila sve dok nije postigao potpunu sposobnost da se posveti misionarstvu, pozivu i suprotstavljanju kr�?anskim misionarima. Donosi odluku da ?e ostaviti sav posao vezan za trgovinu i da ?e se posvetiti ovom zadatku.

Ranije, dok je �ejh Ahmed jo� uvijek bio vezan za trgovinu i fabriku, desilo se ne�to �to je, tako?er, uticalo na promjene u njegovom �ivotu. Naime, kada je zbog radnih obaveza boravio u Pakistanu susreo se sa knjigom �Trijumf istine� od �ejha Rahmetullaha El-Hindija, rahmetullahi alejhi (umro 1308. h.g.). Ova knjiga govori o nasrtajima kr�?anskih misionara na domovinu �ejha Ahmeda, Indiju zemlju u kojoj se rodio. Britanci, po�to su porazili Indiju, bili su ubje?enja da ?e svi predstoje?i problemi za njihovu vlast i interese u Indiji dolaziti od strane muslimana, po�to je priroda muslimana da su ponosni i nepokorivi, za razliku od hindusa koji su skloni predaji tako da im oni nisu predstavljali smetnju.

Sa ovim ciljem i pretpostavkom Englezi su napravili plan i program za pokr�tavanje, kako bi im to olak�alo njihov ostanak u Indiji i narednih hiljadu godina. Radili su na tome da nasele �to ve?i broj kr�?anskih misionara, kojima su ciljana grupa bili muslimani, a spomenuta knjiga, koja je nastala u tom periodu kao odgovor bezuspje�nim poku�ajima zalutalih da za sobom povuku upu?ene, bila je jedan od razloga da se �ejhu Didatu otvore horizonti i pove?aju sposobnosti u odgovoru na kr�?anske nejasno?e i napade. Knjiga �Trijumf istine� bila je po?etak njegove izgradnje metodologije dijaloga sa sljedbenicima knjige. Ta metodologija uspostavljena je na �erijatskim osnovama vode?i se kur�anskim principima u pozivu sljedbenika knjige, kao i potrazi za jasnim dokazom i argumentom protiv njih iz njihovih iskrivljenih knjiga.

Uzimaju?i upute iz navedene knjige, organizirao je sedmi?na sijela sa kr�?anima u njihovim ku?ama i to svake nedjelje poslije njihova povratka iz crkve. U vrijeme kada je napu�tao grad Dirban ve? je bio poznat kao najve?a li?nost koja se suprotstavila velikom broju kr�?anskih misionara vode?i rasprave sa njima.

Godine 1949. otputovao je u Pakistan radi obezbje?ivanja materijalnih sredstava za svoje �ivotne potrebe koje su ga odvra?ale od misionarstva. U tom periodu radio je u fabrici, ali se nakon tri godine morao vratiti u Afriku kako ne bi ostao bez boravi?ne dozvole, jer nije ro?en u njoj. Po povratku u Dirban nastavlja sa radom u istoj fabrici u kojoj je ranije radio, ali ovaj put kao direktor, i tu ostaje sve do 1956. godine kada se ponovo vra?a misionarskom anga�manu.

�ejh Ahmed bio je o�enjen i imao je dva sina i k?erku

Pedesetih godina u gradu Dirban, Allahovom odredbom i pomo?i desile su se novine koje su mu olak�ale misionarski rad. Po?eo je sa redovnim predavanjem svake nedjelje izutra, na kojem je prisustvovalo od 200 do 300 slu�alaca sa konstantnim pove?avanjem.

Par mjeseci od po?etka ovih doga?anja, Englez Firfaks koji je primio islam, predlo�io je �ejhu da po?nu sa projektom �Uporedba izme?u razli?itih vjerovanja.� Zamisao je bila da izdvoje 15-20 ljudi od onih koji redovno prisustvuju spomenutom predavanju nedjeljom i da ih podu?e kako da koriste Bibliju za poziv u islam. Predavanja su i�la konstantno par sedmica, skoro dva mjeseca poslije ?ega su stala zbog odsustva Firfaksa koji je bio predava?. Ovo odsustvo predava?a izazvalo je kod slu�alaca razo?arenje i na njihovim licima se primjetilo gubljenje nade i motivacije.

U nedjelju, tre?e sedmice od odsustva gospodina Firfaksa, �ejh Didat predlo�io je da on popuni slobodan prostor koji je ostao i da nastavi ondje gdje je Firfaks stao. �ejh Didat ve? tada je bio enciklopedija u toj oblasti ali je i sam prisustvovao predavanjima Firfaksa radi duhovnog uzdizanja. Tada je �ejh proveo tri godine dr�e?i redovna predavanja svake nedjelje. Stvarne koristi ovih predavanja su isplivale tek kasnije, a �ejh Didat je ovaj period i ovaj na?in smatrao najboljim sredstvom za �irenje znanja, a to ga je istovremeno tjeralo da se, zbog obaveze preno�enja informacija, stalno nadogra?uje i nadopunjuje.

�ejh Ahmed Didat postao je poznat po svojoj hrabrosti i odva�nosti u odbrani islama i odgovoru na zablude i sumnje koje su �irili neprijatelji islama a posebno vezano za Poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, a taj njegov rad prouzrokovao je da islam primi na hiljade kr�?ana iz razli?itih dijelova svijeta, neki od njih su sada i sami poziva?i u islam.

Godine 1959. �ejh Didat stao je sa svojim redovnim aktivnostima kako bi iskoristio slobodno vrijeme radi pripreme za ono u ?emu ?e provesti ostatak �ivota, a to je organizovanje javnih debata i rasprava. Radi ovih aktivnosti posjetio je zna?ajan broj zemalja, a pro?uo se po raspravama koje je organizovao sa vode?im misliocima kr�?anstva, poput: Klark, D�imi Svagart, Enis �ru�� Osnovao je Institut Selam za osposobljavanje daija i Dr�avni centar za da�vu u gradu Dirban u ju�noj Africi.

�ejh Ahmed Didat napisao je vi�e od dvadeset knjiga, od kojih su neke �tampane i dijeljene u milionskom tira�u, a organizovao je na stotine tribina u razli?itim dijelovima svijeta.

Zbog svog zna?ajnog truda i doprinosa dobitnik je presti�ne nagrade Kralja Fejsala za doprinos islamu. Nagrada mu je dodijeljena 1986.g. i tada dobija zvanje profesora.

Godine 1996., poslije povratka sa puta iz Australije, razbolio se bole�?u koja ?e ga paralizirati narednih devet godina. Ina?e, �ejh Didat je daleko prije toga bio bolestan od povi�enog �e?era u krvi tako da mu nisu savjetovali putovanje i izlaganje naporu, na �ta se nije osvr?ao. Otputovao je u Australiju radi organizovanja debata i tribina �to je izazvalo veliku pa�nju tamo�njih medija. �ejh nije organizirao debate izuzev sa onima koji javno ispoljavaju neprijateljstvo i netrpeljivost prema islamu, a po povratku sa ovog putovanja obolio je od tumora na mozgu.

U ponedjeljak ujutro, 3. red�epa 1426.h. / 5. avgusta 2005. muslimani su ostali bez velikog islamskog daije i mud�ahida, provjerenog borca i intelektualca, �ejha Ahmeda Didata.

Da se malo prisjetimo

Adobe Flash Player not installed or older than 7.0.14!

---

Add this page to your favorite Social Bookmarking websites