Petak, AUGUST 17, 2018
tekstovi_logo


MAHRAMEMoralna obaveza noenja vela u islamu je tema o kojoj se ?esto raspravlja me?u muslimanskim enama. Me?utim, malo je toga napisano o znanstvenim razlozima koji potvr?uju da veo donosi korist za drutvo.

Ustvari, postoji niz zdravstvenih prednosti koje noenje vela moe pruiti, a, isto tako, i mnoge studije iz podru?ja bihevioralne[3] znanosti ukazuju na to da je veo najbolja odje?a i ukras za ene. Zatita glave je veoma vana sa zdravstvenog stajalita. Rezultati medicinskih ispitivanja pokazuju da se 40-60% tjelesne topline gubi preko glave, tako da su osobe koje nose pokrivalo na glavi tokom hladnih mjeseci zati?ene za oko 50% vie od onih koje to ne prakticiraju. U kineskim i muslimanskim medicinskim dokumentima ovaj koncept se razvio za korak dalje. U Hua Di Nei Jing (Yellow Emperor's Classic na Internal Medicine)[4], kae se da vjetar uzrokuje nagle promjene u tijelu, te da drhtanje, njihanje i ostali pokreti koji potencijalno remete ravnoteu tijela, na taj na?in, prouzrokuju loe zdravlje. Ovi dokumenti pripisuju uobi?ajenu prehladu elementima vjetra koji ulaze u tijelo i uzrokuju tipi?ne simptome kihanja i curenja iz nosa. U tradicionalnim islamskim tekstovima iz oblasti medicine od Ibn Kajjima el-Devzijje moemo na?i brojne reference u vezi "?etiri elementa" - vatre, vode, zraka i zemlje - te o njihovom tetnom utjecaju na tijelo. Posebno nam se savjetuje da se drimo podalje od propuha i da zatitimo nae glave od vjetra, povjetarca, propuha i prohladnog vremena. Zbog toga bi svi radnici na otvorenom morali nositi neku vrstu pokrivala za glavu.

Jo vanije je zatititi glavu na toplom vremenu. V.G. Rocine, istaknuti stru?njak na polju istraivanja mozga, otkrio je da se modani fosfor topi na 108?C, temperaturi koja se lahko moe dose?i, ako osoba stoji pod vrelim suncem nepokrivene glave ma koji vremenski period[5]. Kada se to dogodi, mogu?e posljedice su nepovratno ote?enje mozga, gubitak pam?enja i gubitak nekih modanih funkcija. Iako se ovdje radi o ekstremnom primjeru, ote?enje mozga, usljed ?estih izlaganja i pregrijavanja glave, i dalje se moe javiti, ali u manjoj mjeri. Bernard Jensen, naturopat[6] i kiroprakti?ar[7], navodi da je to zbog toga to mineral fosfor[8] pokre?e rad mozga, mineral na kojeg toplota jako tetno djeluje. Posljednje, ali ne i najmanje vano, veo ili pokrivalo za glavu trebalo bi da nose svi javni radnici koji opsluuju drutvenu zajednicu kako bi se osigurala ?isto?a i ?ednost. Radnici u brojnim zanimanjima nose "pokrivala" - medicinske sestre, ''fast food'' radnici, prodava?i delikatesnih proizvoda[9], radnici i konobari u restoranima, lije?nici, provajderi zdravstvene zatite[10] i jo mnogi drugi. Zapravo, kada uporedimo broj radnika koji pokrivaju svoju glavu sa brojem onih koji to ne ?ine, nalazimo da, po svoj prilici, vie ljudi pokriva glavu nego suprotno.

Osim li?nih i op?ih zdravstvenih koristi od noenja vela, to donosi i brojne druge prednosti za drutvo. U ''Analyzing Visual Data'' (Analiza vizualnih podataka), Ball i Smith raspravljaju o saznanju sociologa da vizualne predstave utje?u na oblikovanje ljudskih pogleda na svijet i njihovu interpretaciju ivota. Mukarci koriste vizualne podatke za interpretaciju svojih odnosa sa enama iz okruenja. Mnoge studije su otkrile da kada osoba pokuava iznova ostvariti vezu sa svojim instinktivnim opaajima, to povezivanje se obi?no odigrava samo povrinski; njihovi izvorni opaaji i dalje se nalaze na stanovitoj razini. Istraivanja mozga pokazuju da mi egzistiramo u svijetu stalno variraju?ih svjetlosnih varijabli koje primoravaju mozak da vri ono to se naziva "lateralna inhibicija"[11]. Posljedi?no, to nas opskrbljuje ''jasnijom'' slikom, za razliku od "prave" slike onoga to vidimo. Nadalje, mree lateralne inhibicije djeluju kao dio "nesvjesnog" mozga, uglavnom, bez davanja bilo kakvih informacija "svjesnom" dijelu mozga o tome ta one rade. Prema tome, mozak moe pruiti razli?ite percepcije svijeta, ?ak i bez nae pune svijesti o tome ta procesuira. Dodatna istraivanja navedena u enciklopediji ''Britannica'' pokazuju da to kako se ena predstavlja drutvu potpada pod kategoriju ritualnog ponaanja putem kojeg ivotinje pruaju specifi?ne informacije drugim ivotinjama, naj?e?e pripadnicima vlastite vrste. Da bi to obavile, u biti, sve vie ivotinje, uklju?uju?i i ljude, koristite se displejima[12] u odre?enoj mjeri, a najpoznatiji su vizualni. Neki biolozi, ustvari, ograni?avaju pojam displej ciljaju?i na vizualne signale ili gestikulacije. Ovi vizualni signali, koji kod ivotinja, jednostavno, mogu biti svijetla boja ili perje, podsti?u privla?nost. Kod ljudi, oni se obi?no o?ituju kroz dotjeranu kosu, minku ili odje?u. U naem drutvu, najve?im dijelom atraktivne frizure i odje?a se nose da bi ''osobu koja se dotjeruje'' u?inilo to privla?nijom (reklama i televizija su institucionalizirale ovu ?injenicu). Konstantne varijacije u modi imaju tendenciju tetnog djelovanja na mozak jer mu, u pravilu, neprestano prilago?avanje promjenjivim sjenama i oblicima u svijetu zadaje probleme. Razumljivo, mozak tada, putem "lateralne inhibicije," automatski pojednostavljuje ove slike u nesvjesnu poruku da su atraktivna kosa i odje?a NAMIJENJENE da privuku. Objedinjavanjem ta dva koncepta, u stanju smo razumjeti kako mukarac moe primiti signal "privla?enja" iz mozga prije nego to dobije dovoljno vremena da ga "blokira" koriste?i "obaranje svog pogleda." Preobrazba slike, ve? obra?ene od strane mree lateralne inhibicije, uzrok je stresa kod ve?ine ljudi. Takav postupak, ponavljan iz dana u dan, nakon vi?enja mnogih "displeja", potencijalno uzrokuje ogroman kumulativni stres na drutvo.

U davna vremena, stres je uzrokovao stimulaciju simpati?kog nervnog sistema[13], to je za posljedicu imalo izljev hormona adrenalina[14], noradrenalina[15] i glukokortikoida[16] koji su bili bitni za ''borba-ili-bjeanje'' mehanizam preivljavanja [17] kod prvih ljudi. Me?utim, priroda stresa kod osoba u savremenom svijetu je druga?ija. Samo povremeno pojedinac se suo?ava s neo?ekivanim, nadmo?nim, po ivot opasnim oblicima stresa. Dananji stresovi nastaju zbog brojnih uzroka, me?u kojima su ogromne koli?ine vizualnih i fizi?kih inputa (unesenih podataka), kojima bivamo bombardirani u ovom "informacijskom dobu" osobnih sloboda. Problem s kojim se suo?avamo je taj da tijelo i dalje nastavlja da reagira na isti na?in kao i u pradavna  vremena, tj. isputanjem velike koli?ine navedenih hormona, to moe biti veoma tetno. Oni mogu uzrokovati porast krvnog pritiska, ote?enje mii?nog tkiva, dovesti do neplodnosti, inhibirati rast, otetiti hipokampus[18] i izazvati supresiju imunolokog sistema. Dva naju?inkovitija rjeenja za ovaj problem su, prvo, uvjeriti reklamnu industriju, ali i drutvo u cjelini, da je nuno promijeniti zauzeti kurs izlaganja i prikazivanja ena naim mukarcima. Drugi i plodonosniji na?in je jednostavno utjecati na ene da se odijevaju pristojno, to ?e pospjeiti da se osigura to da one ne alju neprikladne vizualne signale mukarcima. Osim toga, pokrivanje kose, tako?er, moe imati blagotvoran u?inak na ensku psihu. Studije o enama koje su intervjuirane za posao pokazuju da postoji visoka korelacija izme?u toga kako su odjevene i njihove percepcije o tome koliko ?e biti uspjene u svojim intervjuima. Postoji mnogo vie primjera u vezi toga kako ono to nosimo moe utjecati na to kako ?emo se vladati. Noenje vela moe posluiti da podsjeti ene na njihove vjerske dunosti i bihevioralna o?ekivanja[19]. Tako?er, moe posluiti kao podsjetnik za ene da nismo tek pojedinci kao i drugi, nego i predstavnici i diplomate naeg "Ummeta''.

Autor: Kristie Karima Burns[20]

Prijevod teksta: Muamer Neimarlija



[1] Prijevod ?lanka objavljenog pod nazivom ''The Science Behind the Veil''. Preuzeto sa www.onislam.net

[2] U ovom tekstu termin veo se koristi u zna?enju erijatski propisanog noenja mahrame za ene muslimanke. (op. prev.)

[3] Znanosti koje imaju za cilj otkrivanje zakonitosti ponaanja ljudi u odre?enim situacijama. (op. prev.)

[4] Starodrevno djelo iz podru?ja kineske medicine. Vidjeti na: http://en.wikipedia.org/wiki/Huangdi_Neijing (op. prev.) 

[5] ''Husajn b. Avf kazuje da je doao dok je Allahov Poslanik, neka je mir i blagoslov na njega, drao hutbu i stade na sunce, a Alejhisselam mu naredi da se premjesti u hlad.'' Izvor: El-Buhari, M.I. (2009) Knjiga o edebu. Mostar: Islamski kulturni centar, str. 464, hadis br. 1170.

[6] ''Naturopatija je zdravstvena disciplina koja se bazira na tretiranju uzroka bolesti prirodnim metodama lije?enja kako bi se postiglo optimalno zdravlje koje moe biti ugroeno genetskim predispozicijama, nutricionisti?kim debalansom i ivotnim stilom.'' Izvor: http://www.naturopatija.hr/ (op. prev.)

''Naturopatija je alternativni medicinski sustav koji se usredoto?uje na prirodne lijekove i vitalnu sposobnost da se tijelo ozdravi samo. Naturopatska filozofija favorizira holisti?ki pristup i minimalnu upotrebu operacija i lijekova. Naturopat je zdravstveni stru?njak koji primjenjuje prirodne terapije.'' Izvor: http://www.centar-zdravlja.net/clanci/biljni-lijekovi/13/1884/sto-je-naturopatija/?mr=1 (op. prev.)

[7] ''Kiropraktika je grana medicine koja se bavi uspostavljanjem i odravanjem zdravlja pomo?u manipulacije kraljenice i njenih struktura.(...) Kiroprakti?ar koristi priro?enu sposobnost organizma da se sam izlije?i uz pomo? pravilnog funkcioniranja iv?anog sustava. Kiroprakti?ar tretira, putem manipulacije, poreme?aje kraljenice kako bi uspostavio tu bazi?nu sposobnost ozdravljenja bez primjene lijekova odnosno kirurkog zahvata.'' Izvor: http://www.kiropraktika-valeo.hr/sadrzaj.php?sid=1 (op. prev.)

[8] ''Fosfor je drugi najzastupljeniji mineral u tijelu i 85% ga se nalazi u kostima. Ostatak tjelesnog fosfora se nalazi u krvi, teku?ini u i oko u ?elija, te u razli?itim organima poput srca, bubrega, mozga i mii?a, gdje je uklju?en u mnoge klju?ne funkcije. Njegova glavna svrha ogleda se u izgradnji jakih kostiju i zuba, ali taj mineral koristi prakti?ki svaka ?elija u tijelu. Bitan je za upotrebu ugljikohidrata, masti i proteina ??za rast, odravanje i popravak ?elija te za proizvodnju energije. Neophodan je za pravilan razvoj skeleta, rast zuba, funkcioniranje bubrega i prijenos nervnih impulsa.'' Izvor: http://www.nutriherb.net/phosphorus.html i

 http://www.allnatural.net/herbpages/mineral-phosphorus.shtml (op. prev.)

[9] Vrlo ukusno i fino jelo, poslastica. (op. prev.)

[10] ''Health care provider ili provajder zdravstvene njege je osoba ili institucija koja prua preventivne, kurativne, podsticajne i rehabilitacijske usluge zdravstvene njege na sistemati?an na?in pojedincima, obiteljima ili komunama.'' Izvor: http://en.wikipedia.org/wiki/Health_care_provider (op. prev.)   

[11] Osobina oka da razlike na granici dviju susjednih povrina vidi otrije nego na prirodnoj sceni poznata je kao bo?na ili lateralna inhibicija (Mach-ov efekat). Izvor: http://fliiby.com/file/377700/x185b55vft.html (op. prev.)

[12] Prikazi, predodbe, manifestacije, predstave, prizori. (op. prev.)

[13] ''Simpati?ki nervni sistem (SNS) je jedan od tri dela autonomnog nervnog sistema, zajedno sa enteri?nim i parasimpati?kim sistemima. Njegova generalna uloga je da mobilizuje telesne resurse pod stresom; da indukuje borba-ili-beanje respons. On je, me?utim, konstantno aktivan na bazalnom nivou s ciljem odranja homeostaze.'' Izvor: http://sr.wikipedia.org/wiki/Simpati%C4%8Dki_nervni_sistem (op. prev.)

[14] ''Adrenalin ili epinefrin je hormon kojeg lu?i sr nadbubrene ljezde u situacijama kada je neophodno pove?ati sr?ani minutni volumen. Adrenalin je zasluan za karakteristi?an "fright-fight-flight" u?inak nakon pretrpljenog emocionalnog stresa. On priprema organizam za stanja kada treba hitno reagirati, boriti se ili pobje?i zbog opasnosti, a tako?er pove?ava snagu i stanje budnosti.''

Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Adrenalin (op. prev.)

[15] ''Noradrenalin je jedan od hormona stresa. Uslijed stresne reakcije dolazi do aktivacije simpati?kog sustava i lu?enja noradrenalina. Pod utjecajem ovog neurotransmitera dolazi do: aktivacije modanih struktura i usmjeravanja panje, ubrzanja rada srca, pove?anja snage srca, suenja krvnih ila (vazokonstrikcija) perifernog tkiva, proirenja zjenica (midrijaza), inhibicije rada crijeva i mjehura te poja?avanja tonusa mii?a sfinktera. Isto tako, noradrenalin sudjeluje u regulaciji sna i raspoloenja.'' Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Noradrenalin (op. prev.)

[16] ''Glukokortikoidi jesu steroidni hormoni ?ija je glavna uloga dejstvo na metabolizam glukoze, proteina i masti, a tako?e i dugoro?no prilago?avanje organizma na stresne situacije.''

Izvor: http://www.stetoskop.info/kortikosteroidi-za-sistemsku-primenu-b13-bs260-p94-nc1-book.htm (op. prev.)

[17] ''Naa tijela reagiraju na stres klasi?nim bori se ili bjei mehanizmom, tijekom kojeg se poja?ano lu?i adrenalin, pove?ava se frekvencija srca, krvni pritisak, poja?an je dotok krvi u mii?e (zbog ?ega mii?i i cijelo tijelo postaju napetiji), dominantno djeluje simpati?ki dio iv?anog sustava, ire se zjenice, ubrzava koagulacija krvi i doga?a se niz procesa kojih uglavnom nismo niti svjesni. Ovaj mehanizam nam omogu?ava da se suprotstavimo ili pobjegnemo od ne?ega to nam se ?ini kao prijetnja. To je mehanizam preivljavanja. Me?utim ako konstanto reagiramo na ovaj na?in na svakodnevne podraaje, dovodimo se u takvo rizi?no stanje gdje se kroz odre?eno vrijeme moe razviti niz tegoba i bolesti koje su vezane uz stresna stanja.'' Izvor: http://www.indigo-svijet.hr/clanci/tehnike-samorazvoja/redukcija-stresa-tehnikom-meditacije/77/ (op. prev.)

[18] ''Dr. Smith kae da znanstvenici vjeruju da su podru?ja mozga koja su uklju?ena u stvaranje sje?anja ista ona u kojima se sje?anja pohrane. Jedno od podru?ja za koje se zna da su povezana sa stvaranjem sje?anja je hipokampus. Ako otetite hipokampus, dobivate klasi?nu amneziju, kod koje imate problema sjetiti se novih stvari, kae dr. Smith.'' Izvor: http://www.voanews.com/croatian/news/a-37-2009-02-04-voa1-85898692.html (op. prev.)

[19] Ono to se od konkretne osobe o?ekuje u pogledu pristajanja uz pravila lijepog ponaanja. (op. prev.)

[20]Karima Burns ima doktorat iz naturopatije i master u lije?enju biljem. Bavi se prou?avanjem metoda prirodnog lije?enja ve? 12 godina, objavljuje newsletter-e o prirodnom lije?enju posljednje 4 godine i pie opirno o prirodnom lije?enju i ljekovitom bilju. Sestra Karima se zainteresirala za prirodno lije?enje nakon to je okon?ala svoju osobnu dugotrajnu bitku sa astmom, alergijama, hroni?nim infekcijama uha, depresijom, hipoglikemijom, umorom i napadima panike pomo?u ljekovitog bilja i prirodnim terapijama. Izvor: www.onislam.net (op. prev.)



Add this page to your favorite Social Bookmarking websites
Reddit! Del.icio.us! Mixx! Free and Open Source Software News Google! Live! Facebook! StumbleUpon! TwitThis Joomla Free PHP
Share

BUDIMO PRIJATELJI

ZA SESTRE

POSJETITE MINBER.BA