Zahvala pripada Allahu, delle anuhu, Jednom i Jedinom, i neka je salavat i selam na Allahovog Poslanika, njegovu ?asnu porodicu i sve ashabe. Allah, delle anuhu, doista je poslao poslanike, spustio knjige i propisao propise samo da bi Mu se ispovijedao tevhid i da bi bio oboavan. Uzvieni Allah rekao je: "Ljude i dinne stvorio sam samo zato da Mi ?ine ibadet" (prijevod zna?enja Ez-Zarijat, 56); "Mi smo svakom narodu poslali poslanika, da Allahu ibadet ?ine i da se klone taguta" (prijevod zna?enja En-Nehl, 36).
Ibadet koji je Uzvieni naredio naziva se i smatra ibadetom samo ukoliko se izvrava iskreno u ime Allaha, Gospodara svjetova, i u skladu sa naredbom plemenitog Poslanika, neka je na njega najbolji salavat i selam, zato to je Uzvieni rekao: "Pa ko se nada susretu s Gospodarom svojim, neka ?ini dobra djela i neka u ibadetu svome, ne smatra Njemu ravnim nikoga." (Prijevod zna?enja El-Kehf, 110)
Fudajl b. 'Ijjad, rahimehullah, rekao je: "Doista, ako djelo bude iskreno, a neispravno, ne?e biti primljeno, a i ako bude ispravno, ali neiskreno, ne?e biti primljeno, sve dok ne bude iskreno i ispravno. Iskreno je ako bude radi Allaha, delle anuhu, a ispravno je ako bude u skladu sa sunnetom Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem." ("Dami'ul-ulumi vel-hikem", str. 72)
U dananjem vremenu mnogi su muslimani izmislili i uveli mnoge neutemeljene ibadete novotarije, ele?i na taj na?in da se priblie Allahu, delle anuhu, i misle?i da su od vjere, a ustvari nije tako. Postoje mnogi razlozi ovakvog postupanja, a neki od njih su neznanje, slijepa pristrasnost, slijepo slije?enje, povo?enje za drugima i korist i dobrodit koju ostvaruju neki od onih koji rade ove novotarije ili ih organiziraju.
Jedna od novotarija u ibadetu, koje se ponavljaju svake godine i koje su ljudi uveli, jeste poznati i raireni namaz - "SALATU-REGAIB", koji se klanja prvog ?etvrtka u mjesecu redebu, na osnovu lanog i izmiljenog hadisa na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Navodi se da Enes b. Malik, radijallahu anhu, prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve slellem, da je rekao: "Redeb je Allahov mjesec, a'ban je moj mjesec, a ramazan je mjesec moga ummeta..."
U tom hadisu se navodi i sljede?e: "...i niko ne?e postiti prvi ?etvrtak u redebu, a zatim klanjati izme?u akama i jacije, tj. u no?i dume, dvanaest rekata, u kojima ?e na svakom rekatu u?iti Fatihu jednom, suru Kadr (Inna enzelnahu fi lejletil kadr...) tri puta i suru Ihlas (Kul huvallahu ehad...) dvanaest puta, predaju?i selam nakon svaka dva rekata, a zatim nakon namaza donijeti na mene salavat sedamdeset puta i re?i: 'Allahu moj, donesi salavat na Muhammeda, vjerovjesnika, koji ne ?ita i ne pie, i na njegovu porodicu!', zatim u?initi seddu i u?iti na seddi sedamdeset puta: 'Subbun kuddusun rabbul-melaiketi ve ruh', zatim podi?i glavu i re?i sedamdeset puta: 'Rabbi-gfir li ve-rham, ve tedavez amma ta'lem, inneke ente el-azizul-e'azam', zatim u?initi seddu drugi put i re?i isto kao i na prvoj seddi, zatim zamoliti Allaha za svoju potrebu i doista ?e mu biti udovoljeno."
Nakon toga se spominje da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Tako mi Onoga u ?ijoj je ruci moja dua, nema roba niti robinje, koji klanjaju ovaj namaz, a da im Allah ne?e oprostiti sve grijehe, pa makar ih bilo kao morske pjene i koliko je listova na granama, i bit ?e mu omogu?eno da se na Sudnjem danu zauzme za sedamdeset osoba iz svoje porodice. Kada bude u kaburu prve no?i, do?i ?e mu nagrada od ovog namaza i obratiti mu se radosna lica i blagog jezika i re?i mu: 'Moj voljeni, budi sretan! Spasio si se svake poteko?e!' Pa ?e upitati: 'Ko si ti?' Tako mi Allaha, nisam ugledao ljepe lice od tvoga, niti ?uo divniji govor od tvoga, niti osjetio ljepi miris od tvoga!' Pa ?e mu re?i: 'O moj voljeni, ja sam nagrada od namaza koji si klanjao te i te no?i u tom i tom mjesecu. Doao sam no?as da ispunim tvoje pravo, pravim ti drutvo, otkonim od tebe usamljenost, pa kada bude puhnuto u rog, pravit ?u ti zaklon na Sudnjem danu na mjestu proivljenja i raduj se, ne?e nikada ostati bez dobra od svoga zatitnika.'"
Hadis je zabiljeio imam Ibnul-Devzi, rahimehullah, u svom poznatom djelu o apokrifnim hadisima "El-Mevdu'at", 2/124-125.
Ibnul-Devzi, rahimehullah, nakon to je naveo prethodni hadis, rekao je: "Ovaj hadis je nitavan apokrifan, la na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Za njegovo podmetanje okrivili su Ibn Duhejma, koji je u lancu prenosilaca, i rekli da je laov. A ?uo sam naeg ejha Abdul-Vehhaba el-Hafiza da kae: 'Sve ravije prenosioci su nepoznati, sve knjige sam prelistao, ali ih nisam naao.'" (Prethodni izvor, 2/124)
Imam evkani, rahimehullah, rekao je: "Hadis je apokrifan i njegovi prenosioci su nepoznati. To je poznati namaz 'regaib'. Hafizi hadisa su sloni da je taj namaz nitavan." ("El-Fevaidul-medmu'a'', str. 48)
Imam Nevevi, rahimehullah, govore?i o ovom namazu, rekao je: "Doista, taj namaz je bidat novotarija i prezren ?in. To je od novotarija koje su uveli zabludjeli i neznalice i u njemu se nalaze o?ite i jasne prezrene radnje. Allah ubio onoga ko ga je izmislio i slagao. Islamski u?enjaci su napisali dobre i korisne knjiga pojanjavaju?i njegovu pokvarenost i pojanjavaju?i zabludu onih koji ga klanjaju i koji su ga izumili. A ono to ukazuje na njegovu nitavnost i pokvarenost i zabludu onoga ko ga obavlja teko je pobrojati." ("El-Minhad" 8/20)
ejhul-islam Ibn Tejmijje, rahimehullah, rekao je: "Namaz regaib je novotarija, po konsenzusu svih islamskih u?enjaka. Allahov Posalnik, sallallahu alejhi ve sellem, nije ga propisao, niti iko od njegovih halifa, niti je pohvalio njegovo obavljanje iko od imama ove vjere, kao Malik, afija, Ahmed, Ebu Hanife, Sevri, Evzai, Lejs i drugi. Hadis koji je prenesen u tom kontekstu je la, po konsenzusu svih hadiskih stru?njaka." ("El-Medmu'ul-fetava", 2/134)
Hafiz Ibn Reeb, rahimehullah, rekao je: "Ovaj namaz, tj. regaib, je novotarija kod ve?ine uleme. Savremeni islamski u?enjaci koji su smatrali da je (ovaj namaz) novotarija su: Hafiz Ebu Ismail el-Ensari, Ebu Bekr es-Sem'ani, Ebul-Fadl Ibn Nasir, Ebul-Fere ibnul-Devzi i drugi. Raniji u?enjaci nisu spominjali da je od novotarija, zato to je izmiljen nakon njih i pojavio se tek nakon 400. god. po Hidri. Iz tog razloga raniji u?enjaci nisu ni znali za njega niti su govorili o njemu." ("Letaifu-me'arif", str. 228)
Allah, delle anuhu, najbolje zna.
Detaljnije pogledati ?lanak: "ehru redeb bejnel-ittiba'i vel-ibtida'i", ejha Muhammeda b. Seida el-'Ida, hafizehullah.
Priredio: Amir Smaji?
Medina, 10. 7. 1432. god. po H.
< « | » > |
---|