Utorak, MARCH 19, 2024
tekstovi_logo

Smijao se u trenutku smrti


paradiseEbu Rejhan el-Biruni ivio je 78 godina, u potpunosti posve?en nauci, istraivanju, ?itanju i pisanju knjiga. Njegova ruka nije isputala pero, njegovo istraiva?ko oko nije prestajalo da promatra svijet oko sebe, a srce nije prestajalo da razmilja. Knjigu i olovku ostavljao je samo onda kada bi jeo i spavao. Znanje je skinulo sve maske nejasno?a sa njegovog lica i oslobodilo njegove ruke od svih okova. Njegov savremenik, ina?e poznati islamski pravnik, Ebu Hasan Alij ibn Isa, pri?ao je: Posjetio sam Ebu Rejhana el-Birunija kad je bio na samrti, i kad sam sjeo pored njega, on me je upitao: ta si ono ti meni rekao kad sam te pitao o nasljednom dijelu nane, koliki nasljedni dio njoj pripada? Odgovorio sam mu: Zar sad u ovom odsutnom trenutku da me pita o nasljednom dijelu nane?! Rekao mi je: ?ovje?e, da napustim dunjaluk poznaju?i odgovor na ovo pitanje, bolje mi je nego da ga napustim, a da ne znam odgovor na njega. Onda sam mu ja ponovio ono to sam mu ranije bio rekao u vezi naslje?ivanja nana, a zatim sam napustio njegovu ku?u boje?i se da ga ne zamaram. Kad sam bio na izlaznim vratima ?uo sam njegov posljednji vapaj prije nego je ispustio duu.

Halifa Omer, r.a., je u smrtnom hropcu, dok mu je rana obilno krvarila, pitao ashabe oko sebe: Da li sam upotpunio sabah-namaz?

Sa'd ibn Rebia, neustraivi mudahid koji je poginuo na Uhudu, u ?asu smrti, pitao je ashabe: Je li Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, iv i zdrav? Kad su mu rekli da jeste, on se smirio, nasmijao i ispustio svoju plemenitu duu.

Ibrahim ibnu-l-Derrah prenosi: Ebu Jusuf (poznati islamski pravnik hanefijske pravne kole)  se razbolio, pa sam otiao da ga posjetim. Sjeo sam pored njega, a on je u tom trenutku bio izgubio svijest. Kad se ponovo osvijestio, pitao me je: ta misli o tom i tom erijatsko-pravnom pitanju i problemu? Rekao sam: Zar sad da me pita o erijatskim propisima? Odgovorio je: Ne smeta da u?imo i na samrti, moda ?e nam to biti spasonosno. Zatim je rekao: Ibrahime, kako je bolje bacati kamen?i?e na demretima na Mini, pjea?e?i ili jau?i? Odgovorio sam: Bolje je bacati kamen?i?e jau?i. On je kazao: Pogrijeio si! Onaj ko eli stati pored demreta, njemu je bolje da kamne?i?e baca kao pjeak, a onaj ko ne namjerava da staje pored demreta, njemu je bolje da kamen?i?e baca jau?i. Nedugo zatim on je ispustio duu i preselio na bolji svijet.

To su ambicije koje razbijaju i odagnavaju sve nagomilane strahove. Kad im je smrt bila pored glave, kad se dua rastajala sa tijelom, oni su bili zaokupljeni razmiljanjem o odre?enim erijatskim pitanjima i problemima. Znanje je bilo njihova najve?a dragocjenost i ono je zaokupljalo njihove misli i cijelo njihovo bi?e, ?ak i u najteim trenucima. Zato nije ?udo to su bili imami i istinski predvodnici islamskog ummeta.

Car orijentalnih parfema

U svijetu orijentalnih parfema i mirisa, isti?e se ime ejha Abdul-Aziza Dasira, kao pionira u ovoj vrsti trgovine. Njegovi mirisi imaju nevjerovatno dobru pro?u, posebno u zemljama Arapskog zaliva, tako da ne?ete na?i niti jednu prodavnicu, oping-centar, odmaralite, hotel, kao i privatne stanove, a da u njima nema Dasirovih mirisa.

ejh Abdul-Aziz Dasir poznat je kao trgovac mirisima od alojevog drveta, lutanj (u arapskom svijetu poznat kao Ud), i on je svoj biznis po?eo tamo gdje su drugi stali, da bi ga danas razgranao irom svijeta. Nakon to je otvorio vie od trista poslovnica ili ogranaka, u vie od dvadeset i pet drava, ejh Dasir se priprema za otvaranje novih poslovnica. Njegova tvrtka, u narednih pet godina, planira otvoriti hiljadu poslovnica diljem svijeta.

Ko je zapravo Abdul-Aziz Dasir?

Ro?en je u Rijadu 1960. godine i tu je po?eo i zavrio svoje kolovanje. Ina?e je diplomirao na ekonomskom fakultetu u Rijadu. Na po?etku, njegove ambicije uop?e nisu bile vezane za trgovinu mirisima niti mu je to bila ivotna elja, jer je bio izrazito dobar student i nauka mu je bila na prvom mjestu.

Car parfema, kako Arapi vole nazivati Dasira, nije ni sanjao da ?e se njegov hobi iz djetinjstva pretvoriti u unosni biznis i da ?e postati najpoznatiji trgovac mirisima u zemljama Arapskog zaliva.

Naime, on je po?eo trgovati mirisima jo dok je bio srednjokolac, tako to su ga prijatelji i ro?aci zaduivali da im nabavi dobre mirise za posebne prilike, a onda je, kada je bio na prvoj godini studija, posluao savjet jednog svog prijatelja i otvorio je du?an za mirise koji nije imao vie od dvadeset metara kvadratnih.

U me?uvremenu je diplomirao na Ekonomskom fakultetu i zaposlio se kao profesor u jednoj srednjoj koli u Rijadu. Dakle, kada se odlu?io ozbiljnije baviti trgovinom mirisima, ve? je radio kao profesor i kod sebe je imao svega 5.000 rijala ute?evine. Me?utim, poto se njegov biznis neo?ekivano proirio, a zarada enormno rasla, odlu?io je, i pored protivljenja njegovih roditelja i prijatelja, dati ostavku na mjesto profesora i potpuno se posvetiti trgovini mirisima. I nije pogrijeio. Danas, nakon 25 godina od otvaranja prvog du?ana, Dasir ima 365 poslovnica u razli?itim dijelovima svijeta. Pored mnogobrojnih gradova u zemljama Arapskog zaliva, on ima poslovnice u Londonu, Parizu i Washingtonu, a u sljede?oj fazi, u petogodinjem planu, namjerava otvoriti poslovnice svoje tvrtke u mnogim drugim dravama irom svijeta.

Po?eo je sa du?anom od 20 kvadratnih metara, a danas, zahvaljuju?i ?vrstoj vjeri u Allaha, d.., ogromnom trudu i strpljivosti, postao je vlasnik najve?e tvrtke mirisa na Bliskom Istoku.

Pa, jesi li i ti spreman da krene u ostvarivanje ivotnog sna i pored poteko?a i iskuenja koja te ?ekaju na tom putu?!

Ne o?ajavaj, ve? pokuaj ponovo

Upitan je imam E-abi: Kako si postigao toliko znanje? Odgovorio je: Neizmjernim odricanjem, ?estim putovanjima, strpljivo?u poput brda, ranim ustajanjem poput ptica.

Kau da je poznati filozof El-Farabi sto puta pro?itao Aristotelovu raspravu O dui, dok je nije razumio, a njegovu Retoriku, pro?itao je ?etrdeset puta.

Ibn Sina je ?etrdeset puta pro?itao Aristotelovu Metafiziku, i nije je uspio razumjeti. Kasnije ju je nau?io napamet, ali je opet nije razumio, sve dok jedne prilike nije doao do jedne Farabijeve knjiice ili rasprave u kojoj on detaljno objanjava Aristotelovu Metafiziku. Tek kada je Ibn Sina pro?itao tu Farabijevu raspravu, razumio je spomenuto Aristotelovo djelo.

Paul Ehrlich otkrio je lijek protiv sifilisa i ozna?io ga brojem 606., a to je u stvari broj njegovih pokuaja da do?e do odgovaraju?eg lijeka za tu opaku bolest.

Zato, ne o?ajavaj ni u najve?oj poteko?i, ve? uvijek iznova pokuavaj dok ne uspije. I ne zaboravi da i male kapi vode, ukoliko konstantno padaju na kamen, mogu udubiti kamen.

Nasmij se i kad si poraen

Jedan Perzijanski mudrac je rekao: Nikada se nisam alio na vrijeme niti na odredbu s nebesa, osim jedanput, kad su mi noge bile toliko izranjavane da nisam mogao obu?i cipele, pa sam uao u damiju u Kufi i vidio sam ?ovjeka bez obe noge. Tada sam iskreno zahvalio Allahu na Njegovim blagodatima.

ekspir je rekao: Bolje ti je da svoj ivotni put kr?i osmijehom, nego da ga kr?i sabljom.

Nije hrabrost u nepostojanju osje?aja straha, ve? je hrabrost u pobje?ivanju tog osje?aja.

Mi volimo prolost, jer je prola, a kad bi se vratila, mrzili bi je.

Najtee je donijeti odluku.

Kad ne zna kuda ?e, u tom slu?aju, kojim god putem krene odvest ?e te do cilja.

Iskuenja koja bi pokrenula brda

Povezanost i neodvojivost alosti i radosti, tegobe i olakanja, najbolje se prepoznaje u pri?i o Jusufu, a.s., kada su se njegova bra?a okupila da se dogovore oko njegovog ubistva. O njihovoj zavjeri, Kuran veli: Ubijte Jusufa ili ga u kakav predio ostavite, otac va ?e se vama okrenuti, i poslije toga ?ete dobri ljudi biti. (Jusuf, 9.). Ve?ina njih je bila za to da ubiju Jusufa, osim jednog brata, preko ?ijeg miljenja i prijedloga je stiglo olakanje i radost za Jusufa, a.s.

Naime, prije nego su donijeli kona?no odluku, on im je rekao: Ako ba ho?ete neto da u?inite, onda Jusufa ne ubijte, ve? ga na dno kakavog bunara bacite, uzet ?e ga kakva karavana. (Jusuf, 10.). To je o?igledni spas i olakanje, nakon tekog iskuenja. Nakon toga dolazi novo iskuenje za Jusufa, a.s., kada je prodat kao obi?ni rob za neznatnu vrijednost, iako je on, kako je rekao Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem: plemeniti, sin plemenitog, unuk plemenitog i praunuk plemenitog, tj. sin je Jakuba, a.s., unuk je Ishakov, a.s., i praunuk je Ibrahimov, a.s.

To je za njega bilo jedno od najve?ih iskuenja, jer za tako plemenitog i uglednog ?ovjeka nema ve?eg iskuenja od toga da bude ponien tako to je prodat  kao bezvrijedni rob. Odakle je i kako doao izlaz za to iskuenje? Allah, d.., mu je dao izlaz iz tog iskuenja onda kada ga je kupio uglednik iz Egipta i nastanio ga kod sebe, rekavi svojoj eni: U?ini mu boravak prijatnim! Moe nam koristan biti, a moemo ga i posiniti! (Jusuf, 21.). Razmislite o ovom velikom izbavljenju i samilosti koja je pokazana prema Jusufu, nakon tekog iskuenja koje je doivio kada su ga bra?a bacila u bunar i kada je prodat kao roblje. On je ivio u vladarskoj ku?i u Egiptu i porodica koja ga je uzela brinula se o njemu kao o ro?enom sinu.

A onda je doao trenutak kada ga je ona u ?ijoj je ku?i boravio po?ela na grijeh navoditi, zaklju?avi sva vrata dvorca. U tom trenutku su se spojile dvije vrste iskuenja kod Jusufa, a.s., i fizi?ko i moralno. Zatim je dolo olakanje i izlaz. Kako? Prvo, Allah mu je pokazao jasnu opomenu, kao to stoji u Kuranu: I on bi nju poelio da od Gospodara svoga nije opomenu ugledao. (Jusuf, 24.). Ta opomena je veliko olakanje i izbavljenje od bluda i grijeha, i ona je zna?ila bijeg od zasljepljuju?e strasti i smutnje. Kada se, nakon to ga je ona pokuala prisiliti na grijeh razderavi mu koulju straga, na vratima pojavio njen mu, i to je bilo olakanje za Jusufa, a.s. Iza tog olakanja uslijedilo je novo iskuenje kada se vladareva ena pokuala izvu?i i opravdati, a svu krivicu svaliti na Jusufa, a.s., rekavi: Kakvu kaznu zasluuje onaj koji je htio da eni tvojoj zlo u?ini - re?e ona ako ne tamnicu ili kaznu bolnu? (Jusuf, 25.).  U takvoj situaciji bi vjerovatno svako vie vjerovao eni nego mukarcu, jer nije obi?aj da ene nasr?u na mukarce, ve? obrnuto, a osim toga, ona je bila vladareva ena i nipoto nije eljela biti osramo?ena. Zatim je ponovo doao izlaz i izbavljenje i to preko njenog bliskog ro?aka, koji je rekao: Ako je koulja njegova sprijeda razderana, onda ona istinu govori, a on neistinu, a ako je koulja njegova straga razderana, onda ona lae, a on govori istinu. (Jusuf, 26.-27.). To je tako?er bilo veliko izbavljenje, jer je Jusuf, a.s., na taj na?in bio sa?uvan teke potvore i sramote, to je primijetio i priznao i sam vladar, rekavi: Ti, Jusufe, ostavi se toga, a ti trai oprotenje za grijeh svoj, jer si zaista htjela da zgrijei! (Jusuf, 29.).  No, i pored toga, a  s ciljem da sa?uvaju obraz i ugleda vladarske porodice, vladar je dao zatvoriti Jusufa, a.s., u tamnicu u kojoj je ostao dugo godina. Me?utim, i nakon tog iskuenja i belaja dolo je olakanje i radost, na na?in da je vladar sanjao san koji niko nije znao protuma?iti osim Jusufa, a.s., jer ga je Allah podu?io tuma?enju snova. Na kraju ove dirljive i po?ne kuranske pripovijesti, spominje se i iskuenje Jusufovog oca Jakuba, a.s., koje je bilo dostiglo svoj vrhunac, kao to stoji u Kuranu: I okrenu se od njih i re?e: O Jusufe, tugo moja!, a o?i su mu bile pobjeljele od jada, bio je vrlo potiten. (Jusuf, 84.). I nakon velikog iskuenja i dugogodinje tuge za sinom Jusufom, zbog  kojeg je bio oslijepio, dolo je olakanje i radost. O tom radosnom trenutku, Kuran veli: A kad glasonoa radosne vijesti do?e, on stavi koulju na lice njegovo i on progleda. Zar vam ne rekoh, re?e, da ja znam od Allaha ono to vi ne znate. (Jusuf, 96.) Zatim: I kad izi?oe pred Jusufa, on privi roditelje svoje na grudi i re?e: Nastanite se u Misru, svakog straha, ako Bog da, oslobo?eni! (Jusuf, 99.).

Zato, vjerni?e, ne o?ajavaj i ne gubi nadu, jer: samo nevjernici gube nadu u Allahovu milost. (Jusuf, 87.).

Izme?u lava i gazele

Svako jutru gazela se budi sa svije?u da mora biti bra od svog najve?eg neprijatelja, lava, ukoliko eli ostati iva, a svako jutro lav se budi sa svije?u da mora biti bri od gazele ukoliko ne eli skapati od gladi.

Nije bitno zamilja li sebe kao lava ili kao gazelu, vano je da svako jutro ustaje sa svije?u da mora biti bri od drugih ako eli uspjeti.

Autor: Sevla el-Udejdan

Saff br. 328.



Add this page to your favorite Social Bookmarking websites
Reddit! Del.icio.us! Mixx! Free and Open Source Software News Google! Live! Facebook! StumbleUpon! TwitThis Joomla Free PHP
Share

BUDIMO PRIJATELJI

POUKE I PORUKE

Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



POSJETITE MINBER.BA