Utorak, JULY 17, 2018
kuran


kuran01Pitanje: Selam alejkum! Zamolio bih uvaenog ejha mr. Hakiju Kanuri?a da mi pojasni da li su ispravne tvrdnje o podjednakom broju odre?enih spominjanja meleka i ejtana, ena i mukaraca u Kuranu,  da se jevm (dan) spominje 365 puta i sl.? Jesu li ove tvrdnje pojedinih islamskih u?enjaka i misionara samo teorije (natezanja) ili je to zaista tako kako i govore? Hvala Allahu Uzvienom, mi muslimani imamo savrenu i nadnaravnu knjigu iz mnogih i nebrojenih aspekata, tako da nam nisu potrebne nekakve natezaju?e teorije,  ako se radi o teorijama... Da li je ovo teorija (poput one o broju 19) ili pak ustanovljena ?injenica?

Ja volim da se ispravno, ehlis-sunnetski, podu?im, a ne da imam neutemeljena ubje?enja?

Da vas Allah nagradi zbog hajra koji ?inite!

Odgovor: Ve alejkumus-selam!

Vae nastojanje da se pou?ite ispravnom ehli-sunnetskom ubje?enju vrijedno je svake pohvale i znak da vam Allah eli dobro, jer Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: Kome Allah eli dobro, pou?i ga propisima vjere. (Buharija, br. 71, Muslim, br. 1037)

?asnom Kuranu posve?ena je panja kakva nije data nijednoj drugoj knjizi u cijeloj historiji ?ovje?anstva.

Klasi?ni islamski u?enjaci pobrojali su koliko Kuran sadri ajeta, rije?i pa i slova. Brojali su koliko ta?ki ima u Kuranu, koliko se puta ponavlja odre?eno slovo i sl. Kada, naprimjer, govore o slovu elif, spominju ta?an broj rije?i u Kuranu koje po?inju tim slovom. Odredili su ta?nu sredinu Kurana na osnovu broja slova, ?etvrtinu, estinu, osminu i sl. Raspravljali su o bismilli na po?etku sure, da li je ona dio te sure ili samostalan ajet. Isprekidani harfovi na po?etku mnogih sura, da li su neovisan ajet ili su dio prvog ajeta.

Precizno pojanjavaju kako su napisane kuranske rije?i, naprimjer  rije? ella u cijelom Kuranu pie se spojeno u jednu rije? osim na deset mjesta gdje je napisano odvojeno en la, i zatim spominju ta mjesta. Isto tako, rije? innema u cijelom Kuranu napisana je spojeno u jednu rije? osim u suri El-Enam u 134. ajetu gdje je napisana odvojeno inne ma.

Ovo su samo pojedini primjeri izvu?eni iz tomova knjiga koje su napisane o kuranskim rije?ima, to potvr?uje da su klasi?ni u?enjaci istraivali Kuran sa aspekta broja re?enica, rije?i i slova, me?utim podudarnosti koje otkriju nisu nazivali nadnaravnom pojavom. Tako naprimjer hanbelijski u?enjak Ibn Redeb (umro 795. po Hidri) govore?i o no?i Lejletul-kadr navodi da je skupina u?enjaka zaklju?ila na osnovu kuranskog teksta da je to 27. no? ramazana, i to na sljede?i na?in: Lejletul-kadr spomenuta je u suri El-Kadr na tri mjesta, a sintagma Lejletul-kadr pisana na arapskom jeziku ima 9 slova, te ako se 9 pomnoi sa 3, rezultat je 27. Zatim Uzvieni Allah, opisuju?i Lejletul-kadr, kae selamun hije ona je smiraj (El-Kadr, 5), a rije? hije (ona) je 27. rije? u toj suri, dok cijela sura ima 30 rije?i. Zatim Ibn Redeb prenosi rije?i Ibn Atijje (umro 542. po Hidri), komentatora Kurana da je o tome rekao: Ovo je vid tefsirske finese i draesnosti, a nije od primarnog znanja. Zatim Ibn Redeb, potvr?uju?i ovu konstataciju, kae: I to je upravo kao to je rekao! (Ibn Redeb, Letaiful-Mearif, str. 366, daru Ibn Kesir, osmo izdanje, 2006.)

Dakle, broj?ana analiza nije svojstvena naem savremenom dobu, nego je bila prisutna kod klasi?nih u?enjaka, me?utim podudarnosti koje se uspostave tom analizom klasi?ni u?enjaci smatrali su dodatnom fino?om, otmjenosti, draesnosti i ljepotom Kurana, ali nisu to smatrali primarnim znanjem niti vidom nadnaravnosti. Nadnaravnost je van domena ljudske mo?i, u to ne spada napisati tekst u kojem se odre?ene rije?i ponavljaju prikladan broj puta.

Brojni su web-portali, naro?ito arapskog govornog podru?ja, koji govore o kuranskoj nadnaravnosti kroz tvrdnje da se odre?eni izrazi spominju u ?asnom Kuranu precizan broj puta, koji se podudara sa zna?enjem tog izraza, ili u proporcionalnom omjeru sa izrazom suprotnog zna?enja. Kao naprimjer da se dan spominje 365 puta, kalendarski mjesec (ehr) 12 puta, dunjaluk 115 puta i ahiret isto tako 115 puta, meleki 68 puta nasuprot ejtana 68 puta, i tome sli?no.

Ve? je re?eno da je takvo neto neispravno nazivati nadnaravnost, a ako se preciznije provjere te tvrdnje i na?in na koji se dolo do njih, moe se uo?iti da neke rije?i nisu ispravno izbrojane, te da nedostaje validna nau?na metodologija brojanja. Ponekad se proizvoljno odabiru pravila brojanja, kako bi se dobio eljeni rezultat. Isto tako, razlike u kiraetima na?inu ?itanja kuranskog teksta, razlike u izgovoru rije?i, da li se spojeno napisane rije?i smatraju jednom ili dvjema rije?ima i sli?ni ?inioci, razlog su razilaenja u?enjaka oko kona?nog broja kuranski rije?i i slova to onemogu?ava izgradnju postojane metodologije brojanja.

Dr. Fehd er-Rumi u doktorskoj disertaciji odbranjenoj na Univerzitetu Imam Muhammed bin Saud, na Fakultetu usulid-dina, Odsjek za Kuran i njegove znanosti, navodi primjer neutemeljene metodologije brojanja rije?i kako bi se postigla broj?ana ravnotea. Kao primjer navodi rije? dan (jeum) za koju se tvrdi da je spomenuta u Kuranu 365 puta, to se podudara sa brojem dana sun?eve godine. Pri brojanju prihva?ena su dva izraza (el-jeum dan) i (jeumen dana), a odba?eni su (jeumekum tog vaeg dana), (jeumehum tog njihovog dana) i (jeumeizin toga dana), jer kada bi se svi ti izrazi uzeli u obzir, ne bi se dobio traeni rezultat. Isto tako rije? Iblis, tvrdi se da se spominje 11 puta nasuprot 11 puta spomenute naredbe da se Allahu utje?e od njega (el-istiaze). Me?utim, prilikom brojanja rije?i (el-istiaze) spomenute u Kuranu, prihva?en je izraz (euzu ja se utje?em) i izraz (festeiz ti se utje?i), a izostavljeni su izrazi (uztu utjecah se), (jeuzune utje?u se), (uizuha traim za nju zatitu) i (meazallah sa?uvaj Boe).  Pogledati: (Itidahatut-tefsir fil-karnir-rabia aere, 2/699-700, izdava?: Er-Risale, drugo izdanje, 1414. po Hidri)

Rezimiraju?i prethodno moe se zaklju?iti da broj?ana analiza kuranskog teksta nije svojstvena savremenom dobu, da klasi?ni u?enjaci podudarnosti otkrivene brojanjem rije?i slova i sl. nisu smatrali primarnim znanjem niti ne?im nadnaravnim, nego ako se takvo neto potvrdi, smatrali su da je to dodatna prefinjenost Kurana.

Kriti?kim osvrtom na neke tvrdnje oko brojevnog ?uda Kurana moe se ustanoviti da postoji manipulisanje pri odabiru metodologije brojanja i odsutnost objektivizma. Allah najbolje zna!



Add this page to your favorite Social Bookmarking websites
Reddit! Del.icio.us! Mixx! Free and Open Source Software News Google! Live! Facebook! StumbleUpon! TwitThis Joomla Free PHP
Share

BUDIMO PRIJATELJI

KUR'AN I NAUKA

POSJETITE MINBER.BA