Ponedjeljak, JULY 16, 2018
tekstovi_logo

Izmirenje zava?enih muslimana


dova_bratuPomirenje dviju zava?enih strana otklanja mrnju iz prsa, vodi ka jedinstvu i otklanja me?usobne podjele, jer pomirenje je izvor sigurnosti, stabilnosti, ljubavi i spokoja, i, ujedno, i dokaz istinskog imanskog bratstva. Allah Uzvieni kae: Vjernici su samo bra?a, zato pomirite vaa dva brata (El-Hudurat, 10) Pomirenje ra?a ljubav i ulijeva sigurnost, ljudi se posvete ?injenju dobrih djela, posvete se izgradnji i rekonstrukciji kojoj su prethodili mjeseci i godine sporova, prepirki, prolijevanja krvi i unitenja imetaka. Uzvieni Allah nare?uje nam da pomirujemo ljude i to je u?inio vrijednim djelom, rekavi: Pitaju te o plijenu. Reci: Plijen pripada Allahu i Poslaniku. Zato se bojte Allaha i izgladite me?usobne razmirice, i pokoravajte se Allahu i Njegovom Poslaniku, ako ste pravi vjernici. (El-Enfal, 1)

Srca vjernika su poput sjajnog ogledala, ?ista od svakog oblika negativnosti, otvorena prema drugim vjernicima, prostrana, ispunjena vjerovanjem koje je u njih usadio njihov Stvoritelj, i ljubavlju i samilo?u. Kao i to na ogledalo mogu da padnu trun?ice praine i prljavtine, tako isto srca vjernika mogu da se uvuku natruhe odre?ene netrpeljivosti prema drugim vjernicima, ali tada oni nastoje da ih, svojom izgra?enom samosvije?u i samokontrolom, to prije eliminiraju.

U zajednici muslimana me?usobni odnosi stavljeni su na veoma visok stepen i predstavljaju jedan od najvanijih elemenata u izgradnji uspjenog drutva. Uzvieni Allah naredio je muslimanima da vode ra?una o svojim me?usobnim odnosima, da ih popravljaju i da nastoje izmiriti zava?ene muslimane. Otuda je uloga pomirenja i pomiritelja veoma vana u me?umuslimanskim odnosima.

Pomirenjem se postie se spajanje i zbiavanje nakon perioda izbjegavanja

Izmiriti dvije zava?ene osobe uistinu je ponekad pravi izazov, ?esto opasna i rizi?na misija, a onaj koji uzme ulogu pomiritelja ?esto je izloen mnogim optubama koje dolaze sa obje strane. Svaka od zava?enih strana smatra da je istina na njenoj strani i samim tim subjektivno gleda na uzroke koji su doveli do nesuglasice i sva?e, ali pomiritelj je osoba koja objektivno sagleda situaciju i predstavlja jasnu istinu ne odstupaju?i od nje ni u jednom trenutku.

U trenutku rjeavanja spora izme?u zava?enih strana moe se dogoditi da jedna ili obje strane ne prihvate istinu i rjeenje koje nudi pomiritelj, stoga on mora imati veliko strpljenje pri izvrenju ovog velikog djela za koje slijedi velika nagrada od Uzvienog Allaha, subhanehu ve teala.

Pomirenje dviju zava?enih strana otklanja mrnju iz prsa, vodi ka jedinstvu i otklanja me?usobne podjele, jer pomirenje je izvor sigurnosti, stabilnosti, ljubavi i spokoja, i, ujedno, i dokaz istinskog imanskog bratstva. Allah Uzvieni kae: Vjernici su samo bra?a, zato pomirite vaa dva brata (El-Hudurat, 10)

Pomirenje ra?a ljubav i ulijeva sigurnost, ljudi se posvete ?injenju dobrih djela, posvete se izgradnji i rekonstrukciji kojoj su prethodili mjeseci i godine sporova, prepirki, prolijevanja krvi i unitenja imetaka. Uzvieni Allah nare?uje nam da pomirujemo ljude i to je u?inio vrijednim djelom, rekavi: Pitaju te o plijenu. Reci: Plijen pripada Allahu i Poslaniku. Zato se bojte Allaha i izgladite me?usobne razmirice, i pokoravajte se Allahu i Njegovom Poslaniku, ako ste pravi vjernici. (El-Enfal, 1)

Kada je u pitanju pomirenje u domenu zajednice vjernika, Uzvieni Allah kae: Ako se dvije skupine vjernika sukobe, izmirite ih (El-Hudurat, 9), a o pomirenju u domenu porodice i bra?nog ivota, Uzvieni kae: A ako se bojite razdora izme?u njih dvoje, onda poaljite jednog pomiritelja iz njegove, a jednog pomiritelja iz njene porodice. Ako oni ele izmirenje, Allah ?e ih pomiriti (En-Nisa, 35)

U pogledu pomirenja izme?u pojedinaca, Allah kae: I neka vam zakletva Allahom ne bude prepreka u ispravnom ivotu, na putu ?estitosti i u nastojanju da pomirite ljude.. (El-Bekara, 224)

Pomirenje ljudi je zada?a iskrenih Allahovih robova

O pomirenju izme?u nositelja prava kod oporuke, Uzvieni kae: A onaj ko se plai da je oporu?ilac nenamjerno zastranio ili namjerno zgrijeio pa ih izmiri, nema mu grijeha. Allah, zaista, prata i samilostan je. (El-Bekara, 182)

Onome ko izmiruje ljude vjeruju?i i nadaju?i se nagradi, Allah je obe?ao da ?e mu dati veliku nagradu: Nema nikakvog dobra u mnogim njihovim tajnim razgovorima, osim kada trae da se milostinja udjeljuje ili da se dobra djela ?ine ili da se uspostavlja sloga me?u ljudima. A ko to ?ini iz elje da Allahovu naklonost stekne, Mi ?emo mu, sigurno, veliku nagradu dati. (En-Nisa, 114)

Pomirenje me?u ljudima bila je funkcija i zada?a svih Allahovih poslanika, alejhimus-selam, a ulogu pomiritelja nakon poslanika mogu imati samo iskreni pokorni Allahovi robovi, jer oni ele dobro, a mrze zlo, i trude u unitenju spletki raznih prevaranata.

Na Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, li?no je izmirivao dvojicu zava?enih, o ?emu Sehl b. Sad, radijallahu anhu, kazuje: Stanovnici mjesta Kuba po?eli su se me?usobno sva?ati, pa ?ak su i kamenje bacali jedni na druge. Kada je o tome obavijeten Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: Idemo da ih izmirimo. (Buhari) Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Za svaki ljudski zglob daje se sadaka svakog dana u kojem grane sunce. Izmiriti dvojicu, to je sadaka, pomo?i ?ovjeka u njegovoj jahalici, pomo?i mu da je uzjae ili da stavi njegove stvari na jahalicu, i to je sadaka. I lijepa rije? je sadaka. Svaki korak kojim kora?a na namaz sadaka je i otklanjanje neprijatnosti sa puta je sadaka. (Buhari i Muslim)

U jednom hadisu, koji prenosi Ebu Derda, Boiji Poslanik pojanjava da je jedna od najboljih sadaka upravo izmirivanje ljudi: Ho?ete li da vas obavijestim o ne?emu vrednijem od stepena namaza i posta i sadake?, upitao je Poslanik ashabe. Naravno da ho?emo, Allahov Poslani?e!, rekoe. Izmirenje ljudima, jer doista je zava?anje ljudi halika, neto to ponitava djela. (Ebu Davud, Sahihu Damia, hadis je sahih) Ovako Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, objanjava da je stepen izmirivanja ljudi ve?i od stepena dobrovoljnog namaza, posta i sadake. Enes, radijallahu anhu, kazuje da je Allahov Poslanik upitao Ebu Ejjuba, radijallahu anhu: Ho?e li da te uputim na trgovinu? Naravno, odgovori on. Izmiruj ljude kada se zavade i pribliavaj ih kada se udalje. (Bezar, sahih li gajrihi, Sahihu Tergib) Ebu Ejjub, radijallahu anhu, prenosi da mu je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ebu Ejjube, ho?e li da te uputim na sadaku koju vole Allah i Njegov Poslanik? Izmiruj ljude kada se zamrze i zavade. (Teberani,  Sahihu Tergib, sahih li gajrihi)

Imam Evzai, radijallahu anhu, kae: Allahu nema draeg koraka od onoga koji se u?ini pri izmirivanju ljudi.

?ak i la dozvoljena

Briga o tome da se izmire muslimani dosee do te mjere da je dozvoljena la iako je ona u osnovi zabranjena i runa. Ummu Kulsum, radijallahu anha, kae da je ?ula Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: Nije laac onaj koji izmiruje ljude, pa dostigne dobro ili kae dobro. (Buhari i Muslim)

Propisi u procesu izmirenja zava?enih

Iz navedenih kuranskih ajeta i Poslanikovih hadisa vidljivo je da naa ?ista vjera islam nare?uje svim razumnim ljudima da posreduju izme?u dvije zava?ene strane sve dok ih ne izmire, a onoga koji pretjera, zaustavlja na granicama, otklanjaju?i tako negativnosti koje vode ka razilaenju.

U pogledu izmirenja ljudi postoje mnoga pitanja i propisi na koje ukazuju erijatski tekstovi, a na prvom mjestu svakako je ispravnost nijeta, traenje Allahovog zadovoljstva, udaljavanje od li?nih prohtjeva i dunjalu?kih koristi, jer kada se postigne iskrenost, dolazi uspjeh.

Onaj koji ulogu pomiritelja preuzme eli?i posti?i vo?stvo i isticati se u odnosu na druge ljude, taj je daleko od nagrade na ahiretu jer Uzvieni Allah kae: A ko to ?ini iz elje da Allahovu naklonost stekne, Mi ?emo mu, sigurno, veliku nagradu dati. (En-Nisa, 114)

Jedan od propisa u procesu izmirenja zava?enih muslimana jeste i propis saaptavanja. Naime, ve?ina doaptavanja je poku?ena, ali ako se to radi zbog sadake ili nare?ivanja dobra ili izmirenja ljudi, tada se saaptavanje smatra pohvalnim. Uzvieni Allah kae: Nema kakva dobra u mnogim njihovim tajnim razgovorima, osim kada trae da se milostinja udjeljuje ili da se dobra djela ?ine ili da se uspostavlja sloga me?u ljudima. (En-Nisa, 114)

Mnogi pomiritelji ?esto nemaju uspjeha u procesu pomirelja zava?enih jer mijenjaju govor i izvr?u obavijesti. U procesu izmirenja zava?enih pomiritelj je duan da govori ono za to zna da je dobro, a da uti o onome za to zna da nije dobro.

Pomiritelj treba da zna da se zlo ne gasi zlom, kao to se ni vatra ne gasi vatrom, nego se zlo gasi dobrim i loe se ne umanjuje osim sa dobrim, pa zbog toga zava?ene strane trebaju da odustanu od nekih svojih prava.

Onaj koji pomiruje ljude treba da zna da su due sklone krtosti, to zahtijeva ulaganje truda i veliko strpljenje uz ispunjavanje Allahove naredbe: a nagodba je najbolji na?in ta ljudi su stvoreni lakomi! I ako vi budete lijepo postupali i Allaha se bojali pa, Allah dobro zna ono to radite. (En-Nisa, 128)

Nasuprot ovim krtim duama, islam priznaje one due koji pomiruju ljude i zbog toga to oni troe svoje vrijeme, imetak i ugled, njima se  iz zekata izdvaja jedan dio.

Uzvieni Allah kae: Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onima koji ga skupljaju, i onima ?ija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduenima, i u svrhe na Allahovom putu, i putniku. Allah je odredio tako! A Allah sve zna i mudar je. (Et-Tevba, 60) Dakle, ovim ajetom kazuje nam se da prezaduenih postoje dvije vrste: prezadueni zbog izmirivanja ljudi i onaj ko sam sebe zadui pa mu bude teko vratiti dug, njemu se daje kako bi vratio dug.

Svakome onome ko pomiruje ljude neka vodilja budu rije?i Allahovog poslanika uajba, alejhis-selam: O narode moj, govorio je on, shvatite da je meni jasno ko je Gospodar moj i da mi je On dao svega u obilju. Ja ne elim ?initi ono to vama zabranjujem; jedino elim u?initi dobro koliko mogu, a uspjeh moj zavisi samo od Allaha; u Njega se uzdam i Njemu se obra?am. (Hud, 88)

U cilju izgradnje dobrih i zdravih me?umuslimanskih odnosa, svaki ?ovjek treba da izme?u sebe i bra?e muslimana postavi vagu, pa ono to voli i eli sebi, neka voli i njima, a to mrzi sebi, neka mrzi i njima, imaju?i uvijek na umu hadis koji prenosi Abdullah b. Amr b. ?s, radijallahu anhu, u kojem se navodi da je Poslanik, alejhis-selam, rekao: Ko eli da se spasi Vatre i u?e u Dennet, neka do?eka smrt vjeruj?i u Allaha i Sudnji dan, ele?i ljudima ono to eli i sebi. (Muslim)

Na ovakav na?in popravljaju se me?usobni odnosi, to zahtijeva i mnogo sabura, me?utim, kada ljudi posustanu u izmirivanju, zavladat ?e zlo, unitenje ivota i imetaka i prekidanje onoga to je Allah naredio da se ne prekida: i ne prepirite se da ne biste klonuli i bez borbenog duha ostali. (El-Enfal, 46) Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova!



Add this page to your favorite Social Bookmarking websites
Reddit! Del.icio.us! Mixx! Free and Open Source Software News Google! Live! Facebook! StumbleUpon! TwitThis Joomla Free PHP
Share

BUDIMO PRIJATELJI

AHLAK

POSJETITE MINBER.BA