Ponedjeljak, DECEMBER 10, 2018
tekstovi_logo

CRNI KAMEN


000-black-stoneKae Uzvieni Allah: "Prvi hram podignut za ljude jeste onaj u Beki, blagoslovljen i putokaz svjetovima" (Ali Imran, 96), i Kaba je kibla svih muslimana, a ova ?injenica potvr?ena je kur'anskim ajetima i hadisima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, te konsenzusom u?enjaka iz svih generacija (vidjeti: Et-Temhid, 17/54; Bidajetul-mudtehid, 1/111; Bedaius-sanaia, 1/308; El-Medmua, 3/193; Medmuu fetava, 22/215; El-Ikna, 1/348350; Fethul-Bari, 1/503; El-Bahrur-raik, 1/300). Uzvieni Allah kae: "Mi vidimo kako okre?e lice svoje prema nebu i Mi ?emo ti sigurno dati da se okre?e prema kibli koju ti eli; pa, okreni lice svoje prema Mesdidul-haramu! I gdje god bili, lice svoje okrenite prema njemu." (El-Bekara, 144) Ibn Abbas kae: "Kada je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, uao u Kabu, ?inio je dovu du svake njene strane, a nije klanjao sve dok nije izaao iz nje. Poto je izaao, klanjao je dva rekata naspram same Kabe i rekao: 'Ovo je pravac okretanja u namazu.'" (El-Buhari, 100/398; Muslim, 9/74/1330)

Gradnja Kabe

Kada je u pitanju prvi graditelj Kabe, islamski histori?ari s tim u vezi imaju razli?ita miljenja. Od u?enjaka prvih generacija navode se predanja koja ukazuju na to da je Allah stvorio Kabu prije stvaranja nebesa i Zemlje, kao to se spominju predaje u kojima se navodi da su meleki prvi sagradili Kabu prije stvaranja Adema, alejhis-selam. Tako?er, od ispravnih prethodnika biljee se predanja u kojima se navodi da je Adem prvi sagradio Kabu. (Vidjeti: El-Ezreki, Ahbaru Mekke, 1/6682; Tefsirul-Kur'anil-azim, 1/178; Umdetul-kari, 9/211 i 16/288; Ifadetul-enam, 1/284291) Ve?ina ovih predanja ima neispravne lanace prenosilaca, a u Kur'anu i vjerodostojnom sunnetu, koliko mi je poznato, ne postoji argument koji bi iao u prilog ovim miljenjima. Izjave u kojima se spominje da je Adem, alejhis-selam, sagradio Kabu, ili da je to u?injeno prije njegovog vremena, uglavnom vode porijeklo od israilijata ?iju vjerodostojnost ne potvr?ujemo niti negiramo, ali ih ne uzimamo kao validan argument, kako tvrdi Ibn Kesir. (Vidjeti: Tefsirul-Kur'anil-azim, 1/178)
Imam Ibn Derir et-Taberi, nakon to je spomenuo razli?ite mogu?nosti po pitanju gradnje Kabe, rekao je: "Bilo kako bilo, mi o tome nemamo pouzdanih informacija. To je pitanje ?ija se sutina moe doku?iti isklju?ivo vije?u od Allaha ili Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Ne postoji hadis koji bi mogao biti validan argument na ovom mjestu." (Vidjeti: Damiul-bejan, 1/763)

Uzvieni Allah u ?asnom Kur'anu spominje da su Ibrahim i Ismail, alejhimas-selam, podizali temelje Drevnog hrama. Uzvieni kae: "I dok su Ibrahim i Ismail temelje Kabe podizali, (molili su): 'Gospodaru na, primi to od nas, jer Ti, uistinu, sve ?uje i zna.'" (El-Bekara, 127) to se ti?e postojanja Kabe u vremenu prije nego to su Ibrahim i Ismail podigli njene temelje, o tome islamski u?enjaci imaju opre?na miljenja. (Vidjeti: Ibn Devzi, Zadul-mesir, 2/515)
Dova koju je Ibrahim u?io nakon to je ostavio Haderu i Ismaila u Meki aludira na to da je Kaba bila sagra?ena i prije njegovog dolaska u Meku. Uzvieni Allah spominje nam rije?i Ibrahima, alejhis-selam: "Gospodaru na, ja sam neke potomke svoje naselio u kotlini u kojoj se nita ne sije, kod Tvoje ?asne Kabe, da bi, Gospodaru na, namaz obavljali; zato u?ini da srca nekih ljudi ?eznu za njima i opskrbi ih raznim plodovima da bi zahvalni bili." (Ibrahim, 37) ejh E-inkiti kae: "Citirani ajet aludira na to da je Kaba bila sagra?ena i da je dotrajala. Na isto ukazuju rije?i Uzvienog: 'I kada smo kao pribjeite Ibrahimu pokazali mjesto gdje je Kaba.'" (Vidjeti: Advaul-bejan, 5/40) Prenosi se da je Abdullah b. Abbas u komentaru ajeta: "I dok su Ibrahim i Ismail temelje Kabe podizali...", rekao: "Dizali su temelje koji su se prije toga nalazili na istom mjestu." (Ibn Derir, Damiul-bejan, 1/759/1678. Imam El-Ajni ovo predanje ocjenjuje ispravnim. Vidjeti: Umdetul-kari, 18/93)

Prenosi se da je Alija b. Ebu Talib rekao: "Kada je Ibrahimu, alejhis-selam, nare?eno da gradi Kabu, naao se u nedoumici jer nije znao kako da gradi. Tada mu je Allah poslao estoki vjetar koji je imao glavu. Od vjetra se napravio krug u obliku tita na koji je Ibrahim stao i gradio Kabu. U Meki je bila velika vru?ina, a Ibrahim je svakoga dana dizao po jedan red. Kada je doao do mjesta gdje treba biti kamen, poslao je Ismaila da potrai odgovaraju?i kamen. Nakon to je Ismail otiao, doao je Dibril s Crnim kamenom. Vrativi se, Ismail je upitao: 'Odakle ti ovaj kamen?', a Ibrahim je rekao: 'Od Onoga ko se ne pouzdaje u tvoju i moju gradnju.'" (El-Ezreki, Ahbaru Mekke, 1/108109/63; El-Hakim, 1/629/1684; Ed-Dija, El-Ehadisul-muhtare, 2/6062/438; El-Bejheki, uabul-iman, 3/436437/3991. Imam Ez-Zebebi ovu predaju ocjenjuje ispravnom. Vidjeti: Telhisul-mustedrek, 1/629)

Crni kamen

Crni kamen nalazi se u uglu Kabe koji je najblii njenim vratima i odignut je od zemlje vie od jednog metra. Kada se oni koji ele tavafiti na?u izme?u Crnog kamena i zelenih neonskih lampi postavljenih na svakom spratu damije, tada po?inju s tavafom i zavravaju na istom mjestu. Prethodno smo spomenuli da je Dibril, alejhis-selam, doao Ibrahimu s Crnim kamenom. Ovaj dennetski kamen obloen je crnom masom koja je uokvirena srebrenim okvirom. Me?utim, od Crnog kamena u ovoj masi ima samo osam manjih par?adi koji se razlikuju po svojoj veli?ini. Najve?e par?e je kao datula. Ovi djeli?i Crnog kamena smjeteni su u srednjem predjelu crne mase i mogu se lahko uo?iti i osjetiti prilikom dodira. Prema tome, puki dodir ili ljubljenje crne mase ne tretira se dodirivanjem Crnog kamena.

Ovaj kamen sputen je iz Denneta i bio je bjelji od mlijeka, ali je pocrnio zbog ljudskih grijeha. Postoje izjave koje ukazuju na to da je samo vrh kamena pocrnio, dok je ostali njegov dio i dalje bijel. Prenosi se da je Mudahid b. Debr rekao: "Pogledao sam u Crni kamen kada je Ibn Zubejr renovirao Kabu i vidio da je cijeli kamen, koji je skriven u zidu Kabe, bijele boje." (El-Fakihi, Ahbaru Mekke, 1/92/27, sa slabim lancem prenosilaca) Ebu Avn je rekao: "Vidio sam dio Crnog kamena koji je u zidu Kabe, bio je svijetao poput srebra." (El-Ezreki, Ahbaru Mekke, 1/314/241, sa slabim lancem prenosilaca) Muhammed b. Nafia el-Huzai kae: "Kada su keramiti vratili Crni kamen 339. h. g., vidio sam ga prije nego to je vra?en na svoje mjesto: njegov je vrh bio crn, a ostali dio bijel. Njegova je duina kao podlaktica." (Vidjeti: Ez-Zehebi, Tarihul-islam, 25/48; Es-Sujuti, Tarihul-hulefa, str. 314) Kada se sruila Kaba 1039. h. g., zbog velike poplave, njenoj gradnji prisustvovao je imam Muhammed b. Allan el-Mekki, koji je rekao: "Dio Crnog kamena koji je sakriven u zidu Kabe bijele je boje, kao Mekamu Ibrahim." (Vidjeti: Muhammed b. Tahira el-Mekki, Et-Tarihul-kavim, 3/244245)
to se ti?e obima Crnog kamena, uglavnom se spominje duina podlaktice ili kosti podlaktice (dakle, izme?u trideset i pedeset centimetara). Abdullah b. Amr b. El-s kae: "Crni kamen bio je bjelji od mlijeka, a njegova je duina kao kost podlaktice." (El-Ezreki, Ahbaru Mekke, 1/454/439, sa slabim lancem prenosilaca) to se ti?e irine, Ibn Allan, koji je vidio cijeli Crni kamen, kae da irina kamena iznosi tre?inu podlaktice." (Vidjeti: Et-Tarihul-kavim, 3/244)

Tokom historije Crni je kamen prolazio kroz razli?ite etape koje su predstavljale veliku opasnost po njega. Allahovi neprijatelji keramiti (zabludjela sekta koja je svojim nakaradnim ubje?enjima izala van okvira islama. Vidjeti: Medmuu fetava, 13/237) na ?elu sa svojim kraljem Ebu Tahirom Sulejmanom el-Kirmitijem, nakon to su uli u Meku u vrijeme hada 317. h. g. i ubili oko trideset hiljada ljudi i njihove leeve bacili u Zemzem, skinuli su vrata Kabe i njen prekriva?, porobili ene i djecu i ubili namjesnika Meke Ibn Muhariba, raspolovili su Crni kamen i odnijeli ga sa sobom. Kod njih je kamen ostao oko dvadeset dvije godine. (Vidjeti: Es-Sijer, 15/320321; Medmuu fetava, 27/467; Fethul-Bari, 3/539; Umdetul-kari, 9/242)

Nakon toga, 363. h. g. u podnevsko vrijeme, kada zbog velike ege nije tavafio niko osim jednog ili dvojice ljudi, Crnom kamenu priao je nepoznat ?ovjek i krampom snano udario po njemu. Kada je drugi put digao kramp, jedan Jemenac koji je tavafio u to vrijeme pritr?ao je i uhvatio ga za ruku. Silnik je izvukao veliki no i zabio ga u tijelo Jemenca tako da se odmah strovalio na zemlju. Kada su ljudi zaustavili njegovo nasilje, vidjeli su da se radi o Bizantincu kr?aninu kojem je ponu?ena velika suma novca da razbije Crni kamen. Nakon toga, izveden je van damije i spaljen u vatri. (Vidjeti: Fadlul-haderil-esved, str. 32)

Zatim je, 413. h. g., jedan od sljedbenika El-Ubejdija, koji je za vrijeme svoje vladavine iskrivio vjeru ljudi u Egiptu, doao u Meku. Dvanaestog zul-hideta nakon duma-namaza, a prije nego to su hadije stigle u Meku, priao je Crnom kamenu i buzdovanom tri puta udario po Crnom kamenu tako da se njegov vrh ispar?ao na tri dijela. Silnik je udarao i govorio: "Dokle ?e vie kamen biti oboavan! Ne?e me ni Muhammed ni Alija sprije?iti da uradim to sam naumio! Danas ?u sruiti Kabu!" Prisutni su bez oklijevanja opkolili silnika, ubili ga i raskomadali, a potom spalili. (Vidjeti: Es-Sijer, 15/185; El-Kamilu fit-tarih, 8/141)

Pored spomenutih, bilo je i drugih nasrtaja na Crni kamen, koji su, hvala Allahu, zavravali bezuspjeno. Uzvieni Allah odredio je da Njegova rije? bude gornja i muslimani ?e, Allahovom dozvolom, imati priliku doticati i ljubiti Crni kamen sve dok Kaba ne bude uzdignuta, to je nagovijeteno u vjerodostojnom hadisu. (Ibn Ebu ejba, 1/418 /Keful-hafa/; Ibn Huzejma, 4/128/2506; Ibn Hibban, 15/153/6753; El-Hakim, 1/608/1610. Imam El-Hakim, Ez-Zehebi i El-Albani ovo predanje smatraju ispravnim. Vidjeti: Es-Silsiletus-sahiha, 3/434435; Sahihul-mevaridiz-zaman, 1/410)

Odlike Crnog kamena

- Crni kamen je dennetskog porijekla. Ibn Abbas prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Crni je kamen sputen iz Denneta, bio je bjelji od mlijeka, ali je pocrnio zbog ljudskih grijeha." (Et-Tirmizi, 3/217/877; Ahmed, 1/307; Ibn Huzejma, 4/219220/2733. Imam Et-Tirmizi i ejh El-Albani ovo predanje smatraju ispravnim. Vidjeti: Sahihul-damia, 2/1144)

- Crni kamen je dennetski rubin. Abdullah b. Amr prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Crni kamen i Mekamu Ibrahim su dva dennetska rubina. Da Allah nije utrnuo njihovo svjetlo, osvijetlili bi prostor izme?u istoka i zapada." (Et-Tirmizi, 3/217/878; Ahmed, 2/213; Ibn Hibban, 9/24/3710. Imam El-Hakim, En-Nevevi i ejh El-Albani ovu predaju smatraju ispravnom. Neki islamski u?enjaci ipak su prigovorili ovom predanju. Vidjeti: El-Medmua, 8/50; Fethul-Bari, 3/540; Sahihul-damia, 1/336) U jednoj verziji navodi se dodatak: "I ne bi ih dodirnuli ni zaraeni ni bolesnici a da ne bi ozdravili." (El-Bejheki, 5/122/9230. Imam En-Nevevi, El-Ajni i ejh El-Albani ovu predaju smatraju ispravnom. Vidjeti: El-Medmua, 8/50; Umdetul-kari, 9/242; Sahihut-tergib, 2/28)

- Crni kamen svjedo?it ?e onome ko ga dotakne iskreno vjeruju?i. Ibn Abbas prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Crni kamen bit ?e poslan na Sudnjem danu. Imat ?e dva oka kojima ?e gledati i jezik kojim ?e govoriti. Svjedo?it ?e svakome ko ga iskreno dotakne." (Et-Tirmizi, 3/285/961; Ibn Mada, 2/982/2944; Ahmed, 1/247; Ibn Hibban, 9/25/3712; Ibn ahin, Et-Tergib, 2/299/335. Imam Et-Tirmizi i ejh El-Adevi ovu predaju smatraju dobrom. Vjerodostojnom su je ocijenili imam En-Nevevi i ejh El-Albani. Vidjeti: El-Medmua, 8/50; Sahihu mevaridiz-zaman, 1/420; Sahihul-damia, 2/944; Es-Sahihul-musned, 1/236)

- Dodirivanje Crnog kamena brie grijehe. Ibn Omer prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:

Dodirivanje Crnog kamena i jemenskog ugla brie grijehe." (Ahmed, 2/3; Ebu Ja'la, 5/135/5663; El-Bejheki, 5/178/9431. ejh El-Albani ovu predaju smatra dobrom. Vidjeti: Sahihut-tergib, 2/26) Ovo je velika odlika i blagodat kojom je Uzvieni Allah po?astio vjernike da se ?iste od grijeha pukim doticanjem Crnog kamena. Vjerodostojnim putem preneseno je da je Ibn Abbas govorio: "Crni je kamen Allahova desnica na Zemlji kojom se rukuje sa Svojim robovima kao to se ?ovjek rukuje sa svojim bratom." (Abdurrezzak, 5/39/8919; El-Fakihi, Ahbaru Mekke, 1/89/20; El-Ezreki, Ahbaru Mekke, 1/450/428; i Ibn Ebu Omer, El-Musned, 3/326/1295 /El-Metalibul-alije/). Imam El-Busiri i El-Adluni ovu predaju smatraju vjerodostojnom, a Ibn Hader dobrom. Vidjeti: El-Metalibul-alije, 3/326, Ithaful-hajeretil-mehere, 4/7475; Keful-hafa, 1/417.) U nekim verzijama ove se rije?i pripisuju Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, to je o?ita greka. (Vidjeti: Medmuu fetava, 6/397; Es-Silsiletud-daife, 1/390)

- Uzvieni Allah prima dovu upu?enu kod Crnog kamena. Salim b. Abdullah prenosi da je Ibn Omer rekao: "Kod jemenskog ugla stoje dva meleka i aminaju na dove onih koji tavafe, a kod Crnog kamena nalazi ih se bezbroj." (El-Ezreki, Ahbaru Mekke, 1/475/497, s dobrim lancem prenosilaca) Abdulmelik b. Abdullah prenosi da je Ibn Abbas rekao: "Crni je kamen Allahova desnica na Zemlji kojom se rukuje sa Svojim robovima. Tako mi Onoga u ?ijoj ruci je Ibn Abbasova dua, nijedan musliman ne?e doviti pored njega a da mu Allah ne?e dati ono to trai." (Abdurrezzak, 5/39/8919; El-Ezreki, Ahbaru Mekke, 1/450/427, sa slabim lancem prenosilaca) Ikrima, ti?enik Ibn Abbasa, prenosi da je Ibn Abbas rekao: "Ko dotakne Crni kamen i uputi dovu (Allahu), Allah ?e mu primiti dovu." (El-Fakihi, 1/104/53; Abdurrezzak, 5/30/8880, sa slabim lancem prenosilaca) Ove predaje nisu prenesene izravno od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, iako se ovakvo neto ne moe tvrditi po vlastitom naho?enju, to jasno ukazuje na to da su ashabi koji su prenijeli ove rije?i iste ?uli izravno od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ili drugih ashaba koji su ih ?uli od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a Allah najbolje zna.

Na zna?aj Crnog kamena ukazuje i postupak Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji ga je poljubio i u?inio seddu na njemu. Omer b. El-Hattab priao je Crnom kamenu poljubio ga i rekao: "Ja znam da si ti kamen, ne teti niti koristi. Da nisam vidio Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da te je poljubio, ni ja te ne bih poljubio." (El-Buhari, 337/1597; Muslim, 9/15/1270) Kada bi Sabit el-Bunani sreo Enesa b. Malika, poljubio bi njegovu ruku i rekao: "Ruka koja je dotakla ruku Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem." (Vidjeti: Es-Sijer, 4/43; Umdetul-kari, 9/241) Omer b. El-Hattab poljubio je Crni kamen i u?inio seddu na njemu, a potom rekao: "Vidio sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da tako ?ini." (Et-Tajalisi, 1/32/28; El-Hakim, 1/625/1672. Imam El-Hakim i Ez-Zehebi ovu predaju smatraju ispravnom) Prenosi se od Ibn Abbasa da je ?inio seddu na Crnom kamenu tri puta. (afija, El-Musned, str. 126; Abdurrezzak, 5/37/8912; El-Bejheki, 5/121/9224. Imam En-Nevevi ovo predanje smatra autenti?nim. Vidjeti: El-Medmua, 8/46) Ve?ina islamskih u?enjaka smatra pohvalnim ?injenje sedde na Crnom kamenu. (Vidjeti: El-Medmua, 8/45; Fadlul-Haderil-esvad, str. 63)

U jednom hadisu koji prenosi Dabir b. Semura navodi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ja znam kamen u Meki koji mi je nazivao selam prije poslanstva. Znam ga i sada." (Muslim, 15/31/2277) Neki u?enjaci smatraju da je, ustvari, Crni kamen nazivao selam Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. (Vidjeti: Ikmalul-mulim, 7/236; El-Damiu li ahkamil-Kur'an, 10/272; Tefsirul-Kur'anil-azim, 1/119; Mikatul-mefatih, 10/529; Fejdul-Kadir, 3/23)
U jednom hadisu, koji ima izvjesne slabosti u lancu prenosilaca, navodi se da Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije mogao suzdrati suze u o?ima kada je ugledao Crni kamen. U opisu Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, hada, Dabir b. Abdullah kae: "Uli smo u Meku u jutarnjim satima. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, doao je do damijskih vrata i privezao svoju jahalicu. Uao je u damiju, dotaknuo Crni kamen i zaplakao..." (El-Hakim, 1/625/1671; El-Bejheki, 5/120/9221. Imam El-Hakim i Ez-Zehebi ovu predaju smatraju ispravnom. Me?utim, ejh El-Albani ovo je predanje ocijenio kao nitavno i njegova je ocjena prioritetnija. Vidjeti: Daifut-tergib, 1/363)
U hadiskim zbirkama navode se i drugi hadisi kao i predanja ashaba u kojima ukazuje na odlike Crnog kamena, me?utim, islamski u?enjaci kriti?ki su se osvrtali na ove verzije, pa ih ovom prilikom ne?emo spominjati.

Pie: Dr. Safet Kuduzovi?

(El-Asr.com)



Add this page to your favorite Social Bookmarking websites
Reddit! Del.icio.us! Mixx! Free and Open Source Software News Google! Live! Facebook! StumbleUpon! TwitThis Joomla Free PHP
Share

BUDIMO PRIJATELJI

SIRA