Utorak, OCTOBER 16, 2018
tekstovi_logo


ZUL_HIDZDZEAllahova, subhanehu ve teala, dobrota prema Svojim robovima ogleda se i u tome to im je dao posebne dane za ?injenje pokornosti Njemu, posebne prilike u kojima ljudi uve?avaju svoja dobra djela, me?usobno se natje?u u njima i pribliavaju se svome Gospodaru. Uistinu je sretan onaj koji iskoristi ove dane i ove prilike. Ovi blagoslovljeni dani, izme?u ostalih, jesu i prvih deset dana mjeseca zul-hiddeta. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je da su to najbolji dani u godini i podstaknuo je muslimane na ?injenje dobrih djela u njima. Svevinji Allah zakleo se ovim danima i samo ovo dovoljno je da ukae na njihovu po?ast i ugled, jer Veliki i Uzvieni ne zaklinje se osim velikim i vrijednim.

Sve ovo podsti?e ?ovjeka da lijepo do?eka ove dane i da ih maksimalno iskoristi u ?injenju dobrih djela. Ovom prilikom ukratko ?emo se osvrnuti na do?ek i vrijednost ovih dana, vrijednosti dobrih djela u njima i na djela koja je preporu?eno ?initi u ovom vremenu. Allaha, subhanehu ve teala, molimo da nam pomogne da se okoristimo u ovim danima na na?in s kojim je On Svevinji zadovoljan.

Kako da do?ekamo deset dana zul-hiddeta

?  Iskreno pokajanje. Sve dane i prilike, op?enito, vjernik do?ekuje sa iskrenom tevbom i ?vrstom odlukom povratka Allahu, subhanehu ve teala. U iskrenom pokajanju i povratku nalazi se uspjeh za ?ovjeka i na dunjaluku i na ahiretu. Allah, subhanehu ve teala, rekao je: i svi se Allahu pokajte, o vjernici, da biste uspjeli! (Prijevod zna?enja En-Nur, 31)

?  ?vrsta odluka o ispunjenju ovih dana dobrim djelima. Neophodno je da se svaki vjernik trudi da ove dane ispuni ?injenjem dobrih djela i izgovaranjem dobrih rije?i. Ko donese ?vrstu odluku za neko dobro, Allah, subhanehu ve teala, olaka mu puteve do tog dobra. Ko Allaha pomogne, i Allah ?e njega pomo?i. Svevinji Allah rekao je: One koji se budu zbog Nas borili, Mi ?emo sigurno putevima koji Nama vode uputiti. (Prijevod zna?enja El-Ankebut, 69)

?  Udaljenost od grijeha. Kao to se ?ovjek dobrim djelima pribliava Allahu, isto tako se loim djelima i grijesima udaljava od Allaha, subhanehu ve teala, i Njegove milosti. Stoga, ako vjernici ele zasluiti oprost od grijeha i osloba?anje od Vatre, onda se trebaju ?uvati grijeha u ovim danima, ali i nakon njih.

Vrijednost deset dana zul-hiddeta

?  Svevinji Allah zaklinje se ovim danima: Tako Mi zore i deset no?i! (Prijevod zna?enja El-Fedr, 1-2) Pod deset no?i, koje se spominju u ajetu, misli se na deset no?i zul-hiddeta, to je miljenje ve?ine komentatora Kurana, kako to navodi Ibn Kesir, rahmetullahi alejhi.

?  To su poznati odre?eni dani u kojima je propisano veli?anje Allaha: i da bi u odre?enim danima, prilikom klanja kurbana kojim ih je Allah opskrbio, Njegovo ime spominjali (Prijevod zna?enja El-Hadd, 28) Ve?ina islamskih u?enjaka smatra da su odre?eni dani deset dana zul-hiddeta.

?  Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posvjedo?io je da su to najbolji dani u godini. Od Dabira, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Najbolji dani na dunjaluku su deset dana. Kada su ga upitali: Zar im nije ravan ni izlazak u borbu na Allahovom putu?, odgovorio je: Nije im ravan ?ak ni izlazak u borbu na Allahovom putu, osim ako ?ovjek poloi svoj ivot na Allahovom putu. (Hadis biljee El-Bezzar i Ibn Hibban, a ejh Albani ocijenio ga je vjerodostojnim)

?  U ovim danima nalazi se dan Arefata, a to je dan velikog hadda, dan oprosta grijeha, osloba?anja od Vatre Da se u deset dana zul-hiddeta ne nalazi nijedna druga blagodat osim ove, ona bi bila dovoljna.

? Jevmu-nahr, tj. dan Bajrama, koji je, po miljenju jednog dijela u?enjaka, najbolji dan u godini, nalazi se u ovim danima. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: Najveli?anstveniji dan kod Allaha je Jevmun-nahr, a zatim Jevmul-karri (dan poslije Bajrama). (Ebu Davud, 1502. Albani ga je ocijenio vjerodostojnim)  

?  Najvredniji ibadeti nalaze se u ovim danima. Hafiz Ibn Hader navodi: Ono to se moe zaklju?iti kao razlog odlikovanja ovih dana nad drugima jeste to su u njima prisutni najvredniji ibadeti: namaz, post, sadaka, hadd, to se ne moe na?i u drugim danima. (Fethul-Bari, 5/137)

Vrijednost ?injenja dobrih djela u ovim danima

Od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Nema dana u kojima je dobro djelo drae Allahu od ovih dana tj. deset dana zul-hiddeta. Ashabi su upitali su: Allahov Poslani?e, zar ni borba na Allahovom putu?! On je odgovorio: ?ak ni borba na Allahovom putu, osim u slu?aju kada ?ovjek iza?e u borbu zalau?i svoj ivot i imetak i nita od toga ne vrati . (Ebu Davud, 2082, Et-Tirmizi, 688, Ibn Mada, 1717. Albani ga je ocijenio vjerodostojnim)

Od Abdullaha b. Omera, radijallahu anhuma, prenosi se da je rekao: Bio sam kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa sam mu spomenuo dobra djela, a on je rekao: Nema dana u kojima je dobro djelo bolje od ovih deset dana. Prisutni su upitali: Allahov Poslani?e, zar ni borba na Allahovom putu?! On je tada donio tekbir i rekao: Ni borba, osim ?ovjeka koji iza?e u borbu zalau?i svoj ivot i imetak, pa ispusti u njoj duu. (Ahmed, 6272. Albani je lanac prenosilaca ocijenio dobrim)

Ova dva hadisa ukazuju da u toku ovih deset dana zul-hiddeta svako dobro djelo drae Allahu, subhanehu ve teala, od istog djela koje se u?ini u nekim drugim danima. Ukoliko je neko djelo najdrae Allahu, onda je i najvrednije kod Njega. Hadisi, tako?er, ukazuju da je vjernik koji ?ini dobra djela u ovim danima bolji od borca na Allahovom putu koji se vrati iz borbe sa svojim imetkom i da se dobra djela u ovim danima zul-hiddeta uve?avaju bez izuzetka.

Nai ispravni prethodnici, kako kae Ebu Osman el-Hindi, posebno su vrednovali tri tre?ine: zadnju tre?inu ramazana, prvu tre?inu zul-hiddeta i prvu tre?inu mjeseca muharrema.

Dobra djela koja se preporu?uju u prvih deset dana zul-hiddeta

Najbolja djela u ovim danima jesu hadd i umra.. Kome Allah, subhanehu ve teala, olaka da u ovim danima obavi hadd ili umru, nagrada mu je ili Dennet ili opratanje grijeha. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: Umra do umre razlog je za opratanje grijeha koji se po?ine izme?u njih, a za hadd mebrur nema druge nagrade osim Denneta. (Muttefekun alejhi. El-Buhari, 1650, i Muslim, 2403) Hadd mebrur jeste hadd koji se obavi na na?in kako ga je obavljao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bez ?injenja grijeha, rijaluka, runih rije?i i sl.

U ovim danima jedno od posebno vrijednih djela jeste post, jer Allah, subhanehu ve teala, posebno nagra?uje za ovaj ibadet. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podsticao je na post devetog zul-hiddeta, tj. na dan Arefata, govore?i: Ukoliko ?ovjek posti dan Arefata, nadam se, da ?e mu Allah oprostiti godinu dana grijeha prije njega i godinu poslije njega. (Muslim, 1976)

Jedno od najvrednijih djela u ovim danima svakako je namaz. Stoga je muslimanu preporu?eno da namaze obavlja u dematu s drugim muslimanima i da mnogo u ovim danima klanja nafila, jer su nafile djela koja najvie pribliavaju Allahu, subhanehu ve teala. Uzvieni Allah u hadisi-kudsijju kae: Moj rob ne?e prestati da Mi se pribliava nafilama sve dok ga ne zavolim (El-Buhari, 6021)

Donoenje tekbira, tahmida, tehlila i op?enito, ?injenje zikra preporu?eno je u ovim danima. Ibn Omer, radijallahu anhuma, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Nema vrednijih dana kod Allaha niti dana u kojima je dobro djelo drae Allahu od ovih deset dana, pa pove?ajte u njima tehlil (izgovaranje la ilahe illallah), tekbir (izgovaranje Allahu ekber) i tahmid (izgovaranje elhamdulillah). (Ahmed, 5189 i 5879)

Poeljno je da vjernik prilikom donoenja tekbira podigne svoj glas i da se pazi zajedni?kog donoenja i izgovaranja tekbira, ili pjevue?i melodi?no ili dodavanjem jo nekih drugih zikrova, jer se takvo neto ne prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, niti od ispravnih prethodnika, ve? je sunnet da svako za sebe donosi tekbire. Postoje dva na?ina izgovaranja tekbira: prva, Allahu ekber, Allahu ekber, La ilahe illallahu vallahu ekber, Allahu ekber, ve lillahil-hamd; i druga, Allahu ekber, Allahu ekber, Allahu ekberu kebira. (Abdurrezzak u Musannefu i Ibn Hader u Fethu)

U ovim danima poeljno je da vjernik mnogo udjeljuje sadaku. Allah, subhanehu ve teala, podsti?e na udjeljivanje sadake rije?ima: O vjernici, udijelite dio od onoga ?ime vas Mi darujemo, prije nego to do?e Dan kada ne?e biti ni otkupa, ni prijateljstva, ni posrednitva! A nevjernici sami sebi ?ine nepravdu. (Prijevod zna?enja El-Bekara, 254) Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: Sadaka ne?e umanjiti imetak. (Muslim, 4689, Et-Tirmizi, 1952, Ahmed, 6908 i 8647)



Add this page to your favorite Social Bookmarking websites
Reddit! Del.icio.us! Mixx! Free and Open Source Software News Google! Live! Facebook! StumbleUpon! TwitThis Joomla Free PHP
Share

BUDIMO PRIJATELJI

DAWA