Nedjelja, JUNE 24, 2018
tekstovi_logo


nocvjesticaU zapadnja?kom drutvu je u nekoliko zadnjih desetlje?a postalo iznimno popularno proslavljanje Halloweena ili No?i vjetica. Radi se o no?i posljednjeg dana mjeseca oktobra (31.10), i uo?i katoli?kog praznika Svih svetih koji se proslavlja 1. novembra. Ime Halloween je zapravo skra?enica od All Hallow's Eve ili Hallow Eve.

Ova se no? tradicionalno obiljeava u SAD-u, Kanadi, Irskoj, Australiji, Novom Zelandu i Portoriku. Odatle se je (prije svega zahvalju?i jakoj propagandi ameri?kih medija) proirila diljem svijeta, pa se tako odnedavno proslavlja i u BiH-a i susjednim zemljama.

Naalost, mnogi ljudi ovu no? doivljavaju samo kao bezazlenu zabavu, te naalost nisu svjesni njene opasne okultne i paganske poruke. Porijeklo, simboli, dananji vid proslave, kostimi i maske, pa ?ak i sama hrana u No?i vjetica, su direktno vezani za okultne obi?aje starih Kelta, obiljeenih irkom, praznovjerjem i prizivanjem zlih duhova (dinna).

Veza praznika Svih svetih i paganskih (muri?kih) obi?aja

Mali broj ljudi zna da su brojni kr?anski praznici direktno preuzeti iz paganskih obi?aja (to priznaju i objektivni histori?ari ove religije). Uzrok tome moemo potraiti u pojavi da se ljudi nisu eljeli 'prekrstiti', osim ako ne bi dobili pravo da nastave obiljeavati svoje najvanije obredne ceremonije, prepune praznovjerja, irka i crne magije.

irenje kr?anstva je tako dovelo do asimilacije brojnih neznaboa?kih obi?aja me?u kr?ansko u?enje i njihovo prikrivanje brojnim tzv. 'kr?anskim' praznicima. U biti se radilo samo o pokuaju pridobijanja neznaboa?kih naroda i plemena, te se na tom polju nisu birala sredstva.

Stoga, moemo re?i da je primjer No?i vjetica i praznika Svih svetih sli?an primjeru Uskrsa, Boi?a i drugih kr?anskih praznika ?iji datumi i simbolika vode porijeklo upravo iz paganizma i muri?kih obi?aja prolih naroda, a ne u izvornom u?enju Isaa, alejhi-s-selam, niti njegovih apostola (havarijjuna).

Blagdan Svih svetih (Sisveti ili Sisvete; lat. Sollemnitas Omnium Sanctorum) je svetkovina u Rimokatoli?koj crkvi, a njome se slave svi kr?anski sveci, kako oni koji su ve? kanonizirani, tako i oni koji to jo nisu. Spomen kr?anskih mu?enika, zajedni?ki razli?itim crkvama, po?eo se slaviti od 4. stolje?a.

Ono to je ovdje bitno ista?i jeste da su se po crkvenom kalendaru, Svi sveti slavili 13.05., sve do 835. kada je papa Grgur III. (731. - 741.) na zahtjev irskih monaha premjestio ovaj praznik na 1. novembar kako bi se 'poklopio' s drevnim keltskim praznikom Samhain koji je ozna?avao Novu godinu.

U vrijeme Karla Velikog blagdan Svih svetih je ve? bio izuzetno proiren, a kralj Luj Poboni proglasio ga je 835. kanonskim blagdanom. Proglas o tome izdan je 'na zahtjev pape Grgura IV. uz pristajanje svih biskupa'.

Druidi i No? Vjetica

Histori?ari se generalno slau da No? vjetica vodi porijeklo od jednog posebnog dana koji su slavili drevni Druidi. Druidi su bili edukovana ili sveteni?ka kasta drevne keltske religije. Sami Kelti su bili prvi arijski narod koji je iz Azije naselio prostore Europe. Kelti su nastanjivali sjevernu Francusku, Veliku Britaniju i Irsku. Vjerovali su u okultno, praktikovali crnu magiju, oboavali prirodu, i pridavali joj nadprirodne, animisti?ke kvalitete. Pojedinim su drve?ima i biljkama, poput hrasta i imele, pridavali veliki duhovni zna?aj.

U stvarnosti, postoje velike sli?nosti izme?u druidizma i dananjeg hinduizma, kao i samih Kelta i Indijaca po pitanju jezika i kulture. Keltska religija, predvo?ena druidima, je vjerovala u razli?ita prirodna 'boanstva' i njegovala sli?ne ceremonije i obrede sli?ne hinduisti?kim. Naprimjer, indijska paganska boanstva Siva Pasupati (Bog ivotinja) and Savitr (Big Sunca) su sli?ni keltskim 'bogovima' Cernunnosu, rogatom 'boanstvu' koje sjedi u yoga poloaju, i Lugu ili Lugus. Poput dananjeg hinduizma , i druidi su vjerovali u reinkarnaciju, i transmigraciju dua, tj. vjerovanju da se ljudi mogu u drugom ivotu preobratiti u ivotinjski oblik.

Praznik Samhaina i No? vjetica

Kao to smo istakli, po crkvenom kalendaru je papa Grgur III. (731. - 741.) premjestio praznik Svih svetih na 1. novembar kako bi se 'poklopio' s drevnim keltskim praznikom Samhain. O ?emu se tu radi? Samhain je bio najvaniji bog keltskih plemena, bog Sunca, i gospodar Smrti. Bukvalan prijevod njegova imena sa staro-irskog jezika je kraj ljeta.Kelti su slavili 1. Novembar (dananje Sisvete) kao po?etak nove godine, a proslava je bila posve?ena upravo Samhainu.

Budu?i da je smjeten izme?u jesenjeg ekvinocija i zimskog solisticija, Samhain je postao vaan praznik iz vie razloga vjeticama je predstavljao novu godinu, najavljivao prve dane zime i dan kada vile hodaju zemljom i pomau pripremi zimnice. Stari Kelti, Egip?ani i Meksikanci su ovaj dan slavili kao Dan mrtvih, a slavljen je i kao praznik reinkarnacije pokazivao je nedostatak Sunca (boanstva) i najavljivao njegovo skoro reinkarniranje za vrijeme zimskog solisticija. U astrologiji, praznik Samhain ozna?ava izdizanje Plejada.

Sa dolaskom Rimljana, praznik dobija stalni datum, a prema novom vjerovanju Samhain, crni bog lova, biva identificiran sa Plutonom, rimskim bogom podzemlja. Vjerovalo se da on svake godine na No? mrtvih (31.10) preuzima vlast nad svijetom ubivi srnda?a, boga Sunca, a boginju vegetacije (Persefonu), odvodi u podzemlje, gdje ona do prolje?a bdije nad miruju?im sjemenkama, usnulim ivotinjama i duama mrtvih. U toj no?i su se simboli?no gasile sve vatre u ognjitima, vjerovalo se da mrtvi posljednji put dolaze na ovaj svijet, pa su jedni na pragovima svojih ku?a ostavljali hranu, a drugi su ostavljali izdubljene repe, cvekle ili krompir sa upaljenom svije?om kako bi se grijene due uplaile, a dobre nale put ku?i.  Samhain se smatra i za vrlo mo?nu no? za sve magijske obrede tarot, proricanja budu?nosti, seksualne magije, itd.

Nekoliko dana prije No?i vjetica, mladi bi dje?aci obilazili komiluk, mole?i za materijal kojim bi pravili velike loma?e, za koje se vjerovalo da tjeraju zle duhove, te podmla?uju i vra?aju ivot Suncu. Sve do novijih vremena, takve su loma?e koti nazivali Samhnagan, evociraju?i uspomenu na drevni keltski festival.

Vjerovalo se da se na No? vjetica zli duhovi poigravaju s ljudima i dovode do paranormalnih pojava. Kao dio proslave, ljudi bi se obla?ili u groteskne i zastrauju?e likove i plesali oko loma?a, ?esto se puta pretvaraju?i da ih progone zli duhovi. Tako?e, donoena je hrana kako bi se duhovi ili due umrlih koje je Samhain oslobodio osje?ale dobrodolim.

Poto je praznik Samhain ozna?avao i po?etak nove godine, vaan dio ovog praznika je ?inilo proricanje sudbine i magijske rituale. Tako su, recimo, Druidi vjerovali da odre?eni oblici vo?a i povr?a mogu pomo?i da se predvidi budu?nost. U istu su svrhu prinoene ?ak i ljudske svrhe, s cilje udobrovoljavanja zlim duhovima. Nakon to su Rimljani zauzeli Britaniju, neki od njihovih obi?aja su dodani druidskoj tradiciji, dok je prinoenje ljudskih rtava zabranjeno.

Kod Druida je No? vjetica bila no? straha. Naime, oni su oboavali zle duhove (dinne) do te mjere da su strahovali od njihove kazne ukoliko ih ne bi zadovoljili. Ukoliko u toku obrednih rituala No?i vjetica duhovi ne bi bili zadovoljeni, vjerovali su da ?e snositi teke posljedice.

Obi?aji i simboli No?i vjetica

Izdubljena bundeva (Jack O'Lantern)

Kada pomislimo na No? vjetica, odmah pomislimo i na izdubljenu bundevu. Obi?aj dubljenja bundeva zasniva se na irskoj legendi o kova?u Jacku, poznatom po njegovoj domiljatosti ali i krtosti. Jedna od pri?a govori kako je prevario ejtana tako to mu je ponudio duu u zamjenu za pi?e i nakon to se ejtan pretvorio u nov?i? kako bi platio pi?e, Jack ga je brzo stavio u dep u kojem je bio krst, zbog kojeg se vrag vie nije mogao vratiti u svoj oblik. Tek nakon to je Jacku obe?ao da ne?e traiti njegovu duu jo deset godina, Jack ga je izvadio iz depa. Nakon deset godina opet je prevario ejtana tako to ga je zamolio da mu doda jabuku sa stabla, a na kori stabla je brzo nacrtao krst, tako da ga ejtan ponovno nije mogao dohvatiti. Kada je Jack umro, nije bio primljen u Raj zbog svog grijenog ivota, a na vratima Pakla do?ekao ga je ejtan i poslao natrag u mrak, a da ga se rjei dao mu je eravicu.

Jack je u depu imao repu, koju je izdubio, stavio u nju eravicu i otada Jack, koji nikada nije pronaao put ku?i, luta mrakom nose?i izdubljenu repu u ruci. S vremenom je bundeva zamijenila repu, a Jack O'Lantern (Jack Fenjer) je postao simbol due koja je prokleta i koja luta izme?u svjetova, ali i simbol No?i vjetica.

Obi?aj 'smicalica ili ?a?enje' (Trick-or-treat)

Obi?aj, da prerueni dje?aci i djevoj?ice, obilaze ku?e i tom prilikom izgovaraju ?uvenu frazu: Trick-or-treat (U zna?enju: ili ?ete nas po?astiti slatkiima, ili ?emo vam se mi s vama 'neslano' poigrati) vodi porijeklo od vie drevnih paganskih rituala. Jedan od njih je da su vjetice morale krasti 'materijale' potrebna za vradbine, a ve? smo naveli da su uo?i No?i vjetica, mladi dje?aci obilazili komiluk, mole?i za materijal kojim bi pravili velike loma?e, za koje se vjerovalo da tjeraju zle duhove, te podmla?uju i vra?aju ivot Suncu. Ovaj obi?aj ima uporite i u katoli?kom vjerovanju u ?istilite, tj. proces iskupljenja i pro?i?enja nakon kojeg dolazi oprost.

Tako?e, ovaj se obi?aj vezuje za duhove mrtvih u paganskoj i katoli?koj historiji. Druidi su imali obi?aj da duhove koji su naseljavali ljudske ku?e do?ekaju s bogatom trpezom, na taj na?in pokuavi da se spasu njihovog uznemiravanja. Na kraju gozbe su maskirani seljani glumili duhove umrlih, i u ceremoniji ih ispra?ali do izlaza iz sela.

Kao to smo ve? naveli, za No? vjetica se vjerovalo da je to no? u kojoj zli i nestani duhovi slobodno lutaju. Oni bi se poigravali s ljudima, pa su se ljudi od nih skrivali ili ih pokuali otjerati, obla?e?i razne kostime. U Irskoj su ljudi vjerovali da duhovi slobodno lutaju na No? vjetica. Palili bi svije?e ili lampe kako bi ih otjerali, a ako bi morali i?i vani obla?ili bi kostime i maske kako bi se sa?uvali njihovog zla.

Zna?enje maski i kostima u No?i vjetica

Pored ve? spomenutih razloga, maske i kostimi za No? vjetica su noeni s ciljem prikrivanja prisustva paganskim festivalima ili da bi se promjenom odje?e olakala komunikacija s svijetom zlih duhova ( sli?no kao u tradicionalnom amanizmu i drugim oblicima animizma (vjerovaju u bogove u ivotinjskom obliku).

Tako?e, nosilac kostima ga je mogao iskoristiti kako bi privukao i 'upio' mo? ivotinje koju predstavlja ta maska ili kostim. Prema ovom tuma?enju, kostimi u No?i vjetica vode porijeklo od u?esnika u druidskim povorkama i ceremonijama, koji su nosili ivotinjske glave i koe kako bi 'upili' njihovu snagu.

Na ovaj su na?in nastale i dananje tradicionalne crkvene povorke, potom 'makare' ili 'poklade'. Naime, u srednjem su vijeku katoli?ke crkve imale obi?aj da na dan Svih Svetih izlau svoje relikvije. Siromanije crkve nisu imale dovoljno sredstava da kupe relikvije i tako su doli na ideju procesija u kojima bi se upljani obla?ili u odore svetaca zatitnika, an?ela (meleka)  i vragova (ejtana).

Vo?e i povr?e u No?i vjetica

Proslava No?i vjetica ?esto puta uklju?uje razne vrste vo?e, uklju?uju?i jabuke i ljenjake. Tri sveta ploda starih Kelta su bili irovi, jabuke i orasi, a posebno mjesto je pripadalo ljenjaku, za kojeg se ?ak vjerovalo da je boanstvo. Vo?e i jezgrasto vo?e su tako?e povezani s rimskom proslavom etve i boginje vo?e Pomone.

No? vjetica i praznovjerje

Bez spoznaje istinskog Boga i slije?enje Njegovih uputa, savremeni ?ovjek i dalje grca u ponorima zabluda, to potvr?uje i sama No? vjetica, koja direktno i indirektno ljude 'u?i' praznovjerju, strahovanju od zlih duhova,?injenju obreda radi udovoljavanja dinnima, a samim time i rui osnove tevhida u ljudskim srcima.

Postoji mnogo praznovjerja vezanih za No? vjetica, ali ?emo navesti samo nekoliko osnovnih. Vjerovali ili ne, i u savremeno doba ?ovjek vjeruje u slijede?e stvari:

-          utnja za stolom za vrijeme ve?ere ohrabruje duhove da do?u sa sto.

-          Ukoliko neudata djevojka pod jastuk stavi alfiju i srebrni nov?i?, te no?i ?e sanjati svog budu?eg mua.

-          Ukoliko ?ujete korake iza sebe u No?i vjetica, ne smijete se okretati jer to vrlo lako moe biti duh. Ukoliko se okrenete, vrlo brzo ?ete mu se pridruiti.

-          Ako djevojka ode u No?i vjetica na izvor sa lampom u ruci, vidjet ?e u odrazu svog budu?eg mua, a ako sa sobom ponese i razbijeno jaje u ?ai i pomijea ga sa vodom iz izvora, moe vidjeti i svoju budu?u djecu.

-          Ljudi smatraju Iblisa skuplja?em oraha, te se u No?i vjetica orasi koriste kao jedan od osnovnih magi?nih predmeta.

-          Ako u No?i vjetica izvrnete odje?u naopako i hodate unatrag, u pono? ?ete vidjeti vjetice na nebu.

-          Ukoliko vam se na proslavi No?i vjetica ugasi plamen svije?e, to zna?i da je pored vas duh.

-           Zvuk zvona rastjeruje zle duhove.

-          Smatra se da sove kupe due umiru?ih na No? vjetica, ako izvrnete depove vani i pustite ih da vise, bit ?ete sigurni.

-          Ukoliko vam na No? vjetica u ku?u uleti slijepi mi, to zna?i da su duhovi veoma blizu ili ve? u ku?i, jer su ga oni pustili unutra.

-          Smatra se da ako za No? vjetica slijepi mievi iza?u ranije i lete razigrano uokolo, nailazi dobro vrijeme.

-          Da zadrite zle duhove dalje od ku?e zakopajte ivotinjske kosti u dvoritu ili ostavite sliku ivotinje u blizini praga.

-          Smatra se da ako unatrake tri puta pro?ete oko ku?e prije zalaska sunca na No? vjetica, rijeit ?ete se svog zla.

-          Dua mrtve voljene osobe vas moe posmatrati u vidu pauka



Add this page to your favorite Social Bookmarking websites
Reddit! Del.icio.us! Mixx! Free and Open Source Software News Google! Live! Facebook! StumbleUpon! TwitThis Joomla Free PHP
Share

BUDIMO PRIJATELJI

POSJETITE MINBER.BA