Sje?anje na ejha Jusufa Bar?i?a
pie: Amir Smaji?,
(1387 1428 h.g., 1967 2007 god.) Iz dana u dan se broj onih koji su posje?ivali njegova predavanja i nastojali da do?u do njega pove?avao, to su primjetili Allahovi neprijatelji i pokuavali na sve na?ine da poremete. Od toga su i svima nama dobro poznata deavanja u selu vezana za mesdid, a zatim jaki medijski udari sa svih strana. ejh, rahimehullah, se u jednom trenutku osje?ao naputenim ?ak i od mnogih oni koji se pripisuju slije?enju Sunneta, ali to ga, rahimehullah, nije pomelo niti oslabilo niti zaustavilo. Naprotiv, samo mu je pove?alo ustrajnost i istinski oslonac na Uzvienog Allaha, delle ve 'ala. Zahvala pripada Uzvienom Allahu, delle e'nuhu, koji u?ini znanje velikom po?a?u na dunjaluku i ahiretu, i odlikova njegove nosioce lijepim spomenom u Kitabu i Sunnetu, pa objavi najboljem poslaniku i Svome miljeniku, Muhammedu odabraniku, neka najbolji i najpotpuniji salavat i selam pripadne njemu: "Reci: Zar su isti oni koji znaju i koji ne znaju? Samo oni koji pameti imaju pouku primaju!" (Prijevod zna?enja Ez-Zumer, 9.) Biljee imami el-Buhari (100) i Muslim (2673) putem Malika, on od Hiama ibn Urveta, on od svoga oca Urveta, a on od Abdullaha ibn Amra ibnul Asa, radijallahu 'anhuma, da je rekao: ?uo sam Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, da kae: "Doista Allah ne?e uzeti znanje od ljudi tako to ?e ga uzdignuti od njih, nego ?e uzeti znanje uzimaju?i u?ene ljude sve dok ne nestane u?enjaka. Tada ?e ljudi za predvodnike uzeti neznalice, koji ?e biti pitani, pa ?e odgovarati bez znanja i oti?i tako u zabludu odvode?i i druge sa sobom." Kae imam Ebu Hanife, rahimehullah: "Sluanje kazivanja o u?enjacima i dobrim ljudima mi je drae od mnogih poglavlja iz fikha." Allah, tebareke ve te'ala, nakon to je objavio Svome Poslaniku, sallallahu 'alejhi ve sellem, kazivanja o vjerovjesnicima prije njega u suri El-En'am, je rekao: "To su oni koje je Allah uputio, zato slijedi njihov Pravi put!" (Prijevod zna?enja El-Enam, 90.)
U narednih nekoliko redova ?emo, sa nijetom uzimanja ibreta i pouke, uz Allahovu dozvolu, spomenuti neto o jednom naem velikanu, istinskom borcu za oivljavanje Sunneta na prostorima Bosne, isukanom sabljom u borbi protiv svih vidova inovacija u vjeri, ejhu hafizu Jusufu Bar?i?u, rahimehullah. ejh, hafiz Jusuf Bar?i?, rahimehullah, sin Saliha Bar?i?a je ro?en je 20. Dumadel uhra'a 1387. godine po hidri, to odgovara 25. Septembru 1967. god. u selu Gornje Petrovice (Bar?i?i) kod Kalesije. Odrastao je u duhu islama od prvih dana svoga ivota u porodici koja se me?u rijetkima u tom vremenu pridravala vjere. Pri?ao mi je ejh, rahimehullah, da su bili odgajani od malena na ?uvanje namaza, post, u?enje Kur'ana i druge ibadete, tako da ve? u estoj godini savladava arapsko pismo i po?inje da u?i ajete iz Allahove knjige gledaju?i u Mushaf. Nakon toga po?inje da poha?a osnovnu kolu u rodnom mjestu. Korisno je ovdje spomenuti i slu?aj kojeg se ejh prisje?ao i nakon vie od 30 godina, kada je bio u prvom razredu osnovne kole. Naime ejh, rahimehullah, je imao obi?aj da sa sobom u kolu ponese mushaf iz kojeg je u?io Kur'an, kako bi svoje slobodno vrijeme proveo drue?i se s njime. Tako da ga je jednoga dana u?iteljica, koja nije praktikovala vjeru, zatekla kako u?i Kur'an i bila negativno za?u?ena time, nakon ?ega ulazi u razgovor sa njim i pokuava da ga odvrati od toga, ali naravno bezuspjeno. Dje?aku od sedam godina se ve? ljubav prema Allahovoj objavi urezala duboko u srce, i smirenim i odlu?nim odgovorima ostavlja u?iteljicu bez rije?i. Nije ni ?udo kada kae Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, u hadisu kojeg su zabiljeili el-Buhari (4937) i Muslim (1859), putem Katade, a on od Zurare ibn Eufa, a on od Sa'd ibn Hiama, a on od Aie, radijallahu 'anha: "Onaj koji te?no u?i Kur'an je u drutvu Allahovih ?asnih i ?estitih izaslanika meleka...". Nakon osnovne kole 1402 h.g. (1982 god.) upisuje se u Gazi-Husretbegovu medresu u Sarajevu gdje dolazi u susret s nekim od profesora koji su proveli dio vremena studiraju?i u arapskom svijetu i javlja mu se ljubav za istim. U tre?em razredu upisuje se u sekciju u?enja Kur'ana napamet kod hafiza Halida Hadimuli?a, imama Careve damije, i u tada rekordnih 13 mjeseci zavrava hifz - u?enje Kur'ana napamet, to ujedno i biva velikim podstrekom drugim u?enicima da krenu istim putem. Nakon zavretka medrese 1406 h.g. (1986 god.) pauzira dvije godine. U tom periodu odlazi na sluenje vojnog roka, a u me?uvremenu alje aplikaciju za studiranje na Islamski Univerzitet u Medini. Nakon sluenja vojnog roka biva hatibom u jednoj od Zvorni?kih damija u periodu od est mjeseci kada mu dolazi obavijest da je primljen na Islamski Univerzitet u Medini za kolsku 1408/09 h.g. (1988/89 god.). Ubrzo nakon toga odlazi u grad Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi we sellem, i zapo?inje studiranje na odsjeku za u?enje Arapskog jezika pri Medinskom Univerzitetu gdje ostaje dvije godine, a nakon toga se upisuje na Fakultet Kur'anskih znanosti (na kojem se detaljno izu?avaju kiraeti i tefsir) i dolazi u kontak sa mnogim islamskim autoritetima koji izvorno poznaju Kur'an, njegovo zna?enje i tuma?enje. Kao student imao je priliku da susretne i bude u kontaktu sa mnogim poznatim islamskim u?enjacima dananjice. Od njih izdvajamo neka od, svima nama dobro poznatih, imena, kao: Imam Abdul-Aziz ibn Baz, rahimehullah, kojeg je ejh Jusuf, rahimehullah, imao priliku da povremeno slua na javnim predavanjima u Mesdidu Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, i na Univerzitetu, zatim ejh Muhammed ibn Salih el-'Usejmin, rahimehullah, kojeg je, tako?er, imao priliku da slua na predavanjima koja su se odravala povremeno u Mesdidu Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, a imao je jednom i priliku da bude u direktnom kontaktu sa ejhom Ibnu 'Usejminom, rahimehullah, u Taifu prilikom ljetnog raspusta, zatim ejh Abdullah el-Dibrin, Salih el-Fevzan, Abdul-Aziz Ali ejh i drugi od poznatih islamskih u?enjaka koji nisu ivjeli u gradu Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, ali bi povremeno dolazili u posjetu Medini i iskoritavali i tu priliku za dranje predavanja i druenje sa u?enicima, to je tako?er, i hafiz Jusuf iskoritavao da se okoristi od njih i postavlja razna pitanja. U?enjaci od kojih se ejh Jusuf, rahimehullah, najvie okoristio su, izme?u ostalih, ejh Ebu Bekr el-Dezairi, muderris u mesdidu Allahovog Poslanika sallallahu 'alejhi ve sellem, kod kojeg je ejh Jusuf prisustvovao svakodnevno u terminu od akama do jacije gdje je ejh Ebu Bekr drao predavanja iz tefsira, akide, fikha, ahlaka i dr. Zatim ejh dr. Halid ibn 'Usman es-Sebt, u to vrijeme profesor tefsira na Fakultetu Kur'anskih znanosti, sa kojim je hafiz Jusuf imao stalne kontakte, uzimao od njega razne erijatske znanosti. Onaj ko je poznavao hafiza, rahimehullah, mogao je primjetiti da je ?esto spominjao ejha Halida es-Sebta, to ukazuje da je ostavio veliki uticaj na njega. Zatim ejh Jahja ibn Ibrahim el-Jahja, sa kojim je ejh Jusuf, tako?er, imao bliski kontakt, zatim ejh Abdullah ibn Muhammed Emin e-enkiti, ejh Abdullah ibn Muhammed el-Gunejman, ejh Muhammed ibn Muhammed el-Muhtar e-enkiti, ejh Abdul-Aziz el-Kari, ejh Ali ibn Abdurrahman el-Huzejfi, imam u mesdidu Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, ejh Ahmed ez-Zehrani i drugi koje je teko pobrojati na ovom mjestu zbog ograni?enosti prostora. Nakon to je zavrio fakultet 1414 h.g. (1994 god.) biva mu ponu?eno da nastavi postdiplomske studije, to on, rahimehullah, nakon savjetovanja sa ejhom Ebu Bekrom el-Dezairijem odbija. Kae hafiz Jusuf, rahimehullah, da mu je ejh Ebu Bekr, kada je traio savjet od njega, rekao: "Ja sam posjetio Bosnu osamdesetih godina i vidio sam da je neznanje u mnogome raireno. Neka ti ne ostaju diplome na srcu! Vrati se i pozivaj ljude u Allahovu vjeru!" Po?etkom 1995. godine vra?a se u Bosnu i po?inje sa davetskim radom. U prvom periodu odsjeda u podru?ju Zenice gdje se u to vrijeme vodio veliki presti izme?u raznih humanitarnih organizacija koje su pokuavale da pozovu bosanskog ?ovjeka u svoje zablude, kao to su iranske i kr?anske organizacije. Bilo je i arapskih humanitarnih organizacija, tako?er bio je tu i Islamski Balkanski centar i drugo to je navelo ejha, rahimehullah, da zapo?ne svoj davetski rad upravo na tom podru?ju, znaju?i da ?e prisustvo mnogih od tih organizacija donijeti sa sobom razne bolesti koje je potrebno adekvatno lije?iti izvornim znanjem. U Zenici ostaje oko ?etiri godine nakon ?ega prelazi u Tuzlu i tu nastavlja svoj davetski poziv aktivno na ?itavom kantonu. Za Ramazan 1422 g.h. (2001 god.) godine biva pozvan od mjetana u svome rodnom kraju Bar?i?ima da predvodi teravih namaz u seoskom mesdidu na to se odaziva (naravno pod uslovom da se ne?e praktikovati novotarije). Nakon Ramazana ejh, rahimehullah, odlu?uje da se zastalno i nastani u Bar?i?ima, predvode?i namaze i dre?i hutbe u spomenutom mesdidu, i naravno nastavljaju?i sa ostalim davetskim aktivnostima na podru?ju Tuzle i dalje. Nakon izvjesnog vremena ejh, rahimehullah, biva nepravedno zatvoren od strane ruke ejtanske i odveden u KP Dom u Zenicu, iz razloga koje ne elimo ovdje spominjati, i provodi tu est mjeseci. To nije puno usporilo ejha, rahimehullah, u njegovom ustrajnom pozivu. ejh iskoritava taj period za edukaciju drugih zatvorenika i uspjeno pomiruje odre?ene zava?ene grupacije. Spominje se da je na desetine zatvorenika nau?ilo sufaru u tom periodu. Imao bi svakodnevne dersove iz akideta, tefsira, fikha i dr., a nakon ikindije namaza odvajao bi period od sahat vremena za pitanja i odgovore. Zadnju no? u zatvoru skupina zatvorenika organizuje oprotajno sijelo sa ejhom, rahimehullah, na kojem je zatvorski mesdid bio premal da bi primio sve koji su imali volju da prisustvuju. Nakon izlaska iz zatvora hafiz, Allah da mu podari Dennet, se opet vra?a u svoje rodno mjesto Bar?i?e i jo aktivnije nastavlja sa da'vetskim aktivnostima na podru?ju Tuzlanskog kantona, a nakon odre?enog vremena postepeno po?inje i sa aktivnostima na podru?ju Sarajeva i Maglaja odlaze?i jednom mjese?no (svakog prvog ?etvrtka u hidretskom mjesecu). Po?inje sa predavanjima iz tefsira u Carevoj damiji u starom dijelu grada u Sarajevu, na poziv glavnog imama damije hfz. Hadimuli?a. Nakon perioda od godinu dana pojavila se potreba za ?e?im odlaskom u Sarajevo pa ejh, rahimehullah, ubacuje termin dersa svake druge sedmice, a ubrzo i sedmi?no. U isto vrijeme hafiz ubacuje i sedmi?ni termin dersa u damiji Kralja Fahda na Ali-Painom polju, a u povratku iz Sarajeva bi ?esto imao i termin na radiu 'Naba' u Visokom. ejh, rahimehullah, je stavio poseban akcenat na hutbu u mesdidu u Bar?i?ima, i rijetko kada se znalo desiti da ga neto pomete u tome pa da se ne stigne vratiti ku?i do duma-namaza. Iz dana u dan se broj onih koji su posje?ivali njegova predavanja i nastojali da do?u do njega pove?avao, to su primjetili Allahovi neprijatelji i pokuavali na sve na?ine da poremete. Od toga su i svima nama dobro poznata deavanja u selu vezana za mesdid, a zatim jaki medijski udari sa svih strana. ejh, rahimehullah, se u jednom trenutku osje?ao naputenim ?ak i od mnogih oni koji se pripisuju slije?enju Sunneta, ali to ga, rahimehullah, nije pomelo niti oslabilo niti zaustavilo. Naprotiv, samo mu je pove?alo ustrajnost i istinski oslonac na Uzvienog Allaha, delle ve 'ala. U petak 11. Rebi'ul-evvela 1428 g.h. (30.03.2007 god.) u povratku sa da'vetskih aktivnosti u Sarajevu na ulazu u Tuzlu u jutarnjim satima (zadnjoj tre?ini no?i) doivljava saobra?ajnu nesre?u i biva preba?en na Univerzitetsko Klini?ki Centar Gradina u Tuzli. U ve?ernjim satima istog dana, posljedicom povreda zadobijenih u nesre?i, odlazi ina-Allah na bolji svijet, u Allahovo zadovoljstvo i milost, u drutvo onih kojima je Allah svoje blagodati podario, od vjerovjesnika, iskrenih, ehida i dobrih, a divno li je to prebivalite. ejh Jusuf Bar?i?, rahimehullah, je iza sebe ostavio troje djece; Muhammeda, Abdul-Medida, i Selmu, molimo Allaha da ih izvede na selamet, da ih u?ini Svojim iskrenim robovima, i da ih sa?uva svakog ko im eli nanijeti zlo bilo koje vrste, kao to molimo Allaha, tebareke ve te'ala, da hafizu Jusufu, rahimehullah, podari najuzvieniji stepen u Dennetu, dennetul-firdews, da primi od njega dobra dijela, a pre?e preko loih, da ga u?ini od onih koji ?e biti u Njegovom, delle e'nuh, hladu kada ne bude drugog hlada, i da nas sve zajedno spoji sa njim u drutvu onih "...koji su se Allaha bojali" i koji ?e "...biti u dennetskim ba?ama i pored rijeka, na mjestu Istine, kod Vladara Svemogu?noga." (Prijevod zna?enja El-Kamer; 54-55.), a naa poslijednja dova je: "... neka je zahvala Allahu, Gospodaru svjetova." (Prijevod zna?enja Junus; 10.). Salavat i selam donosimo na Allahovog Poslanika Muhammeda, njegovu ?asnu porodicu, vjerne ashabe, i sve koji ih budu slijedili u dobro?instvu i bogobojaznosti do Sudnjega Dana.
< « | » > |
---|