Ponedjeljak, DECEMBER 10, 2018
tekstovi_logo


pie: Bilal Bosni?

Ashabi Allahova Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, napustili su Mekku u mjesecu redebu, pete godine po poslanstvu. Bilo ih je deset mukaraca i ?etiri ili pet ena. Mnogoboci su pokuali da ih sustignu, me?utim, kada su stigli do mora, muslimani su ve? zaplovili morem usmjeravaju?i se prema Abesiniji. Mnogi islamski u?enjaci poput Vakidija, Taberija, Ibnu Sejjidinnasa, Ibnul-Kajjima i Zurkanija spominju da je ova seoba izvedena tajno. Kada su muslimani stigli na tlo Abesinije, Nedaija im je iskazao gostoprimstvo...

Od Allahovih sunneta na Zemlji o kojima je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, vodio ra?una bio je i sunnet poduzimanja razloga, sebeba, a sebeb je svaka stvar koja te dovodi do odre?enog. Ovaj sunnet poduzimanja razloga postojan je i o?igledan u Allahovom stvaranju. Allah, subhanehu ve te'ala, stvorio je svijet Svojom mo?i. Propisao je zakone i sunnete koji mu garantuju sigurnost i postojanost.

Allah, Gospodar svjetova, mogao je iz Svoje svemo?i stvoriti sve ijednu stvar da ona nije potrebna ni?ega, odnosno da se do nje stie bez posezanja za bilo ?im. Me?utim, iz Svoje volje i mudrosti htio je da usmjeri Svoja stvorenja ka obaveznom vo?enju ra?una o ovim sunnetima kako bi se ivot odvijao onako kako to On Svevinji eli. Ka ovim sunnetima, Allah, subhanehu ve te'ala, usmjerava Svoje robove, vjernike i u Svojoj Knjizi. Podsti?e ih na njih u svim njihovim poslovima, dunjalu?kim i ahiretskim, pa kae,kako stoji u prijevodu zna?enja-: I reci: 'Radite, Allah ?e vidjeti vaa djela i Njegov Poslanik, i vjernici, a zatim ?ete biti vra?eni Onome Koji poznaje nevidljivi i vidljivi svijet pa ?e vas On obavijestiti o onome to ste radili'. (Prijevod zna?enja Et-Tevba, 105.)

Rekao je: On je Taj Koji vam je zemlju u?inio pot?injenom, pa hodite po njenim krajevima i jedite od Njegove opskrbe, a Njemu ?ete se vratiti. (Prijevod zna?enja El-Mulk, 15.) Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, najvie od svih vodio je ra?una o ovom Allahovom sunnetu na Zemlji. Svoje ashabe je podsticao na brigu o ovom i drugim boanskim sunnetima. Enes b. Malik, radijallahu 'anh, prenosi da je neki ?ovjek rekao: Allahov Poslani?e, ho?u li svezati devu i oslonuti se na Allaha, ili ?u je pustiti i oslonuti se na Allaha? - Ovaj ?ovjek kao da je shvatio, ili nije bio siguran, da poduzimanje razloga negira tevekkul - oslonac na Allaha, pa ga je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, podu?io da je poduzimanje razloga nare?ena stvar i ono niukom slu?aju ne negira oslonac na Allaha, svakako ukoliko nijjet poduzimanja razloga bude ispravan, pa mu je rekao: Svei je i osloni se na Allaha! (Tirmizi, 2517. Albani ga je ocijenio dobrim.)

Ovaj hadis pojanjava da nema kontradiktornosti izme?u oslonca na Allaha i poduzimanja razloga, pod uslovom da ?ovjek nema ubje?enje da ti razlozi daju korist i otklanjaju tetu, ili da ih poduzme kako treba, a zaboravi se oslonuti na Allaha, subhanehu ve te'ala. Omer b. El-Hattab, radijallahu 'anh, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: Kada biste se vi istinski oslanjali na Allaha, On bi vas sigurno opskrbljivao kao to opskrbljuje ptice koje jutrom odlaze gladne a no?u se vra?aju site. (Ahmed u svome Musnedu, 370. Ahmed akir kae da je lanac prenosilaca vjerodostojan.) Ovaj ?asni hadis podsti?e na oslonac na Allaha, subhanehu ve te'ala, ali ukazuje i na vanost poduzimanja razloga kada govori o jutarnjem odlasku i ve?ernjem povratku sa sigurnom Allahovom opskrbom.

Na islamskom Ummetu je da shvati da je poduzimanje razloga neophodno do postojanosti, snage i uspjeha, i to poduzimanje razloga koliko su u mogu?nosti. Allah ne optere?uje preko mogu?nosti. Cijeli islamski Ummet se poziva da ve? jednom pre?u stepenicu slabosti i razgra?ivanja, cijepanja i poodvajanja, na stepenicu snage i gradnje ponovnog ?vrstog islamskog Ummeta kakav je nekada bio. Muslimani se pozivaju da ostave snove i puste elje, duga nadanja, i da poduzimaju ispravne razloge koji vode ka uspostavi islamske drave koja je blagostanje za sve ljude, makar oni i ne bili svjesni toga, koja olakava svim ljudima put do njihova Gospodara, Allaha, subhanehu ve te'ala.

Razlozi za hidru u Abesiniju

Iskuenja drugova Allahova Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, pove?ala su se. Nevjernici su ih zarobljavali i mu?ili: bi?evanjem, gla?u i e?u, mekkanskim pijeskom i vatrom. Sve su to ?inili s njima kako bi ih odvratili od njihove vjere. Neki od vjernika, koji su poticali iz jakih plemenskih porodica, svega toga su bili pote?eni. Kada je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, vidio kroz ta sve prolaze njegovi drugovi, a on nije u mogu?nosti da im pomogne, rekao im je: Kada biste izali do Abesinije. Doista, u njoj je kralj pored kojega se nikome ne ?ini nasilje. To je iskrena drava. Sve dok vam Allah ne na?e izlaza u onome u ?emu se nalazite. Nakon toga, muslimani, drugovi Allahova Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, izali su do Abesinije strahuju?i od iskuenja. To je bila prva hidra, prvo iseljenje u islamu. Istraiva?i spominju mnoge razloge iseljenja muslimana u Abesiniju. Neki od njih su ve? spomenuti, a od drugih razloga su i:
? Ispoljavanje vjere: Pove?ao se broj prelazaka na islam, iman se ispoljio, ljudi su pri?ali o vjeri. Zuhri, rahmetullahi 'alejh, prenose?i od Urveta, radijallahu 'anh, hadis o iseljenju u Abesiniju, kae: Kada se pove?ao broj muslimana, i ispoljio se iman, pa se o njemu pri?alo, mnogoboci od kurejijskih nevjrenika stali su kanjavati i zatvarati one koji bi iz njihovih porodica primali islam. Nastojali su ih odvratiti od njihove vjere. Kada je vijest o tome dola do Allahova Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao je onima koji su povjerovali u njega: Razi?ite se po Zemlji. Upitali su: Gdje da idemo, Allahov Poslani?e? Rekao je: Tamo, pokazuju?i prema Abesiniji. (El-megazi en-nebevijje, 96. str.)
? Bjeanje s vjerom: Jedan od vrlo vanih razloga iseljenja u Abesiniju bio je sa?uvati svoju vjeru od kunji. Ibnu Ishak, rahmetullahi 'alejh, kae: Tada su muslimani, drugovi Allahova Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, izali do Abesinije strahuju?i od kunji i bjee?i Allahu sa svojom vjerom. (Es-siretu en-nebevijje, 1/398.)
? irenje poziva u islam izvan Mekke: Sejid Kutb, rahmetullahi 'alejh, kae: Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, tragao je za drugim mjestom mimo Mekke, mjestom koje ?e ?uvati ovo vjerovanje, omogu?iti mu slobodu ispoljavanja i sa?uvati ga od zavrnice kakvu je doivjelo u Mekki. Ovo je po meni prvi i glavni razlog iseljenja. (Fi zilalil-Kur'an, 1/29.) Ovome, tako?er, svjedo?i i ?injenica da oni koji su se iselili iz Mekke nisu bili robovi ve? muslimani uglednici, oni koji su poticali iz razli?itih uglednih i bogatih porodica.
? Traganje za sigurnim mjestom za muslimane: Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, tragao je za bezbjednim mjestom za svoje drugove. Smatrao je za Abesiniju da je ona bezbjedonosna za muslimane. I uistinu, muslimani su u Abesiniji pronali sigurnost i smirenost. Ummu Seleme, radijallahu 'anha, je rekla: Kada smo doli u Abesiniju, doli smo u susjedstvo predivnog komije Nedaija. Bili smo sigurni za svoju vjeru, pa smo oboavali Svevinjeg Allaha bez ikakvih poteko?a ... (Es-siretu en-nebevijje, 1/413.)

Zbog ?ega je Vjerovjesnik odabrao Abesiniju?

Mnogo je razloga koji bi mogli biti odgovor na ovo pitanje. Od njih su i sljede?i:
? Nedaija je bio pravedan vladar i dobar ?ovjek. Prenosi se od Vjerovjesnika, sallallahu 'alejhi ve sellem, da je pohvalio abesinskog kralja. Rekao je: U Abesiniji je dobar vladar. Kae se za njega Nedaija. U njegovoj zemlji nikome se ne ?ini nasilje. Dobrota ovog vladara iskazala se i u zatiti muslimana i odzivu ?asnom Kur'anu kada ga je ?uo od Da'fera, radijallahu 'anh, a imao je ispravno vjerovanje u Isa'a, 'alejhisselam.
? Abesinija je bila centar trgovine za Kurejije. Abesinija je predstavljala centar trgovine na Arapskom poluostrvu to su poznavali pojedini muslimani odlaze?i radi trgovine jo prije u Abesiniju ili su o tome sluali od onih koji su prije njih tamo odlazili. Taberi spominju?i razloge iseljenja u Abesiniju kae: Abesinija je bila centar trgovine za Kurejije. Trgovali su u njoj, pronalazili opskrbu, dobru pro?u i sigurnost.
? Abesinija je bila sigurna zemlja. U zemljama izvan Arapskog poluostrva nije bilo sigurnosnije zemlje od Abesinije. Njome je vladala iskrenost i pravda, kakav je bio i sam njen vladar, a to su potrebna svojstva za bezbjedonosnu dravu.
? Ljubav Allahova Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, prema Abesiniji i njegovo poznavanje Abesinije. U hadisu Zuhrija se spominje da je Allahovom Poslaniku, sallallahu 'alejhi ve sellem, Abesinija bila najdraa zemlja za iseljenje. Ta ljubav imala je odre?ene razloge od kojih su da je Nedaija vladao po pravdi, da su se Abesinci ?vrsto pridravali kr?anstva koje je islamu blie od mnogobotva i da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, poznavao u?ene od Abesinaca preko svog odgajanja kod Ummu Ejmen, radijallahu 'anha, a u Sahihu imama Muslima i kod drugih vjerodostojno se prenosi da je Ummu Ejmen, radijallahu 'anha, bila abesinka.

Odlazak muhadira u Abesiniju

Ashabi Allahova Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, napustili su Mekku u mjesecu redebu, pete godine po poslanstvu. Bilo ih je deset mukaraca i ?etiri ili pet ena. Mnogoboci su pokuali da ih sustignu, me?utim, kada su stigli do mora, muslimani su ve? zaplovili morem usmjeravaju?i se prema Abesiniji. Mnogi islamski u?enjaci poput Vakidija, Taberija, Ibnu Sejjidinnasa, Ibnul-Kajjima i Zurkanija spominju da je ova seoba izvedena tajno. Kada su muslimani stigli na tlo Abesinije, Nedaija im je iskazao gostoprimstvo, ugostio ih i kod njega su nali smirenost i sigurnost kakvu nisu pronali u svojoj zemlji me?u svojom rodbinom.

Preokreti u Mekki

Ovi muslimani su ostali u Abesiniji tri mjeseca. Za to vrijeme u Mekki dogodio se veliki preokret u ivotu muslimana, javile su se prilike kakve prije nisu postojale, a koje su bile razlog bu?enja ve?ih ambicija kod muslimana kada je bio u pitanju poziv u Allahovu, subhanehu ve te'ala, vjeru. U tom periodu islam je primio Hamza b. Abdil-Muttalib, amida Allahova Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, iz pristrasnosti prema svome brati?u. Nakon toga, Svevinji Allah je u?inio Hamzina prsa prostranim za islam, pa je bio istinski vjernik, postojan u Allahovoj vjeri. Hamza je bio jedan od najsnanijih i najodvanijih kurejijskih mladi?a.

Kurejije su shvatile da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, Hamzinim prihvatanjem islama oja?ao, da ?e ga njegov amida braniti od napada pa su se ustegli od pojedinih na?ina zlostavljanja Allahova Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem. Nakon Hamzinog primanja islama, islam prima i Omer b. El-Hattab, radijallahu 'anh, najsmjeliji i najodvaniji kurejijski mladi?, kome se mogao malo ko suprotstaviti. Ibnu Mes'ud, radijallahu 'anh, je rekao: Omerov islam je bio oslobo?enje, njegova hidra pobjeda, njegova uprava milost. Kod Ka'be nismo klanjali sve dok Omer nije primio islam, pa, kada je primio islam borio se sa Kurejijama kako bi klanjao kod Ka'be pa smo i mi klanjali s njim. (Es-siretu en-nebevijje, 1/365.)

Kada su muslimani u Abesiniji ?uli za ove doga?aje, odlu?ili su se vratiti u Mekku smatraju?i da je primanje islama ove dvojice ?asnih ashaba mnogo oja?alo muslimane Mekke. Me?utim, Kurejije su na islam Hamze i Omera uzvratili spletkama s jedne strane i osvetom i grubo?u s druge strane, nakon ?ega je uslijedio jo ve?i teror nad muslimanima. Pribjegli su novoj metodi: izolaciji muslimana, prekidu svake veze s njima. To je bio razlog ponovnog vra?anja muslimana u Abesiniju ali sada u ve?em broju nego prvi puta. Sada ih je bilo osamdeset dva ili tri mukarca i ?etrnaest ena, ne ra?unaju?i njihovu malu dje?icu. Ponovo su se nali u sigurnosti i blagostanju.

Nastojanje kurejija da vrate muslimane zlostavljanju u Mekki

Kada su Kurejije saznale za blagostanje muslimana u Abesiniji, njihovo slobodno ispoljavanje vjere u Allaha jedinog, poslali su Abdullaha b. Ebi Rebi'u b. El-Mugiru el-Mahzumija i Amra b. El-Asa b.Vaila es-Sehmija s poklonima Nedaiji ne bi li ga privolili da vrati muslimane s njima u Mekku. Me?utim, ovaj poduhvat u?inio je hizmeta islamu i muslimanima kakvog Kurejije nikada ne bi mogli ni zamisliti. Nakon njihovog insistiranja kod Nedaije da vrati muslimane u Mekku i istovremenog iznoenja neistina na muslimane,

Nedaija kao pravedni vladar poziva muslimane da ?uje kakvu to oni novu vjeru slijede, od koga je u?e i kakvo miljenje oni imaju o Isa'u sinu Merjeminom, alejhimasselam. S Nedaijom je od muslimana razgovarao Da'fer b. Ebi Talib, radijallahu 'anh, koji ga je upoznao s pozivom Allahova Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, prou?io mu po?etke sure Merjem i rekao stav islama o Isa'u, 'alejhisselam. Rezultat svih ovih deavanja bilo je Nedaijevo primanje islama, daljni boravak muslimana u njegovoj zemlji bez ikakvih tegoba u ispoljavanju svoje vjere i javljanje naklonosti islamu kod Amra b. El-Asa.

Pouke, poruke i propisi

Iz ovog kazivanja i ovih doga?aja mogli bismo spomenuti, uz Allahovu pomo?, brojne koristi i poruke, me?utim, zbog prostora ograni?it ?emo se na spomen pojedinih od njih:
? Postojanost vjernika u vjeri nakon to nevjernici pristupe njihovom terorisanju, dokaz je ?vrstine njihova imana.
? Saaljenje i milost Vjerovjesnika, sallallahu 'alejhi ve sellem, prema svojim sljedbenicima, nastojanje da im obezbjedi sigurnost i normalan ivot.
? Mnogobrojni ciljevi hidre o kojima je bilo rije?i i razlog odabira Abesinije za hidru.
? Prisustvo Da'fera -amidi?a Allahova Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, Osmana zeta Allahova Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem,- i njegove k?erke Rukajje, radijallahu 'anhum, dokaz je da i blinji rod zapovjednika mora osjetiti i podnijeti tegobe koje podnose i osje?aju i drugi muslimani.
? Propisanost hidre radi o?uvanja vjere.
? Muslimanima je dozvoljeno ukoliko postoji potreba za tim- da u?u pod zatitu nemuslimana.
? Svi muslimani -a njihov vo?a ponajvie- moraju poznavati stanje drugih koji ive oko njih kao i zbivanja oko njih.
? Muslimani se moraju pridravati opreznosti, naro?ito u svojim da'vetskim aktivnostima, kako ih neprijatelj ne bi potvorio, optuio i ugasio njihov poziv.
? Ne smiju biti nemarni prema svojim neprijateljima i ne smiju ih smatrati bezopasnim, ve? i oni trebaju pratiti njihova kretanja, izu?avati njihove namjere i ciljeve, pripremati se i suprotstaviti im se shodno svojim mogu?nostima.
? Onaj koji eli dobro sebi i drugima, mora biti pravedan prema sebi i drugima. Nedaija svojom pravedno?u postigao je svoje dobro primanje islama- i dobro ostalih muslimana.
? Odlu?nost muslimana da iznesu i pojasne istinsku vjeru nevjernicima, pa makar to bilo i na njihovu tetu.
? Da'fer b. Ebi Talib je bio najpogodniji za izlaganje i predstavljanje islama Nedaiji jer je bio amidi? Allahova Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, to je smirivalo Nedaija i ulijevalo mu povjerenje u Da'fera, tako?er, on se najvie druio s Allahovim Poslanikom, sallallahu 'alejhi ve sellem, u Mekki, stanovao je s njim u istoj ku?i, i on, Da'fer, bio je poznat po svojoj rje?itosti.
? Onaj koji pomae Allahovu vjeru i njega ?e Allah zasigurno pomagati, nikada ga ne?e ostaviti. Onaj ko trai Allahovo zadovoljstvo, posti?i ?e i zadovoljstvo ljudi, dok onaj koji trai zadovoljstvo ljudi, niti ?e zadobiti njihovo zadovoljstvo, niti Allahovo, subhanehu ve te'ala, zadovoljstvo.
Neka je svaka hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova! Neka je salavat i selam na Njegova Poslanika, Muhammeda, sallallahu 'alejhi ve sellem!

 



Add this page to your favorite Social Bookmarking websites
Reddit! Del.icio.us! Mixx! Free and Open Source Software News Google! Live! Facebook! StumbleUpon! TwitThis Joomla Free PHP
Share

BUDIMO PRIJATELJI

SIRA