Strah od Allaha
pie: Ahmed Dinovi?, prof.
Od Ebu Zerra, radijallahu 'anhu, se prenosi da je rekao: Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je prou?io suru Ed-Dehr sve do njenoga kraja, a zatim je rekao: Ja vidim ono to vi ne vidite i ?ujem ono to vi ne ?ujete! Oglasila su se nebesa i imaju pravo da se oglase. Nema na njima mjesta koliko je ?etiri prsta, a da nema meleka koji je svoje ?elo na seddu Allahu spustio. Tako mi Allaha, da znate ono to ja znam malo biste se smijali, a mnogo plakali! Ne biste se sa enama u posteljama nasla?ivali, a izili biste na prostranstva ponizno se mole?i Allahu. Volio bih da sam drvo koje ?e se posje?i. (Et-Tirmizi, Ibn Made, Ahmed)
Vjernik u Allaha, subhanehu ve te'ala, mora da bude u strahu od Njega i Njegove kazne, jer je On Uzvieni poru?io: Kai robovima Mojim da sam Ja, zaista, Onaj koji prata i da sam milostiv, ali da je i kazna Moja, doista, bolna kazna! (Prijevod zna?enja El-Hidr, 49-50.) Allah, subhanehu ve te'ala, nas upozorava na Sebe pa kae: Allah vas na Sebe upozorava. A Allahu se sve vra?a! (Prijevod zna?enja Ali Imran, 28.) Et-Taberi, komentariu?i ovaj ajet, kae: Allah vas zaplauje od ?injenja grijeha i uzimanja za zatitnike Njegovih neprijatelja, a Njemu ?ete se vratiti nakon vae smrt
Pa, ako se suprostavite Njegovom nare?enju sti?i ?e vas neizostavno Njegova kazna, pa Ga se bojte i ?uvajte se da vas ona ne pogodi jer On estoko kanjava. (Tefsir et-Taberi) Strah od Allaha, subhanehu ve te'ala, predstavlja jedan od najve?ih stepeni bogobojaznosti jer ?ovjek ne moe dose?i visoke stepene osim putem straha od Uzvienog Gospodara svjetova.
Uzvieni Allah kae: Pravi su vjernici samo oni ?ija se srca strahom ispune kad se Allah spomene, a kad im se rije?i Njegove kazuju, vjerovanje im pove?aju i samo se na Gospodara svoga oslanjaju. (Prijevod zna?enja El-Enfal, 2.) Allah, subhanehu ve te'ala, nam je naredio da Ga se bojimo, i strah je u?inio uslovom imana. Uzvieni Allah kae: Pa ih se ne bojte, nego se Mene bojte, ako ste vjernici! (Prijevod zna?enja Ali Imran, 175.)
Tako?e, Uzvieni Allah kae: Oni koji iz bojazni prema Gospodaru svome strahuju, i oni koji u dokaze Gospodara svoga vjeruju, i oni koji druge Gospodaru svome ravnim ne smatraju, i oni koji od onoga to im se daju udjeljuju, i ?ija su srca puna straha zato to ?e se vratiti svome Gospodaru, - oni hitaju da ?ine dobra djela, i radi njih druge preti?u. (Prijevod zna?enja El-Muminun, 57-61.)
Prenosi se od Aie, radijallahu 'anha, da je rekla: Upitala sam Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, o ovome ajetu, rekavi: Jesu li to oni koji piju vino, ?ine blud i kradu?, Odgovori: Ne, k?eri Es-Siddikova! Nego su to ono koji poste, klanjaju, udjeljuju sadaku i plae se da to od njih ne bude primljeno. Oni se natje?u u dobru. (Et-Tirmizi) Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, se najvie bojao Allaha, subhanehu ve te'ala, kako stoji u predaji od Aie, radijallahu 'anha, da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: Ja najbolje poznajem Allaha od svih ljudi i najvie Ga se bojim. (Buhari i Muslim) Od Aie se, tako?er, prenosi da je kazala: Kada bi zapuhao vjetar, Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, bi prou?io: Allahumme inni es'eluke hajreha, ve hajre ma fiha, ve hajre ma ursilet bihi. Ve e'uzu bike min erriha, ve erri ma fiha, ve erri ma ursilet bihi (Allahu, traim od Tebe dobro ovog vjetra, dobro koje je u njemu i dobro s kojim je poslan. Utje?em Ti se od njegovog zla, od zla koje je u njemu i od zla s kojim je poslan). Nastavila je: Kada bi se naobla?ilo pred kiu promijenila bi se boja Poslanikovog, sallallahu 'alejhi ve sellem, lica. Izlazio bi i ulazio te iao naprijed i nazad. Kada bi pala kia briga bi nestala to sam primje?ivala na njegovom licu. Upitala sam ga o tome pa je rekao: Aia, mogu?e je da bude kao kada je narod Ad rekao: I kad ugledae oblak na obzorju, koji se prema dolinama njihovim kretao, povikae: "Ovaj nam oblak kiu donosi!" (Muslim) Allah, subhanehu ve te'ala, nam u Kur'anu spominje i primjer meleka, koji se boje svoga Gospodara, iako su Njemu potpuno pokorni.
Uzvieni Allah kae: Oni govore: "Svemilosni je uzeo dijete!" Uzvien neka je On! A meleki su samo robovi potovani. Oni ne govore dok On ne odobri i postupaju onako kako On naredi. On zna ta su radili i ta ?e uraditi, i oni ?e se samo za onoga kojim On bude zadovoljan zauzimati, a oni i sami, iz straha prema Njemu, strepe. (Prijevod zna?enja El-Enbija', 26-28.) Na drugom mjestu Allah, subhanehu ve te'ala, kae: Allahu seddu ?ini sve ivo na nebesima i na Zemlji, u prvom redu meleki, i oni se ne ohole, boje se Gospodara, Koji je iznad njih, i ?ine ono to im se naredi. (Prijevod zna?enja En-Nahl, 49-50.)
Tako?er, ako prou?imo stanje ashaba i generacija poslije njih iz reda dobrih prethodnika ovog Ummeta, primjetit ?emo da su stalno ?inili dobra djela i da su, tako?er, mnogo strahovali. Mi svi smo, u odnosu na njih, ne samo zapali u nemar, ve? smo bezobzirni i lano sigurni od Allahove kazne. Evo primjera Ebu Bekra Es-Siddika, radijallahu 'anhu, koji je rekao: "Volio bih da sam dlaka na koi ?ovjeka vjernika!" (Ahmed - "Ez-Zuhd"). A kada bi stupio u namaz bio je poput pruta tresu?i se iz straha od Allaha. Evo i Omera b. El-Hattaba, radijallahu 'anhu, koji je na samrti rekao svome sinu: Teko ti se, stavi moj obraz na zemlju ne bi li mi se Allah smilovao.
Zatim je tri puta rekao: Teko mi se ako mi ne oprosti!; i onda je ispustio duu. (Ahmed - "Ez-Zuhd") Strah je Allahov bi? kojim vodi Svoje robove ka znanju i djelu kojima ?e posti?i Njegovu, subhanehu ve te'ala, blizinu. Strah sprije?ava ?ovjeka da ?ini grijehe i navodi ga na pokornost. Manjkavi strah poziva nemaru i smjelosti u ?injenju grijeha, a pretjeran strah vodi ka o?aju i razo?arenju. Stoga je kazano: Nije bojaznik onaj ko pla?e i trlja o?i, nego je bojaznik onaj koji ostavlja ono od ?ega strahuje da ?e biti kanjen.
Zato je nepojmljivo da se vjernik prestane bojati Allaha pa makar i oslabio. Oslabljenost njegovog straha ?e biti shodna slabosti njegove spoznaje i iskrenog vjerovanja. Vjernik ne smije da bude bez straha od Allahove, subhanehu ve te'ala, kazne jer je On upozorio na to: A zar su stanovnici naselja sigurni da ih Naa kazna ne?e sna?i no?u dok budu spavali? Ili zar su stanovnici naselja sigurni da ih naa kazna ne?e sna?i danju dok se budu zabavljali? Zar oni mogu biti sigurni od Allahove kazne? Allahove kazne ne boji se samo narod kome propast predstoji. (Prijevod zna?enja El-E'araf, 97-99.)
Od Ebu Zerra, radijallahu 'anhu, se prenosi da je rekao: Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je prou?io suru Ed-Dehr sve do njenoga kraja, a zatim je rekao: Ja vidim ono to vi ne vidite i ?ujem ono to vi ne ?ujete! Oglasila su se nebesa i imaju pravo da se oglase. Nema na njima mjesta koliko je ?etiri prsta, a da nema meleka koji je svoje ?elo na seddu Allahu spustio. Tako mi Allaha, da znate ono to ja znam malo biste se smijali, a mnogo plakali! Ne biste se sa enama u posteljama nasla?ivali, a izili biste na prostranstva ponizno se mole?i Allahu. Volio bih da sam drvo koje ?e se posje?i. (Et-Tirmizi, Ibn Made, Ahmed) Zna?enje hadisa: Da znate ono to ja znam o Allahovoj, subhanehu ve te'ala, veli?ini i osveti prema onome ko Mu je nepokoran, dugo biste plakali, tugovali i strahovali od onoga to vas ?eka. Ne biste se nikako nasmijali. Rije?i malo biste se smijali su u zna?enju ne biste se nikako smijali, to se shvata iz konteksta.
Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: Ne?e u vatru u?i nijedan ?ovjek koji je zaplakao iz bojazni od Uzvienog Allaha kao to se mlijeko u vime ne moe vratiti. (Et-Tirmizi, En-Nesai, Ahmed) Tako?er je rekao: Uzvieni Allah kae: Tako mi Moje Mo?i i Uzvienosti ne?u Svome robu spojiti dvije sigurnosti niti dva straha. Ako bude siguran od Mene na dunjaluku zastrai?u ga na Sudnjem danu, a ako Me se bude bojao na dunjaluku bi?e siguran na Ahiretu. (Sahih Ibn Hibban) O granici straha od Allaha, subhanehu ve te'ala, Ibn Tejmijje, rahimehullah, kae: Granica straha je kada te sprije?ava u ?injenju grijeha prema Allahu, a ono to je vie od toga je nepotrebno.
< « | » > |
---|