Petak, JULY 20, 2018
tekstovi_logo

Sje?anje na smrt


Znaj da ?e srce onoga ko se prepusti ovome svijetu, posveti njegovim varkama i preda strastima, sigurno, zaboraviti da se prisje?a smrti, a kada se na nju podsjeti, pokazati prezrenost prema njoj, okrenuti se i pobje?i. To su oni za koje je Uzvieni Allah rekao: Reci: "Smrt od koje bjeite doista ?e vas sti?i. Zatim ?ete Onotne koji poznaje i vidljivi i nevidljivi svijet vra?eni biti i On ?e vas o onom to ste radili obavijestiti." (El-Dumu'a, 8.)

Ljudi se u pogledu sje?anja na smrt dijele na tri vrste: a) one koji su se prepustili ovom svijetu, b) one koji se tek kaju c) one koji su ve? spoznali smisao smrti.

a) Oni koji su se prepustili ovom svijetu smrti se gotovo
nikako i ne sje?aju, a kada se je i sjete, sjete se samo radi aljenja za

ovim svijetom i kada je treba (smrt) grditi. Ovakve ljude sje?anje na
smrt samo jo vie udaljava od Allaha.

b) Oni koji se kaju ?esto se sje?aju smrti, kako bi u srcu
pobudili strah i bojazan, koji opet kao takvi doprinose da ?ovjekovo
pokajanje bude potpuno. Takve osobe, moda ponekad i preziru
smrt, boje?i se da ih ne iznenadi prije nego se potpuno pokaju i za nju
pripreme, s tim to im se prezir smrti ne uzima za zlo. Oni podsje?aju
na onoga ko voli da se pripremi za sastanak sa voljenim, makar na
sastanak sa njim malo i zakasnio. Znakovi ovakvih pokajnika su da su
uvijek spremni za sastanak i da ni?im vie nego tim nisu
preokupirani. U suprotnom, ne spadaju u ovu vrstu, ve? u one koji su
se prepustili ovom svijetu.

c) to se, pak, ti?e onih koji su ve? spoznali smisao smrti,
njima smrt nikada ne silazi sa uma i u svako doba su spremni za susret
sa voljenim. Takvi su se, obi?no, umorili ?ekaju?i na smrt i
prieljkuju da im ona to prije do?e, kako bi se, jednom zauvijek,
oslobodili drutva neposlunih na ovom svijetu i preselili u susjedstvo
Gospodara svjetova.

Od Ebu Hurejre, r.a., se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem rekao:

"Sje?ajte se sto vie Onoga koji prekida nasla?ivanja!" tj. zadavljujte nasla?ivanja ovog svijeta zalogajima sje?anja na smrt kako biste se lake oslobodili oslanjanja na njega i usredsredili sje?anje na Uzvienog Allaha!

Od Ibn Omera, r.a., se prenosi da je rekao: "Doao sam Allahovu Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem rekao, kao deseti u grupi, pa je jedan Ensarija upitao: 'Allahov Poslani?e, ko je od ljudi najbistriji i najplemenitiji ?ovjek?' - pa mu je rekao: 'Onaj ko se od njih naj?e?e prisje?a smrti i ko je za nju najspremniji. To su najbistriji ljudi, jer sti?u ?ast ovog i po?ast onog svijeta."287

Na drugoj strani, Allah je smrt dao kao najve?e iskuenje i nazvao ju nesre?om ... pa vaspogodi nesre?a smrti. (El-Ma'ide, 106) jer ona predstavlja promjenu stanja i preseljenje iz jedne ku?e u drugu, a to doista i jeste velika neda?a. Jo gore od toga je zanemariti je i o njoj uop?e ne misliti, ne spominjati je i za nju se sa dobrim djelima ne pripremati. Svi se slau da je smrt sama po sebi pouka za svakoga ko iole ozbiljno razmilja i ima imalo zdrave pameti.

Bra?o, znajte da surovo srce, s Boijom pomo?i, omekavaju: posje?ivanje grobova, prisustvo vazovima, druenje s dobrim ljudima, sluanje kazivanja o ?estitim robovima i pobonim ljudima iz ranijih generacija i posebno, sje?anje na smrt, koja prekida uivanje u blagodatima na ovom svijetu, nakon lagodna ivota, rastavlja druine i nakon ponosa sa roditeljima, djecu ostavlja siro?adima."

U koristi od sje?anja na smrt, tako?er, spada: odvra?anje ?ovjeka od grijeha, prestanak radovanja ovom svijetu i lake podnoenje neda?a. Zamisli brate, onoga ko je bio spreman na izvrenje i takvih grijeha, kao to je ubistvo, pa se promijeni do te mjere da vie nema motiva za grijeenje, niti za osvrtanje na blagodati, ukrase i prohtjeve ovog svijeta, uz istovremenu spremnost da lake podnosi sve vrste neda?a koje ga mogu zadesiti! Kakve li razlike izme?u njega i onoga ko se nada u dug ivot i radi potpuno suprotno!

U stvari koje omekavaju srce i otupljuju njegovu surovost, svakako spada i posjeta bolesnika na samrti, jer se iz njihovih muka, patnji i borbe prilikom rastavljanja sa duom, moe izvu?i ivotna pouka, budu?i da svakoga uskoro ?eka ista sudbina. Ukratko, onaj ko iz smrti drugog za sebe ne izvu?e nikakvu pouku, taj je toliko ogrezao da mu nikakav savjet ne moe pomo?i.

El-Hasan je rekao: "Nitavnost ovog svijeta ne razotkriva nita toliko kao smrt. Nikome ko ima imalo zdrava razuma, ona ne ostavlja nikakva prostora da se ovom svijetu raduje. Kada god se rob sjeti smrti, u njegovim o?ima ovaj svijet i sve to je na njemu postanu bezvrijedni."

Ibn el-Muti' je jednoga dana pogledao u svoju ku?u pa mu se dopala. Zatim je zaplakao i rekao: "Tako mi Allaha, da nije smrti ja bih ti se radovao. Da nije tjeskobe grobova, radovali bi se ovom svijetu."

Omer b. Abdulaziz je rekao: "Zar ne vidite da svaki dan nekoga do?ekujete, spremate i ispra?ate na putu ka Uzvienom Allahu i da svaki dan nekoga stavljate u zemlju, zatrpavate i odvajate od prijatelja i imetka?"

Smisao smrti

Znaj da mnogi ljudi o smrti imaju pogreno miljenje! Jedni misle da je smrt ?ovjekov kraj zauvijek, da poslije nje nema proivljenja niti bilo kakve nagrade ili kazne. Drugi misle da umrli ne uiva nagradu za svoja dobra djela niti iskuava kaznu za svoja nedjela. Tre?i misle da dua ostaje i nastavlja da i dalje ivi, a da tijelo propada, raspada se u zemlji i da vie nikada ne?e biti proivljeno. Sva ova miljenja su pogrena i odudaraju od istine. Naprotiv, zdrava pamet nalae, a brojni kur'anski ajeti i islamska tradicija potvr?uju da smrt nije nita drugo do promjena stanja, te da dua nastavlja ivjeti i poslije odvajanja od tijela, bilo da se kanjava u Dehennemu ili uiva u Dennetu. Grob, tako?er, moe biti ili jedan od dennetskih vrtova, ili jedna od dehennemskih provalija.

Smrt je promjena stanja u dva pogleda

1. Smrt ?ovjeka liava njegovih o?iju, uiju, ruku, nogu, jezika i svih drugih organa. Ona ga liava porodice, roditelja, ro?aka i ostalih prijatelja i poznanika. Ona ga, tako?er, lisava njegovih konja, stoke, sluga, ku?a, imanja, i drugih vidova bogatstva. Nema razlike u tome da li ?ovjek ostaje bez ovih stvari, ili ove stvari ostaju bez ?ovjeka. U svakom slu?aju rastanak je gorak i bolan. Ponekada se desi da ?ovjek ostane bez imetka tako to mu se pokrade, a ponekada da imetak ostane bez vlasnika tako to ?ovjek umre. I u jednom i u drugom slu?aju, bol za rastankom je estok. U svakom slu?aju, smrt zna?i ?ovjekovo otrgnu?e od njegova imetka i njegovo preseljenje na drugi svijet, koji je druga?iji od ovog. Ukoliko ?ovjek na ovom svijetu ima neto to mu je drago, to mu je prionulo za srce ili neto ?ime se ponosi, teko ?e mu se biti rastati i sa smr?u ga napustiti. Ukoliko se, pak, na ovom svijetu, ?ovjek raduje samo spominjanju Allaha i uiva u druenju sa Njim, njegovo uivanje i sre?a, poslije smrti, bi?e neizmjerni, jer izme?u njega i Voljenog ne?e vie biti nikakvih zapreka kao na ovom svijetu, a sve urbe za svakodnevnim poslovima na ovome svijetu su neka vrsta zapreka. Ovo je jedna vrsta razlika izme?u stanja smrti i stanja ivota.

2. Smrt ?ovjeku otkriva i pokazuje ono to je u ivotu na ovom svijetu bilo pokriveno i nepoznato, sli?no kao to su budnome neke stvari na ovom svijetu bile poznate, za razliku od onoga ko spava. Drugim rije?ima, ljudi su u snu, pa se probude tek kada umru. Prvo to ?e ?ovjeku biti otkriveno su koristi od njegovih dobrih djela i tete od njegovih loih djela, tako da ?e zbog svojih loih djela zaaliti. Vjemiku ?e se, odmah nakon smrti, ukazati irina onog svijeta u odnosu na ovaj i u?initi, kao da je na ovom svijetu bio zatvorenik i da je sa smr?u, iz tijesne i mra?ne zatvorske ?elije, na otvorena vrata, izaao u prostranu i nepreglednu ba?u punu svakojakih plodova, drve?a, ptica i zelenila, tako da vie nikada ne?e poeljeti da se vrati u mrak zatvorske ?elije.



Add this page to your favorite Social Bookmarking websites
Reddit! Del.icio.us! Mixx! Free and Open Source Software News Google! Live! Facebook! StumbleUpon! TwitThis Joomla Free PHP
Share

BUDIMO PRIJATELJI

POUKE I PORUKE

POSJETITE MINBER.BA