Utorak, SEPTEMBER 25, 2018
tekstovi_logo

Musliman ne ogovara svoga brata


tulipO opasnosti gibeta-ogovaranja i njegovoj stvarnoj slici kae Uzvieni Allah:  "O vjernici, klonite se mnogih sumnji?enja jer su, doista, pojedina sumnji?enja grijeh! I ne uhodite jedni druge, i ne ogovarajte jedni druge! Zar neko od vas voli da jede meso svoga umrlog brata, a to je vama odvratno?! Zato se Allaha bojte, uistinu, Allah je Onaj koji mnogo pokajanje prima i Onaj koji je milostiv!"[1]

Gibet je jedna od najopasnijih bolesti jezika. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve ala alihi ve sellem, definisao ju je u hadisu kojeg prenosi Ebu-Hurejre, radijallahu 'anh, da je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, upitao svoje ashabe: Znate li ta je to gibet? Kazali su: Allah najbolje zna i Njegov poslanik. Rekao je: Da spomene svoga brata po onome to on ne voli. Neko je rekao: A ta misli ako se nalazi kod moga brata ono to kaem o njemu. Rekao je: Ako bude pri njemu to to kae, ti si ga ogovorio, a ako ne bude, tada ti si ga potvorio.[2]

Tako?er, Ebu Hurejre, radijallahu anh, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Pojedini od vas vide ?esticu (neto sitno) u oku svoga brata dok kod sebe ne vide palmina debla!"[3]

Ebu-Berze El-Eslemi, radijallahu 'anh, preosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve ala alihi ve sellem, rekao: O vi koji ste uzvjerovali svojim jezicima a iman jo nije uao u vaa srca, nemojte ogovarati muslimane i nemojte istraivati njihove mahane, jer onaj ko otkriva njihove mahane Allah ?e otkriti njegove mahane, a ?ije mahane Allah otkrije osramoti?e ga u njegovoj ku?i.[4]

Enes, radijallahu 'anh, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve ala alihi ve sellem, kazao: Kada sam uzdignut proao sam pored naroda, koji su bakrenim noktima derali svoja lica i prsa, pa sam upitao: 'Ko su ovi Dibrile?' Odgovorio je: 'To su oni koji su jeli meso ljudi (ogovaraju?i ih) i kaljali njihovu ?ast'. [5]

Ebu-Huzejfe, radijallahu 'anh, prenosi da je Aia, radijallahu 'anh, kazala: Rekla sam Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve ala alihi ve sellem: Dovoljno ti je, to je Safija takva i takva, tj. niska! Rekao je: 'Kazala si rije? koja kad bi se pomijeale s vodom mora, promijenila bi je.' Tako?e Aia, radijallahu 'anh,  je kazala:  Oponaala sam mu jednog ?ovjeka, pa je rekao: 'Ne bih volio da oponaam insana, makar imao to i to.' [6]

Od Dabira b. Abdullaha i Ebu Talhe, radijallahu 'anhum, se prenosi da je Resul sallallahu alejhi ve ala alihi ve sellem, rekao:  Nema tog ?ovjeka, koji ponizi muslimana na javnome mjestu, oskrnavljaju?i njegovu svetost i ote?uju?i njegovu ?ast, a da ga Allah ne?e poniziti onda kada bude elio Njegovu pomo?. Nema ni jednog ?ovjeka koji pomogne muslimana na mjestu gdje se skrnavi njegova ?ast i rui njegova svetost - a da ga Allah ne pomogne onda kada bude elio Njegovu pomo?.[7]

Islamski u?enjaci su sloni da je gibet strogo zabranjen. Pojedini komentatori Kur'ana stava su da je gibet veliki grijeh. Naprotiv, El-Kurtubi, rahmetullahi alejh, kae: "Nema razilaenja da je gibet veliki grijeh i da je onaj koji ogovori drugoga obavezan da se pokaje Allahu, subhanehu ve te'ala."[8]

Imam El-Nevevi u djelu El-Ezkar kae: "Gibet je spominjanje osobe po onome to ona prezire i ne voli (da se o njoj kae), svejedno da li to bilo o negovom tijelu, li?nosti, vjeri, dunjalu?kim stvarima, izgledu, ahlaku, imetku, djetetu, eni, slugi, odje?i, pokretima, na?inu hoda i drugom to je vezano za njega, i bez obzira da li to spominjanje bilo jezikom, pokretom ili iaretom ruke." Dakle, gibet se tako?e ne ograni?ava samo na govor jezikom, nego svaki postupak iz kojeg je neko razumio ono to prezire osoba koja se ogovara, pa makar to bilo pokazivanjem, postupkom, iaretom, namigivanjem, pisanjem i sl.. Isto tako postupci kojima se postie ogovaranje drugog, poput oponaanja njegova na?ina hoda, ubraja se u gibet, ?ak ta vie bivaju i tei od gibeta, jer jasnije oslikavaju osobu koja se gibeti.

Razlozi koji podsti?u na ogovaranje kojih se musliman mora klonuti

Postoje razlozi koji podsti?u na ogovaranje obi?nih ljudi, i razlozi koji se dodatno pojavljuju kod ogovaranja vjernika koji se pridravaju vjere.

1) Lije?enje postoje?e mrnje i zlobe u grudima.

2) Poistovje?ivanje s prijateljima u drutvu, odazivanje njihovom pozivu, udovoljavanje njima prilikom govora o drugima.

3) Zavist prema boljim osobama koje drugi ljudi vole i hvale, pa ova osoba eli da se s tim prestane koja podsti?e na ogovaranje i kaljanje ?asti istih osoba da bi se sruio njihov ugled kod drugih ljudi.

4) Da se odre?enoj osobi neto pripie, pa ona pravdaju?i se i ?iste?i se ogradi se od toga ali spomene na koga se to to mu se pripisalo doista odnosi.

5) elja za ugledom i isticanjem, pa se svi drugi ogovaraju i spominju po onome to oni ne vole da bi se njihov ugled sruio a on se preko njihov ramena i ple?a uzdigao i zadobio ugled.

6) Igra, zabava, tra?enje vremena u spominjanju mahana drugih ljudi.

7) Ismijavanje i omalovaavanje drugih.

to se ti?e razloga koji podsti?u na ogovaranje vjernika, onih koji se pridravaju vjere, oni su po?esto neprimjetni, pa tako od njih je i:

1) ?u?enje kako da'ija ili dobar vijernik moe da u?ini krupnu greku, pa kae: "Allahu dragi, ja ?udnog ?ovjeka! ta uradi! Zar je mogu?e da to on uradi!" I sli?no.

2) Iskazivanje milosti prema onima koji su iskuani odre?enim grijesima, pa kae: "Jadnik, zabrinjava me njegovo stanje!"

3) Srdba radi Allaha, pa kada ?uje da je doti?ni u?inio odre?eni grijeh, ovaj se rasrdi i spominje njegovo ime, savjetuju?i se s drugima spominje njegovo ime i njegov slu?aj.

ta se ne ubraja u gibet

1) Onaj kome je u?injena nepravda, uskra?eno njegovo pravo moe da kod kadije trai svoje pravo i da spomene osobu koja mu je u?inila nepravdu.

2) Prilikom traenja pomo?i za otklanjanje loeg djela i vra?anja grenika Pravom putu, pa je dozvoljeno da onome od koga trai pomo? da spomene o ?emu i kome se radi.

3) Traenje rjeenja za postoje?i spor ili odgovora na pitanje pri ?emu je svakako bolje da se ne spominje ime.

4) Upozoravanje muslimana na zlo prisutnog kod odre?ene osobe.

5) Dozvoljeno je spomenuti osobu koja javno ispoljava svoje grijehe i svoje novotarije ali samo po tim stvarima, dok druge stvari o njoj nije dozvoljeno spominjati.

6) Prilikom raspoznavanja kada nije mogu?e do?i do osobe osim da se spmene njen nadimak ili neka njena osobina.

Kako se sa?uvati gibeta

Vjernik ?e se sa?uvati gibeta, uz Allahovu dozvolu, ukoliko pred sebe postavi kur'anske ajete i hadise koji ukazuju na opasnost gibeta i njegove pogubne posljedice na ahiretu-drugom svijetu, kao i upoznavanjem sa razlozima koji ga podsti?u na gibet, pa je na njemu da se udalji od tih razloga ?ime ?e se udaljiti i od gibeta.

Kako se iskupiti za gibet-ogovaranje brata muslimana

Prije svega neophodno je da se pokaje Allahu, subhanehu ve te'ala, za taj grijeh, jer je to i od Allahovih prava, Allah ga je zabranio u Svojoj knjizi, to je Njegov propis i zbog toga je neophodno iskreno se pokajati za njega Uzvienom Allahu. To pokajanje mora da sadri sljede?e: odmah prestati s doti?nim grijehom, kajati se za njegovo ?injenje u prolosti i ?vrsto odlu?iti da se tom grijehu ne?e nikada vie vratiti. Tako?er, ovo je i od ljudskih prava jer su oni ogovarani i spominjani po onome to oni ne vole, stoga pored ove tri stvari neophodno je traiti halala, oprosta. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Ko u?ini nekome nasilje, nepravdu po pitanju njegove ?asti ili ne?ega drugog, neka jo danas trai halala, prije nego li do?e vrijeme kada ne?e vrijediti ni dinari ni dirhemi. Tada ?e se, ako bude imao dobrih djela, od njegovih djela uzeti shodno nepravdi koju je u?inio, a ako ne bude imao dobrih djela, tada ?e se od onoga kome je ?inio nepravdu uzeti loa djela i dati njemu."[9]

Pojedini afijski pravnici uslovljavaju da prilikom traenja halala pojasni ta je radio, kako ga je ogovarao. Gazali prenosi odgovor Ata'a, rahmetullahi alejh, kada je bio upitan o na?inu pokajanja za gibet, pa je rekao: "Re?i ?e mu: 'Slagao sam na tebe i u?inio ti nasilje i loe postupio prema tebi, pa ako eli uzmi svoje pravo ili mi oprosti." Drugi u?enjaci kau da je obaveza da na onim mjestima na kojima ga je ogovarao da ga na tim mjestima spominje po dobru, da na njima trai oprosta i dovi za njega. Prenosi se od Mudahida, rahmetullahi alejh, da je rekao: "Tvoj iskup za to to si jeo meso svoga brata jeste da ga spominje po dobru i da dovi da mu Allah podari svako dobro."[10]



[1]Prijevod zna?enja El-Hudurat, 12.

[2] Muslim, 6575.

[3] Ibnu Hibban, (5761), sahih.

[4] Ebu Davud (4/270). Pogledaj Sahihul-Dami'a od Albanija (3549).

[5] Ebu Davud (4/269), Avnul-ma'bud (13/223). ejh Abdul-Kadir Arnaut u svojim opaskama na djelo Ezkar (29. str) ocijenio je hadis dobrim. Pogledaj Sahihul-Dami'a (5/51).

[6] Ebu Davud (4/269), Avnul-ma'bud (13/223). Pogledaj Sahihul-Dami'a (5/31).

[7] Ebu Davud, Ahmed, a dobrim ga je ocjenio ejh Albani.

[8] El-Dami'u li ahkami-l-Kur'an, 16/336.

[9] Buharija (2449).

[10] Es-Samt libni Ebi Dunja, 291; hasen.



Add this page to your favorite Social Bookmarking websites
Reddit! Del.icio.us! Mixx! Free and Open Source Software News Google! Live! Facebook! StumbleUpon! TwitThis Joomla Free PHP
Share

BUDIMO PRIJATELJI

AHLAK