Subota, AUGUST 18, 2018
tekstovi_logo

Kad babo postane majka, a majka postane babo


Kad babo postane majka, a majka postane babo


Nakon to se dijete "nau?i" psovati uz blagonaklonost roditelja, ko ?e ga sprije?iti da jednog dana sve to ne "isproba" i na svojim roditeljima? alosno je gledati prva?ice u kolskim klupama, koji jo nisu nau?ili ni ?itati ni pisati, kako u medjusobnoj komunikaciji, pa ?ak i u komunikaciji sa u?iteljima i nastavnicima, obilno koriste raznorazne, pa i najogavnije psovke, i to sa potpunim ubjedenjem da to nije nita loe.


Brojni roditelji se osje?aju ponosnim i zadovoljnim kad vide da njihovo dijete ustro odgovara drugim ljudima. To nerijetko bude popra?eno obilnim psovkama i runim rije?ima djeteta. Naalost, neki roditelji, po pravilu neobrazovani, prvo nau?e svoje dijete psovanju, pa da tek kasnije izgovara "babo" i "mama". I, umjesto energi?nog stava dokidanja te rune navike, na takvo ponaanje se gleda blagonaklono. Nakon to se dijete "nau?i" psovati uz blagonaklonost roditelja, ko ?e ga sprijeciti da jednog dana sve to ne "isproba" i na svojim roditeljima? alosno je gledati prva?i?e u kolskim klupama, koji jo nisu nau?ili ni ?itati ni pisati, kako u medjusobnoj komunikaciji, pa ?ak i u komunikaciji sa u?iteljima i nastavnicima, obilno koriste raznorazne, pa i najogavnije psovke, i to sa potpunim ubje?enjem da to nije nita loe. Moramo biti svjesni da je to ono to su ponijeli iz svojih ku?a i da su ih tome nau?ili njihovi roditelji. Ovo je podru?je u kome roditelji stalno moraju drati o?i irom otvorene. U medjusobnoj komunikaciji, a pogotovo u komunikaciji sa djetetom, morali bi upotrebljavati samo najlake, najljepe i najprirodnije rije?i i izraze. Striktno se moraju ?uvati svih pogrdnih i runih rije?i, bez razlike radi li se o psovkama, kletvama, pogrdama, runim rije?ima i sli?nom. Djeca sve upijaju od svojih roditelja, a pogotovo govornu kulturu. Tako, naprimjer, kad se roditelji zadive dobrom dje?ijom gestom, rije?ju ili djelom, trebali bi re?i: "Maaallah!" Isto tako, kad kod djeteta primijete neto na to treba skrenuti panju, trebali bi re?i: "Subhanallah, Allahu ekber!" itd. Na taj na?in ?e dijete, umjesto psovki, svoj mozak, srce i jezik ispuniti prelijepim izrazima, kojima nema ravnih.

Dvije majke i nijedan babo


Uloga oca u porodici je svima jasna, kao i uloga majke. Samim tim, dok se otac i majka ponaaju u skladu sa svojim ulogama, u porodici ce vladati harmonija, a djeca ne?e trpjeti posljedice. Medjutim, prave opasnosti nastupaju kad dodje do poreme?aja, tj. kad djeca imaju dvije majke i nijednog babu (jer im se babo ponaa i nastupa kao i majka) ili kad djeca imaju dvojicu baba i nijednu majku (jer majka nastupa kao babo i obavlja njegove funkcije, ?ime zapostavlja svoje). Jednako su opasni i slu?ajevi kad do?e do zamjene uloga, tj. kad babo postane majka i majka postane babo.

Sve to su slu?ajevi radi kojih ?e djeca pretrpjeti teke posljedice koje ?e se neminovno odraziti na njihove li?nosti. Ovakve situacije predstavljaju najplodnije tlo svim oblicima psihi?kih i spolnih poreme?aja kod djece i zato se moraju to energicnije prekinuti.


Navikavanje na rasipnost

Sljede?e to se naj?e?e dogada u navedenim oblicima porodi?nih odnosa jest priutavanje djeci svega to poele. Mnogi roditelji omogu?uju djeci apolutno sve to ona zatrae, bez ikakvog izuzetka. Takvi roditelji stavljaju sve svoje finansijske mogu?nosti na raspolaganje dje?ijim eljama i prohtjevima i, to je jo gore, ne u?e djecu pravoj vrijednosti novca. Ta djeca ?e izrasti u rasipnike, jedino sposobne za ivot od danas do sutra. Djeca koja odrastaju u ovakvim porodicama obavezno izrastaju u velike "gotovane", rasipnike i uobraene ljude. Nastavljaju?i tradiciju iz djetinjstva, takvu djecu ?e i kad odrastu interesirati samo vlastiti ugo?aj. Potpuno su strani takvoj djeci briga i razmiljanje o drugim i pomo? drugim. Duh demata (drutva) i pripadnosti zajednici njima nema nikakvog zna?aja ni vanosti. Sve to direktno naruava fitru - prirodu ?ovjeka kao drutvenog bi?a, te kod te djece ubija i unitava ustrajnost, elju za aktivnijim angamanom u drutvu i, indirektno, razara im hrabrost.


Iznu?ivanje elja pla?em

Vrlo ?esto se doga?a da dijete trai neto od roditelja i, kad mu oni to odbiju, brizne u pla?, ne bi li na taj na?in postiglo ono to eli. Roditeljima takav pla? vrlo brzo dosadi i oni poure ispuniti "elju" svoga djeteta, bilo zato to su se saalili i smilovali ili zato da uutkaju dijete i kutariu se pla?a. To je jedna od najopasnijih greaka u odgoju djece i ona neminovno rezultira slabocu duha i li?nosti.


Povjerenje i odgovornost

Ovo je greka u kojoj roditelji svojoj djeci uskra?uju priliku za pokazivanje odgovornosti. Ponekad to ?ine radi pretjerane panje prema djeci, tj. zato to ne ele optere?ivati svoje dijete, a ponekad to ?ine zato to nemaju povjerenja u njeg. I za ovaj slu?aj ima bezbroj primjera u svakodnevnom ivotu. Tako se dogada da roditelji posjeduju tvornice ili lance trgovinskih radnji, a za rad u njima unajmljuju druge ljude. U isto vrijeme, njihova djeca sjede besposleni i ljen?are bez ikakvih obaveza i posla. Jo gore je kad u takvim porodicama djeca rade kod drugih. Gdje je u svemu tome mjesto i uloga roditelja i ko ?e pripremiti tu djecu za ivot bez bogatstva roditelja?


Uskra?ivanje "popravnog"

Dogada se da pojedini roditelji radi sitnica prozivaju i ismijavaju svoje dijete. Tu bezazlenu sitnicu su u stanju pamtiti dugo i prozivati svoje dijete. Tako, ako dijete neto ukrade (umjesto da se zapitaju zato je dijete to u?inilo i bi li to u?inilo da su mu oni nabavili to), oni ga nazivaju kradljivcem, lopovom i sli?no. Ili, u drugom slu?aju, kad dijete slae neto, dozivaju ga laljivcem. Na taj na?in, roditelji sitnu pogreku djeteta tretiraju kao klju?nu i jedinu osobinu! Kao da je to nemoguce popraviti... Dijete to slua i pati, na svoj na?in podnoseci bol, ali, istovremeno, u svojoj dui stvara ubje?enje kako je ono ro?eni kradljivac, laov itd. Nakon izvjesnog vremena, dijete to prihvata kao istinu, uop?e ne reagira na takvo tretiranje i vie i ne pokuava to izmijeniti i popraviti. Postavlja se pitanje ko ce izbaviti i zatititi to dijete.


STRATEGIJA ?VRSTE RUKE

Ovo je jo jedna velika greka koja se pojavljuje kod onih roditelja koji pribjegavaju tome da tuku dijete. Dijete je jo uvijek malo, u fazi je narastanja i sazrijevanja, i samim tim je nemoguce da shvati svijet onako kako ga roditelji shvataju. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: "Ko nema milosti prema mla?im i potovanja prema starijim, ne moe re?i da spada u nae redove". ?esto uz udaranje ide ruganje djeci i njihovo ismijavanje radi svake sitnice, a pogotovo krupnijih stvari, te teko prekoravanje djece, vikanje na njih i nazivanje runim imenima i nadimcima. Sve to sebi doputaju jedino oni roditelji koji uop?e nisu svjesni svoje funkcije. Takoder, nisu ni svjesni da ?e jednog dana ili, jo bolje re?eno, dugo gorko otpla?ivati sve te svoje nepromiljene postupke u (ne)odgoju djece. Osnova u odgoju su blagost, ljubav, njenost, panja. Me?utim, kazna se nikad ne smije u potpunosti iskljuciti. Ona uvijek mora biti aktuelna, ali se smije primjenjivati samo u najteim oblicima dje?ijih prijestupa, i to onih koje djeca vie puta cine svjesno. Prilikom kanjavanja se mora voditi racuna da kazna ne dobije dahilijetski oblik i da ne bude produkt ljutnje i bijesa roditelja. Naalost, u naoj svakodnevnoj praksi su kazne, naj?ece, sredstvo da roditelji smire ivce. Roditelji moraju znati da se dijete ne smije kanjavati za prijestupe koji su mu nanijeli ozljede, bol i tegobu. Kad se roditelji odlu?e za kanjavanje, moraju paziti da to ne bude pred drugima. Kazne mogu biti dvojake - psihicke i fizicke. Psihicke su sljede?e: prekidanje hvaljenja djeteta, pokazivanje nezadovoljstva njegovim ponaanjem, ukorima, ruenjem itd. Fizi?ke kazne moraju biti takve da dijete od njih osjeti bol, ali da mu ne nakode i ne ostave vidljive tragove (koji ?esto znaju biti izvor ismijavanja u drutvu druge djece).



Add this page to your favorite Social Bookmarking websites
Reddit! Del.icio.us! Mixx! Free and Open Source Software News Google! Live! Facebook! StumbleUpon! TwitThis Joomla Free PHP
Share

BUDIMO PRIJATELJI

PORODICA

POSJETITE MINBER.BA