Utorak, AUGUST 14, 2018
tekstovi_logo


Pie mr.Safet Kuduzovi?

Islam kao savreni koncept ivljenja ure?uje ljudska drutva na najidealniji na?in, od njihovih primarnih do sekundarnih potreba, pa, ?ak, u ljudskim o?ima i nebitnih stvari. Me?uljudski odnosi definirani su erijatskim tekstovima i dunost je svakog muslimana da postupa shodno na?elima koja nalae naa vjera. U dananje vrijeme muslimanski ummet iskuan je "ulemom" koja daje fetve ukraene lijepim manama koje odgovaraju ve?ini ljudi. ?esto se takve izjave pravdaju okruenjem, drutvenim potrebama, neminovnostima, kulturom itd. Dakle, prema miljenju ovih kvaziu?enjaka, erijatska je nunost i potreba udovoljiti ljudima, iako to rezultiralo nepokorno?u Stvoritelju!



Rukovanje sa enom strankinjom, u mnogim muslimanskim drutvima, postalo je normalno i svako osu?ivanje u tom kontekstu predstavlja radikalnost u vjeri. Me?utim, istina se ne poznaje po ljudima, ve? ljudi po istini. Najalosnije je vidjeti kako vjerski slubenici ili "u?enjaci" koji slove kao autoriteti me?u ljudima kre ova na?ela da bi pokazali kako se islam uklapa u sve to odgovara ljudskim prohtjevima, i da elasti?nost islama, koju svakako ne moemo pore?i, gotovo da nema svojih granica. Ako pogledamo u hadise Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, na?i ?emo jasne predaje koje zabranjuju rukovanje sa enom strankinjom. A strankinjom se tretira svaka osoba koja ne potpada pod kategoriju stalnih zabrana za bra?nu vezu.

Dokazi o zabrani rukovanja sa strankinjom
1 . Uzvieni Allah kae: I ne pribliavajte se nemoralu (Prijevod zna?enja El-Isra, 32.) Citirani ajet aludira na zabranu rukovanja sa enama strankinjama. Naime, Uzvieni Allah u ovome ajetu nije rekao: Ne ?inite nemoral, ve?: I ne pribliavajte se nemoralu, a dodir strankinje nedvojbeno je put ka nemoralu.

2. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ...i ruka ?ini nemoral, a njezin je nemoral dodir. (Muslim, 16/176/2657.)


3. Buharija i Muslim zabiljeili su da je Aia, radijallahu anha, izjavila: Allaha mi, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nikada nije dodirnuo strankinju.

4. Makal b. Jasir prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Da ti probodu glavu eljeznim ilom, bolje ti je nego da dotakne strankinju. (Et-Taberani, 20/211-212/486, a imam El-Hejsemi tvrdi da su prenosioci ovog predanja pouzdani. Vidjeti: El-Medmea, 4/326. ejh El-Albani ovo predanje smatra dobrim. Vidjeti: Es-Silsiletus-sahiha, 1/447/226)

5. Aklija bint Ubejd prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom prilikom rekao: Ja ne doti?em ruke strankinja. (Taberani, u djelu El-Evsat, 6/293/6229, sa ispravnim lancem prenosilaca, tvrdi ejh Albani, u djelu Sahihul-damia, 2/1205/7177). U drugom, tako?er vjerodostojnom hadisu stoji: Ja se ne rukujem sa enama. ( Vidjeti: Sahihul-damia, 1/494/2513

Ibn Abdulberr u komentaru ove predaje kae: U ovome hadisu je dokaz da mukarac ne smije dota?i strankinju niti se sa njom rukovati. (Vidjeti: Et-Temhid, 12/243.)
Hafiz El-Iraki rekao je: Ako se Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pored svoje ?istote i nepogreivosti u vjeri, nije rukovao sa enama, drugi su pre?i da se ne rukuju. (Vidjeti: Tarhut-tesrib, 7/43.)
Savremeni ekspert hadiskih znanosti ejh Nasiruddin el-Albani napominje: Nema nijednog vjerodostojnog hadisa koji ukazuje da se Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ikada rukovao sa strankinjama. (Vidjeti: Es-Silsiletus-sahiha, 2/65.)

Miljenja islamskih u?enjaka hanefijskog mezheba

1. Imam El-Serhasi (umro 490. god. po H.) kae: "Nije mu halal (dozvoljeno) dodirivati njeno lice (tj. lice strankinje) niti njenu ruku (dlan)." (Vidjeti: El-Mebsut, 10/154.)

2. Imam Es-Semerkandi (umro 539. god. po H.) kae: "to se ti?e dodira, to je haram, bez obzila bio popra?en poudom ili ne." (Vidjeti: Tuhfetul-fukaha, 3/333.)

3. Poznati hanefijski pravnik El-Kasani (umro 587. god. po H.) zapisao je: Ni u kom slu?aju nije doputeno dodirnuti lice ili ruku strankinje. (Vidjeti: Bedaius-sanaia, 4/297.)

4. Imam El-Merginani (umro 593. god. po H.) kae: "Nije doputeno dodirivati lice i ake strankinje, iako ne postojala opasnost od bu?enja strasti." (Vidjeti: El-Hidaje, 4/368.)

5. Imam Ebul-Fadl el-Mevsili (umro 683. god. po H.) kae: "Nije mu dozvoljeno da ih dodiruje (lice i ake strankinje) iako bio siguran da ne?e do?i do bu?enja strasti." (Vidjeti: El-Ihtijar, 4/417.)

6. Imam Fahruddin ez-Zejlei (umro 743. god. po H.) kae: "Nije doputeno dodirivati lice i ake strankinje, iako ne postojala opasnost od bu?enja strasti." (Vidjeti: Tebjinul-hakaik, 6/40.)

7. Imam El-Haskefi (umro 1088. god. po H.) tvrdi: "Nije dozvoljeno (halal) dodirivati lice i ake strankinje, iako ne postojala bojazan od bu?enja strasti." (Vidjeti: Ed-Durrul-muhtar, 6/367.)

8. Imam Ibn Abidin (umro 1252. god. po H.) kae: "Kao to mukarcu nije dozvoljeno da dodiruje njeno lice i ake, iako bio siguran da ne?e do?i do bu?enja strasti." (Vidjeti: Haijetu Ibni Abidin, 2/97.)

tavie, neki hanefijski autoriteti smatrali su da je rukovanje sa zimmijom (sljedbenik Knjige koji islamskoj dravi pla?a glavarinu) poku?eno. (Vidjeti: Ed-Durrul-muhtar, 6/412). ta onda re?i za rukovanjem sa  enom strankinjom!!!

Mnogi hanefijski u?enjaci napravili su razliku izme?u starih i mladih ena, pa su dozvolili rukovanje sa starijim enama koje mukarac ne bi nikada poelio, niti bi one poeljele mukarca. Me?utim, ovaj uvjet nije osnovan ni Kur'anom, ni sunnetom, ni miljenjem u?enjak iz odabranih stolje?a. Potom, jedna te ista ena bit ?e iskuenje mnogim mukarcima a ne?e pojedincima! Mukarac zna da mu je odre?ena ena iskuenje i da je probudila njegove strasti nakon to osjeti toplinu ili njenost njene ruke, ne prije toga, pa kako onda ocijeniti da li je rukovanje u doti?noj situaciji dozvoljeno ili zabranjeno?!!! Tako bi ovaj uvjet bio vie teoretske nego prakti?ne prirode.

Nema sumnje da je rukovanje sa mladom enom ve?i grijeh nego rukovanje sa starijom osobom, ali u principu i jedan i drugi postupak su zabranjeni i podlijeu hadisima koji nisu napravili razliku u tom pogledu, a Allah najbolje zna.

U?enjaci hanefijske pravne kole pozivaju se na postupak Ebu Bekra, radijallahu anhu, gdje navode da se ovaj ashab rukovao sa staricama. Tako?er navode predaju u kojoj stoji da je Abdullah b. Ez-Zubejr unajmio staricu koja ga je njegovala, dodirivala i ?istila njegovu kosu dok je bio bolestan. (Vidjeti: El-Ihtijar, 4/417, i Tebjinul-hakaik, 6/40)

Me?utim, ove predaje koje se pripisuju Ebu Bekru i Ibnuz-Zubejru nisu zabiljeene u zbirkama hadisa niti im je poznat lanac prenosilaca.

Najpoznatiji hadiski stru?njak hanefijske pravne kole hafiz Demaluddin ez-Zejlei (umro 762. god. po H.) nakon to je citirao ove dvije predaje, rekao je: "Garib" (tj. nemaju lanca prenosilaca, niti se tim kontekstom prenose u hadiskim zbirkama). (Vidjeti: Nasbur-raje, 4/240.)
Imam hafiz Ibn Hader el-Askalani (umro 852. god. po H.) nakon to je citirao ove predaje od Ebu Bekra i Ibnuz-Zubejra, rekao je: "Nisam ih uspio prona?i (u hadiskim zbirkama)." (Vidjeti: Ed-Diraje, 2/225.)

Moemo kategori?ki tvrditi da predanje koje ne mogu prona?i hafiz Ez-Zejlei i Ibn Hader ne vrijedi ni spomena. Ova ?injenica jasna je svakome ko iole poznaje stepen ovih u?enjaka u velikoj hadiskoj plejadi.

Islamski u?enjaci ostalih pravnih kola tako?er zabranjuju rukovanje sa enama strankinjama. Imam Ahmed upitan je o rukovanju sa strankinjama pa je to estoko osudio, ?ak i rukovanje preko odje?e.  (Vidjeti: El-Adabu-eraijje, 1/693.)

Kada tzv. "vehabije" diu ruke u namazu, ili aminuju povienim glasom, ili, ili... (dakle, kada ?ine ono to nije sunnet u hanefijskoj pravnoj koli), tada prave smutnju, nered, razdor i potiru mezheb. S druge strane, kada se izdaju fetve o dozvoli rukovanja sa enama strankinjama (to je haram u hanefijskom mezhebu, bez ikakvih razilaenja), tada nije obaveza slijediti hanefijski (niti bilo koji drugi mezheb), ve? ono to odgovara ?ovjekovoj dui. Dakle, hanefijski mezheb nam slui kao podtapalica, a ne kao izvor naeg fikha. Pojedinci imaju pravo raditi suprotno hanefijskom mezhebu iako bila rije? o halalu i haramu, dok drugi nemaju pravo uraditi ?ak ni ono to oponira boljem i pre?em po hanefijskom mezhebu!!! Zbog ?ega dupli arini i nepravda prema ljudima? Zar samo zato to se njihov fizi?ki izgled razlikuje od ''tradicionalnih'' muslimana?! Nijemi jezici kao da govore: Neka, tako im i treba, ko ih je tjerao da budu "vehabije".

minber.ba



Add this page to your favorite Social Bookmarking websites
Reddit! Del.icio.us! Mixx! Free and Open Source Software News Google! Live! Facebook! StumbleUpon! TwitThis Joomla Free PHP
Share

BUDIMO PRIJATELJI

FIKH

POSJETITE MINBER.BA

  • Pravni propisi o kurbanu
    Priredio: Elvedin Pezić Kada čovjek musliman spozna zašto je neki ibadet propisan, to ga motiviše da ustraje u činjenju tog ibadeta. Stoga su učenjaci pokušali...
  • Hamas i Izrael dogovorili primirje u Gazi
    Vojno krilo Hamasa dogovorilo je u četvrtak primirje s Izraelom radi zaustavljanja eskalacije sukoba u Pojasu Gaze, a prekid vatre počet će od ponoći, rekao...
  • Kako iskoristiti prvih deset dana mjeseca zul-hidžeta
    Priredio: Elvedin Pezić Kazao je Allahov Poslanik, podstičući muslimane na činjenje dobra u ovim danima, u prvih deset dana zul-hidždžeta: ”Ne postoje dani u kojima...