Kaže Uzvišeni Allah: "Prvi hram podignut za ljude jeste onaj u Beki, blagoslovljen i putokaz svjetovima" (Ali Imran, 96), i Kaba je kibla svih muslimana, a ova ?injenica potvr?ena je kur'anskim ajetima i hadisima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, te konsenzusom u?enjaka iz svih generacija (vidjeti: Et-Temhid, 17/54; Bidajetul-mudžtehid, 1/111; Bedaius-sanaia, 1/308; El-Medžmua, 3/193; Medžmuu fetava, 22/215; El-Ikna, 1/348–350; Fethul-Bari, 1/503; El-Bahrur-raik, 1/300). Uzvišeni Allah kaže: "Mi vidimo kako okre?eš lice svoje prema nebu i Mi ?emo ti sigurno dati da se okre?eš prema kibli koju ti želiš; pa, okreni lice svoje prema Mesdžidul-haramu! I gdje god bili, lice svoje okrenite prema njemu." (El-Bekara, 144) Ibn Abbas kaže: "Kada je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ušao u Kabu, ?inio je dovu duž svake njene strane, a nije klanjao sve dok nije izašao iz nje. Pošto je izašao, klanjao je dva rekata naspram same Kabe i rekao: 'Ovo je pravac okretanja u namazu.'" (El-Buhari, 100/398; Muslim, 9/74/1330)

Gradnja Kabe

Kada je u pitanju prvi graditelj Kabe, islamski histori?ari s tim u vezi imaju razli?ita mišljenja. Od u?enjaka prvih generacija navode se predanja koja ukazuju na to da je Allah stvorio Kabu prije stvaranja nebesa i Zemlje, kao što se spominju predaje u kojima se navodi da su meleki prvi sagradili Kabu prije stvaranja Adema, alejhis-selam. Tako?er, od ispravnih prethodnika bilježe se predanja u kojima se navodi da je Adem prvi sagradio Kabu. (Vidjeti: El-Ezreki, Ahbaru Mekke, 1/66–82; Tefsirul-Kur'anil-azim, 1/178; Umdetul-kari, 9/211 i 16/288; Ifadetul-enam, 1/284–291) Ve?ina ovih predanja ima neispravne lanace prenosilaca, a u Kur'anu i vjerodostojnom sunnetu, koliko mi je poznato, ne postoji argument koji bi išao u prilog ovim mišljenjima. Izjave u kojima se spominje da je Adem, alejhis-selam, sagradio Kabu, ili da je to u?injeno prije njegovog vremena, uglavnom vode porijeklo od israilijata ?iju vjerodostojnost ne potvr?ujemo niti negiramo, ali ih ne uzimamo kao validan argument, kako tvrdi Ibn Kesir. (Vidjeti: Tefsirul-Kur'anil-azim, 1/178)
Imam Ibn Džerir et-Taberi, nakon što je spomenuo razli?ite mogu?nosti po pitanju gradnje Kabe, rekao je: "Bilo kako bilo, mi o tome nemamo pouzdanih informacija. To je pitanje ?ija se suština može doku?iti isklju?ivo viješ?u od Allaha ili Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Ne postoji hadis koji bi mogao biti validan argument na ovom mjestu." (Vidjeti: Džamiul-bejan, 1/763)

Uzvišeni Allah u ?asnom Kur'anu spominje da su Ibrahim i Ismail, alejhimas-selam, podizali temelje Drevnog hrama. Uzvišeni kaže: "I dok su Ibrahim i Ismail temelje Kabe podizali, (molili su): 'Gospodaru naš, primi to od nas, jer Ti, uistinu, sve ?uješ i znaš.'" (El-Bekara, 127) Što se ti?e postojanja Kabe u vremenu prije nego što su Ibrahim i Ismail podigli njene temelje, o tome islamski u?enjaci imaju opre?na mišljenja. (Vidjeti: Ibn Dževzi, Zadul-mesir, 2/515)
Dova koju je Ibrahim u?io nakon što je ostavio Hadžeru i Ismaila u Meki aludira na to da je Kaba bila sagra?ena i prije njegovog dolaska u Meku. Uzvišeni Allah spominje nam rije?i Ibrahima, alejhis-selam: "Gospodaru naš, ja sam neke potomke svoje naselio u kotlini u kojoj se ništa ne sije, kod Tvoje ?asne Kabe, da bi, Gospodaru naš, namaz obavljali; zato u?ini da srca nekih ljudi ?eznu za njima i opskrbi ih raznim plodovima da bi zahvalni bili." (Ibrahim, 37) Šejh Eš-Šinkiti kaže: "Citirani ajet aludira na to da je Kaba bila sagra?ena i da je dotrajala. Na isto ukazuju rije?i Uzvišenog: 'I kada smo kao pribježište Ibrahimu pokazali mjesto gdje je Kaba.'" (Vidjeti: Advaul-bejan, 5/40) Prenosi se da je Abdullah b. Abbas u komentaru ajeta: "I dok su Ibrahim i Ismail temelje Kabe podizali...", rekao: "Dizali su temelje koji su se prije toga nalazili na istom mjestu." (Ibn Džerir, Džamiul-bejan, 1/759/1678. Imam El-Ajni ovo predanje ocjenjuje ispravnim. Vidjeti: Umdetul-kari, 18/93)

Prenosi se da je Alija b. Ebu Talib rekao: "Kada je Ibrahimu, alejhis-selam, nare?eno da gradi Kabu, našao se u nedoumici jer nije znao kako da gradi. Tada mu je Allah poslao žestoki vjetar koji je imao glavu. Od vjetra se napravio krug u obliku štita na koji je Ibrahim stao i gradio Kabu. U Meki je bila velika vru?ina, a Ibrahim je svakoga dana dizao po jedan red. Kada je došao do mjesta gdje treba biti kamen, poslao je Ismaila da potraži odgovaraju?i kamen. Nakon što je Ismail otišao, došao je Džibril s Crnim kamenom. Vrativši se, Ismail je upitao: 'Odakle ti ovaj kamen?', a Ibrahim je rekao: 'Od Onoga ko se ne pouzdaje u tvoju i moju gradnju.'" (El-Ezreki, Ahbaru Mekke, 1/108–109/63; El-Hakim, 1/629/1684; Ed-Dija, El-Ehadisul-muhtare, 2/60–62/438; El-Bejheki, Šuabul-iman, 3/436–437/3991. Imam Ez-Zebebi ovu predaju ocjenjuje ispravnom. Vidjeti: Telhisul-mustedrek, 1/629)

Crni kamen

Crni kamen nalazi se u uglu Kabe koji je najbliži njenim vratima i odignut je od zemlje više od jednog metra. Kada se oni koji žele tavafiti na?u izme?u Crnog kamena i zelenih neonskih lampi postavljenih na svakom spratu džamije, tada po?inju s tavafom i završavaju na istom mjestu. Prethodno smo spomenuli da je Džibril, alejhis-selam, došao Ibrahimu s Crnim kamenom. Ovaj džennetski kamen obložen je crnom masom koja je uokvirena srebrenim okvirom. Me?utim, od Crnog kamena u ovoj masi ima samo osam manjih par?adi koji se razlikuju po svojoj veli?ini. Najve?e par?e je kao datula. Ovi djeli?i Crnog kamena smješteni su u srednjem predjelu crne mase i mogu se lahko uo?iti i osjetiti prilikom dodira. Prema tome, puki dodir ili ljubljenje crne mase ne tretira se dodirivanjem Crnog kamena.

Ovaj kamen spušten je iz Dženneta i bio je bjelji od mlijeka, ali je pocrnio zbog ljudskih grijeha. Postoje izjave koje ukazuju na to da je samo vrh kamena pocrnio, dok je ostali njegov dio i dalje bijel. Prenosi se da je Mudžahid b. Džebr rekao: "Pogledao sam u Crni kamen kada je Ibn Zubejr renovirao Kabu i vidio da je cijeli kamen, koji je skriven u zidu Kabe, bijele boje." (El-Fakihi, Ahbaru Mekke, 1/92/27, sa slabim lancem prenosilaca) Ebu Avn je rekao: "Vidio sam dio Crnog kamena koji je u zidu Kabe, bio je svijetao poput srebra." (El-Ezreki, Ahbaru Mekke, 1/314/241, sa slabim lancem prenosilaca) Muhammed b. Nafia el-Huzai kaže: "Kada su keramiti vratili Crni kamen 339. h. g., vidio sam ga prije nego što je vra?en na svoje mjesto: njegov je vrh bio crn, a ostali dio bijel. Njegova je dužina kao podlaktica." (Vidjeti: Ez-Zehebi, Tarihul-islam, 25/48; Es-Sujuti, Tarihul-hulefa, str. 314) Kada se srušila Kaba 1039. h. g., zbog velike poplave, njenoj gradnji prisustvovao je imam Muhammed b. Allan el-Mekki, koji je rekao: "Dio Crnog kamena koji je sakriven u zidu Kabe bijele je boje, kao Mekamu Ibrahim." (Vidjeti: Muhammed b. Tahira el-Mekki, Et-Tarihul-kavim, 3/244–245)
Što se ti?e obima Crnog kamena, uglavnom se spominje dužina podlaktice ili kosti podlaktice (dakle, izme?u trideset i pedeset centimetara). Abdullah b. Amr b. El-Âs kaže: "Crni kamen bio je bjelji od mlijeka, a njegova je dužina kao kost podlaktice." (El-Ezreki, Ahbaru Mekke, 1/454/439, sa slabim lancem prenosilaca) Što se ti?e širine, Ibn Allan, koji je vidio cijeli Crni kamen, kaže da širina kamena iznosi tre?inu podlaktice." (Vidjeti: Et-Tarihul-kavim, 3/244)

Tokom historije Crni je kamen prolazio kroz razli?ite etape koje su predstavljale veliku opasnost po njega. Allahovi neprijatelji keramiti (zabludjela sekta koja je svojim nakaradnim ubje?enjima izašla van okvira islama. Vidjeti: Medžmuu fetava, 13/237) na ?elu sa svojim kraljem Ebu Tahirom Sulejmanom el-Kirmitijem, nakon što su ušli u Meku u vrijeme hadža 317. h. g. i ubili oko trideset hiljada ljudi i njihove leševe bacili u Zemzem, skinuli su vrata Kabe i njen prekriva?, porobili žene i djecu i ubili namjesnika Meke Ibn Muhariba, raspolovili su Crni kamen i odnijeli ga sa sobom. Kod njih je kamen ostao oko dvadeset dvije godine. (Vidjeti: Es-Sijer, 15/320–321; Medžmuu fetava, 27/467; Fethul-Bari, 3/539; Umdetul-kari, 9/242)

Nakon toga, 363. h. g. u podnevsko vrijeme, kada zbog velike žege nije tavafio niko osim jednog ili dvojice ljudi, Crnom kamenu prišao je nepoznat ?ovjek i krampom snažno udario po njemu. Kada je drugi put digao kramp, jedan Jemenac koji je tavafio u to vrijeme pritr?ao je i uhvatio ga za ruku. Silnik je izvukao veliki nož i zabio ga u tijelo Jemenca tako da se odmah strovalio na zemlju. Kada su ljudi zaustavili njegovo nasilje, vidjeli su da se radi o Bizantincu krš?aninu kojem je ponu?ena velika suma novca da razbije Crni kamen. Nakon toga, izveden je van džamije i spaljen u vatri. (Vidjeti: Fadlul-hadžeril-esved, str. 32)

Zatim je, 413. h. g., jedan od sljedbenika El-Ubejdija, koji je za vrijeme svoje vladavine iskrivio vjeru ljudi u Egiptu, došao u Meku. Dvanaestog zul-hidžeta nakon džuma-namaza, a prije nego što su hadžije stigle u Meku, prišao je Crnom kamenu i buzdovanom tri puta udario po Crnom kamenu tako da se njegov vrh ispar?ao na tri dijela. Silnik je udarao i govorio: "Dokle ?e više kamen biti obožavan! Ne?e me ni Muhammed ni Alija sprije?iti da uradim što sam naumio! Danas ?u srušiti Kabu!" Prisutni su bez oklijevanja opkolili silnika, ubili ga i raskomadali, a potom spalili. (Vidjeti: Es-Sijer, 15/185; El-Kamilu fit-tarih, 8/141)

Pored spomenutih, bilo je i drugih nasrtaja na Crni kamen, koji su, hvala Allahu, završavali bezuspješno. Uzvišeni Allah odredio je da Njegova rije? bude gornja i muslimani ?e, Allahovom dozvolom, imati priliku doticati i ljubiti Crni kamen sve dok Kaba ne bude uzdignuta, što je nagoviješteno u vjerodostojnom hadisu. (Ibn Ebu Šejba, 1/418 /Kešful-hafa/; Ibn Huzejma, 4/128/2506; Ibn Hibban, 15/153/6753; El-Hakim, 1/608/1610. Imam El-Hakim, Ez-Zehebi i El-Albani ovo predanje smatraju ispravnim. Vidjeti: Es-Silsiletus-sahiha, 3/434–435; Sahihul-mevaridiz-zaman, 1/410)

Odlike Crnog kamena

- Crni kamen je džennetskog porijekla. Ibn Abbas prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Crni je kamen spušten iz Dženneta, bio je bjelji od mlijeka, ali je pocrnio zbog ljudskih grijeha." (Et-Tirmizi, 3/217/877; Ahmed, 1/307; Ibn Huzejma, 4/219–220/2733. Imam Et-Tirmizi i šejh El-Albani ovo predanje smatraju ispravnim. Vidjeti: Sahihul-džamia, 2/1144)

- Crni kamen je džennetski rubin. Abdullah b. Amr prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Crni kamen i Mekamu Ibrahim su dva džennetska rubina. Da Allah nije utrnuo njihovo svjetlo, osvijetlili bi prostor izme?u istoka i zapada." (Et-Tirmizi, 3/217/878; Ahmed, 2/213; Ibn Hibban, 9/24/3710. Imam El-Hakim, En-Nevevi i šejh El-Albani ovu predaju smatraju ispravnom. Neki islamski u?enjaci ipak su prigovorili ovom predanju. Vidjeti: El-Medžmua, 8/50; Fethul-Bari, 3/540; Sahihul-džamia, 1/336) U jednoj verziji navodi se dodatak: "I ne bi ih dodirnuli ni zaraženi ni bolesnici a da ne bi ozdravili." (El-Bejheki, 5/122/9230. Imam En-Nevevi, El-Ajni i šejh El-Albani ovu predaju smatraju ispravnom. Vidjeti: El-Medžmua, 8/50; Umdetul-kari, 9/242; Sahihut-tergib, 2/28)

- Crni kamen svjedo?it ?e onome ko ga dotakne iskreno vjeruju?i. Ibn Abbas prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Crni kamen bit ?e poslan na Sudnjem danu. Imat ?e dva oka kojima ?e gledati i jezik kojim ?e govoriti. Svjedo?it ?e svakome ko ga iskreno dotakne." (Et-Tirmizi, 3/285/961; Ibn Madža, 2/982/2944; Ahmed, 1/247; Ibn Hibban, 9/25/3712; Ibn Šahin, Et-Tergib, 2/299/335. Imam Et-Tirmizi i šejh El-Adevi ovu predaju smatraju dobrom. Vjerodostojnom su je ocijenili imam En-Nevevi i šejh El-Albani. Vidjeti: El-Medžmua, 8/50; Sahihu mevaridiz-zaman, 1/420; Sahihul-džamia, 2/944; Es-Sahihul-musned, 1/236)

- Dodirivanje Crnog kamena briše grijehe. Ibn Omer prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:

Dodirivanje Crnog kamena i jemenskog ugla briše grijehe." (Ahmed, 2/3; Ebu Ja'la, 5/135/5663; El-Bejheki, 5/178/9431. Šejh El-Albani ovu predaju smatra dobrom. Vidjeti: Sahihut-tergib, 2/26) Ovo je velika odlika i blagodat kojom je Uzvišeni Allah po?astio vjernike da se ?iste od grijeha pukim doticanjem Crnog kamena. Vjerodostojnim putem preneseno je da je Ibn Abbas govorio: "Crni je kamen Allahova desnica na Zemlji kojom se rukuje sa Svojim robovima kao što se ?ovjek rukuje sa svojim bratom." (Abdurrezzak, 5/39/8919; El-Fakihi, Ahbaru Mekke, 1/89/20; El-Ezreki, Ahbaru Mekke, 1/450/428; i Ibn Ebu Omer, El-Musned, 3/326/1295 /El-Metalibul-alije/). Imam El-Busiri i El-Adžluni ovu predaju smatraju vjerodostojnom, a Ibn Hadžer dobrom. Vidjeti: El-Metalibul-alije, 3/326, Ithaful-hajeretil-mehere, 4/74–75; Kešful-hafa, 1/417.) U nekim verzijama ove se rije?i pripisuju Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, što je o?ita greška. (Vidjeti: Medžmuu fetava, 6/397; Es-Silsiletud-daife, 1/390)

- Uzvišeni Allah prima dovu upu?enu kod Crnog kamena. Salim b. Abdullah prenosi da je Ibn Omer rekao: "Kod jemenskog ugla stoje dva meleka i aminaju na dove onih koji tavafe, a kod Crnog kamena nalazi ih se bezbroj." (El-Ezreki, Ahbaru Mekke, 1/475/497, s dobrim lancem prenosilaca) Abdulmelik b. Abdullah prenosi da je Ibn Abbas rekao: "Crni je kamen Allahova desnica na Zemlji kojom se rukuje sa Svojim robovima. Tako mi Onoga u ?ijoj ruci je Ibn Abbasova duša, nijedan musliman ne?e doviti pored njega a da mu Allah ne?e dati ono što traži." (Abdurrezzak, 5/39/8919; El-Ezreki, Ahbaru Mekke, 1/450/427, sa slabim lancem prenosilaca) Ikrima, šti?enik Ibn Abbasa, prenosi da je Ibn Abbas rekao: "Ko dotakne Crni kamen i uputi dovu (Allahu), Allah ?e mu primiti dovu." (El-Fakihi, 1/104/53; Abdurrezzak, 5/30/8880, sa slabim lancem prenosilaca) Ove predaje nisu prenesene izravno od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, iako se ovakvo nešto ne može tvrditi po vlastitom naho?enju, što jasno ukazuje na to da su ashabi koji su prenijeli ove rije?i iste ?uli izravno od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ili drugih ashaba koji su ih ?uli od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a Allah najbolje zna.

Na zna?aj Crnog kamena ukazuje i postupak Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji ga je poljubio i u?inio sedždu na njemu. Omer b. El-Hattab prišao je Crnom kamenu poljubio ga i rekao: "Ja znam da si ti kamen, ne štetiš niti koristiš. Da nisam vidio Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da te je poljubio, ni ja te ne bih poljubio." (El-Buhari, 337/1597; Muslim, 9/15/1270) Kada bi Sabit el-Bunani sreo Enesa b. Malika, poljubio bi njegovu ruku i rekao: "Ruka koja je dotakla ruku Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem." (Vidjeti: Es-Sijer, 4/43; Umdetul-kari, 9/241) Omer b. El-Hattab poljubio je Crni kamen i u?inio sedždu na njemu, a potom rekao: "Vidio sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da tako ?ini." (Et-Tajalisi, 1/32/28; El-Hakim, 1/625/1672. Imam El-Hakim i Ez-Zehebi ovu predaju smatraju ispravnom) Prenosi se od Ibn Abbasa da je ?inio sedždu na Crnom kamenu tri puta. (Šafija, El-Musned, str. 126; Abdurrezzak, 5/37/8912; El-Bejheki, 5/121/9224. Imam En-Nevevi ovo predanje smatra autenti?nim. Vidjeti: El-Medžmua, 8/46) Ve?ina islamskih u?enjaka smatra pohvalnim ?injenje sedžde na Crnom kamenu. (Vidjeti: El-Medžmua, 8/45; Fadlul-Hadžeril-esvad, str. 63)

U jednom hadisu koji prenosi Džabir b. Semura navodi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ja znam kamen u Meki koji mi je nazivao selam prije poslanstva. Znam ga i sada." (Muslim, 15/31/2277) Neki u?enjaci smatraju da je, ustvari, Crni kamen nazivao selam Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. (Vidjeti: Ikmalul-mulim, 7/236; El-Džamiu li ahkamil-Kur'an, 10/272; Tefsirul-Kur'anil-azim, 1/119; Mikatul-mefatih, 10/529; Fejdul-Kadir, 3/23)
U jednom hadisu, koji ima izvjesne slabosti u lancu prenosilaca, navodi se da Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije mogao suzdržati suze u o?ima kada je ugledao Crni kamen. U opisu Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, hadža, Džabir b. Abdullah kaže: "Ušli smo u Meku u jutarnjim satima. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, došao je do džamijskih vrata i privezao svoju jahalicu. Ušao je u džamiju, dotaknuo Crni kamen i zaplakao..." (El-Hakim, 1/625/1671; El-Bejheki, 5/120/9221. Imam El-Hakim i Ez-Zehebi ovu predaju smatraju ispravnom. Me?utim, šejh El-Albani ovo je predanje ocijenio kao ništavno i njegova je ocjena prioritetnija. Vidjeti: Daifut-tergib, 1/363)
U hadiskim zbirkama navode se i drugi hadisi kao i predanja ashaba u kojima ukazuje na odlike Crnog kamena, me?utim, islamski u?enjaci kriti?ki su se osvrtali na ove verzije, pa ih ovom prilikom ne?emo spominjati.

Piše: Dr. Safet Kuduzovi?

(El-Asr.com)

< «		» >