U savremeno doba je bez ikakve sumnje dokazano, da je struktura mozga promjenjiva. Ta struktura se mijenja sa našim iskustvima i formira puteve i veze koji korespondiraju onome što gledamo, slušamo i u?imo. Od filozofskih rasprava na predavanjima do upoznavanja ulica u novom gradu u kome se nalazimo; ?ak naizgled pasivno sjedenje i slušanje muzike, ili gledanje TV-a dovodi do formiranja novih veza u mozgu koje nas, u kona?nici, ?ine onim što jesmo.  Veliki problem, iako izuzetno prikriven, koji je dosegao razmjere epidemije jeste gledanje pornografije i poga?a mnogo više muškarce nego žene.

Zašto je gledanje pornografije izuzetno veliki problem? Ve?ina ?lanaka o problemati?noj naravi ove teme obi?no govore o tome iz psihološke i/ili sociološke perspektive.  Ovaj ?lanak ?e, me?utim, pokušati objasniti u?inke gledanja pornografije iz perspektive neuroznanosti.

Aktuelni model koji objašnjava kako u?imo i pamtimo stvari na razini mozga, uzima sinapti?ku prilagodljivost kao osnovu. Sinapti?ka prilagodljivost je sposobnost mozga da promijeni snagu u vezama izme?u neurona (moždanih stanica) kao odgovor na odre?eno iskustvo.  To uklju?uje promjenu koli?ine i vrste odre?enih receptora, kao i koli?ine oslobo?enih neurotransmitera.

Jedan od najbitnijih neurotransmitera u mozgu je dopamin. On ima mnogo važnih uloga u mozgu poput onih u regulaciji voljnih pokreta, motivacije, nagrade, kazne i u?enja. Nedostatak dopamina je povezan sa poreme?ajem pažnje kod djece (ADHD), padom kognitivnih sposobnosti kod starijih osoba i depresijom. Upoznavanje javnosti sa utjecajem dopamina na zdravlje ljudi je naj?eš?e kroz slu?ajeve poznatih li?nosti kao što su Muhameda Ali i Michael J. Fox, koji boluju od Parkinsonove bolesti, koja je usko povezana sa disfunkcijom dopamina u mozgu.

Dopamin ima važnu ulogu kod doživljaja užitka, nagrade i u?enja. Droge kao što je kokain, poga?aju dopaminergi?ni sistem što vodi  osloba?anju velike koli?ine dopamina i rezultira osje?ajem izuzetnog zadovoljstva, ali što ?esto dovodi do ovisnosti. Brojne studije dovode dopamin u vezu sa iš?ekivanjem ili samim doživljajem užitka. Ovisno o podru?ju mozga, dopamin može biti oslobo?en prije ili tokom samog doživljaja užitka. Kada je oslobo?en, dopamin ja?a i u?vrš?uje veze u mozgu nastale kao rezultat aktivnosti koja se provodi. Ovo je prvi korak koji vodi pojednca ka ponavljanju aktivnosti, kako bi osjetio isto zadovoljstvo još jednom.

Na koji na?in je sve ovo vezano za pornografiju? Kako se slike projiciraju na displeju, to izaziva uzbu?enje koje aktivira dopaminergi?ni sistem na isti na?in kako ga aktivira i djelovanja kokaina.  Novoformirane veze u mozgu nastale gledanjem pornografskih slika, ili video materijala uveliko postaju oja?ane od strane ogromne koli?ine oslobo?enog dopamina. Umjesto da slike koje gledamo idu u kratkoro?nu memoriju gdje bi bile zaboravljenje nakon što ugasimo displej, u?eš?e dopamina osigurava da se one presele u dugoro?nu memoriju i opsjedaju um osobe konstantnim reprojiciranjem.  Uznemiruju?a je ?injenica da što se više ne?ega prisje?amo to ?vrš?e ostaje u našoj memoriji. Sjetite se svojih studentskih dana i procesa pripremanja ispita-neprestano ponavljanje gradiva sve dok ?vrsto ne ostane u memoriji.

Pornografija je fantazija. Razli?ite scene sa uvijek drugim akterima daju onome koji gleda iluziju imanja odnosa sa novom osobom svaki put. Ove „zvijezde“ dopuštaju razne vrste poniženja od strane muškaraca u eksplicitnim scenama. Same te radnje su apsolutno odvratne ve?ini mentalno zdravih osoba. Me?utim, samo dizajniranje i osmišljavanje pornografskih scena ide ka povezivanju nekoliko normalnih stvari glede seksualnosti sa elementima koji to nisu. Ovo je na?in na koji onaj koji gleda sti?e novo iskustvo i želju za eksperimentisanjem u privatnom životu. Elektromagnetni talasi koji se emitiraju sa displeja izazivaju promjene u mozgu, koje rezultiraju osloba?anjem dopamina, što dovodi do osje?aja stvarnog, ali u osnovi iluzivnog, stanja ugode i zadovoljstva. Dopamin oja?ava novonastale veze i ste?ena seksualna iskustva i sljede?a stvar koja  se dešava je da ?ovjek traži od svoje žene da se upusti u seksualne fantazije koje je on preuzeo u svoju podsvijest gledanjem pornografskih materijala.

Slijed doga?aja u mozgu je zabrinjavaju?e jednostavan. Kroz sinapti?ku prilagodljivost nove veze se stvaraju kao rezultat gledanja pornografije i skladište u memoriju. Budu?i da je iskustvo izuzetno uzbudljivo, koli?ina oslobo?enog dopamina je ogromna i uti?e na kreiranje izuzetno jakih neuronskih veza.

Kada je slika smještena u dugoro?nu memoriju, javljaju se dvije posljedice:

1. Budu?i da se isti sistem pokre?e kao i kod upotrebe kokaina, razvija se ovisnost,

2. Osoba koja je gledala pornografske materijale pokušava oponašati vi?eno, što vodi razo?arenju.

Umjesto brojnih žena koja se mogu vidjeti u pornografskim materijalima sada je samo jedna i što je još gore, ta žena ne zvu?i, ?ini niti izgleda kao one koje su ušle u podsvjest osobe preko gledanja pornografije.

Nažalost, to nije kraj pri?e. Nakon razo?arenja u stvarnosti zbog nerealnih, na iluziji zasnovanih o?ekivanja, mozak ne samo da prestaje otpuštanje dopamina pri reafirmaciji tih situacija, nego ga spušta ispod po?etne razine. To vodi ka depresiji nastaloj kao rezultat razo?arenja i nezadovljstva bra?nim drugom kao nekim ko nije ono što smo o?ekivali da ?e biti. Uprkos naporima mnogih žena da “za?ine stvari”, pa ?ak i da se same podvrgnu ponižavaju?im aktima koji su umjetno preuzeti u mozgove njihovih muževa, o pornografiji ovisni muževi samo ?e vrlo kratko uživati u tome prije nego što izgube interes. U me?uvremenu, žena se osje?a neprivla?no i emocionalno napušteno, uprkos njezinim naporima, ne znaju?i da se ona ne može takmi?iti s dopaminskom eksplozijom u mozgu koju nudi pornografija.

Izuzetno zna?ajna ?injenica je da mozak djeluje kao cjelina. Promjena u jednom podru?ju mozga utje?e na druga podru?ja. To je sistem umreženosti moždanih neurona gdje se rezultati gledanja pornografije prenose na cijeli mozak. Opseg utjecaja na druge dijelove mozga i kognitivne procese je podru?je istraživanja koje zahtijeva detaljniji pristup i ve?u pažnju.

Iako neuroznanost prikazuje veoma uznemiruju?u sliku onih koji su pod utjecajem pornografije, to nisu sve loše vijesti. Ve? smo spomenuli da se prilikom gledanja pornografije aktivira isti sistem kao i prilikom uzimanja droge kao što je kokain, me?utim sama osnova nije ista. Ovisnik o kokainu mora pro?i kroz izuzetno težak proces detoksifikacije svoga tijela, u suprotnom izlaže se opasnosti da izgubi život usljed konstantne upotrebe droge.

S druge strane, muškarci koji su saznali za negativne strane gledanja pornografije mogu prestati istoga trena bez zna?ajnih psihi?kih posljedica. Naravno da to zahtijeva izuzetnu snagu volje i nalaženje drugih stvari koje interesuju pojedinca i s kojima ?e upražnjavati svoje vrijeme.

U po?etku, kao i kod svake ovisnosti, slike ve? gledanih pornografskih sadržaja se pojavljuju pred o?ima i testiraju volju pojedinca da ustraje. Sre?om, mozak koji se odlikuje izuzetnom prilagodljivoš?u, kako je jednom bio prilago?en pornografiji, isto tako se može vratiti na po?etno stanje ?isto?e. To je iznimno u?inkovit organ koji se vrlo efikasno rješava neuronskih veza koje se više ne koriste. Što duže osoba ne gleda pornografiju to je više vjerovatno da ?e mozak odbaciti ve? postoje?e sadržaje koji opsijedaju ?ovjeka. Sudjelovanje u novim iskustvima i angažovanje mozga u razli?itim aktivnostima, prisilit ?e mozak da zanemari druge stvari. Samo je potrebno vremena i potrebno je ponuditi adekvatan izbor mozgu, mozak ?e uvijek izabrati ono što osoba aktivira ?eš?e.

Autor: Mohamed Ghilan

Izvor: suhaibwebb.com

Za Akos.ba preveo: Mahir Kevri?

---

Add this page to your favorite Social Bookmarking websites