"Ali, mama, ja ne želim jesti. Ja sam veliki dje?ak i ja mogu postiti", rekao je Sabit svojoj majci.
"Ali ti postiš, Sabite. Sedmogodišnja  djeca jedu ujutro i malo u poslijepodnevnim satima, a zatim oni ne jedu ništa drugo do ve?eri."
"Ali ti ne postiš tako, mama", mali dje?ak je insistirao.
"Ja sam starija, Sabite. Odrasli poste tako."

Mladi gospodin uroni duboko u misli, a potom upita: "Mama, zašto mi postimo?" 
"To je dobro pitanje, Sabite." Ustala je i otišla do kuhinjskog ormari?a. Sklonila je nešto sa njega.
"Da li ti znaš šta je ovo, Sabite?"
"To je mikser."
"Da li znaš za šta je on namijenjen?"
"On miksa vo?e za sok."  Majka se nasmija. "Da, miksa. Naše tijelo ?ini istu stvar.
Ono melje hranu koju jedemo; uzima ono što mu je potrebno, a otklanja ostatak. To ?ini svakodnevno, iz dana u dan.
"Zar se tijelo ne umori, mama?"

"Da, umori. Baš kao mikser. Kad miksamo sok predugo, on odbija raditi. I onda treba popravak.
Zato moramo dati našem tijelu odmor, tako da ono može raditi bolje za nas. Zato postimo
u ramazanu i u nekim drugim danima u godini."
"Da li svi poste, mama?"
"Ne svi. Ako si bolestan, ili o?ekuješ bebu, ili ako si star i slab kao babin djed, ili ako si sedam godina star, onda ne postiš."
Mali dje?ak je razmišljao još malo. Jeo je hranu koju mu je majka pripremila bez puno komešanja. 
"Šta ako ne želiš postiti?", dje?ak je opet upitao.
"Koja je omiljena boja tvoje sestre Nur?"
"Pink!"
"A koja je boja njene uniforme u školi?"
"Plava." 
"Ali ona kaže da bi voljela nositi pink hidžab kada odlazi."
"A zašto ne nosi?" 
"Ona se boji u?itelja da ?e je kazniti."
"Vidiš, ona se boji u?itelja da ?e je kazniti. U?itelj ?e je kazniti jer je ona prekršila školsko pravilo nose?i pink."
"Vidiš, Sabite, Allah zna šta je dobro za nas, zato mi moramo ?initi kako On nare?uje, jer On vidi i zna sve! Mi Ga volimo i bojimo Ga se, 
i ne želimo da On bude nezadovoljan sa nama."
"Ali, da li ogladniš, mama?"
"Naravno da ogladnimo, no posvetimo se drugim važnim stvarima i tako udaljimo naše misli od hrane. ?itamo Kur'an, ili posje?ujemo bolesne ljude, 
ili idemo u džamiju i slušamo predavanja. Vidiš, postoji obilje toga što možeš u?initi, i prije nego što shvatiš, vrijeme je iftara."
"Da li postoji još razloga zašto muslimani poste?"
"Da, ti si sretan Sabite, jer ti imaš hranu svaki dan. Nema svako hranu za jesti."
"Kao siromašni u Palestini?", upita dje?ak.
"Da, kao oni. Ako mi ogladnimo kao oni, mi ?emo biti u stanju shvatiti da oni trebaju pomo?."
Dje?ak se ?inio zadovoljan odgovorima, koje mu je njegova majka dala. "Mama, mogu li ja i?i s tobom i babom da pomognemo siromašne?"
"S Allahovom miloš?u, možeš."
minber.ba

---

Add this page to your favorite Social Bookmarking websites