Ovo pitanje je jedno od najbitnijih mes'ela u poglavlju namaza jer od njega zavisi valjanost namaza. Zato kaže imam Nevevi (El-Medžmu 3/334): "Znaj, da je pitanje Bismile važno i bitno na njemu je izgra?ena ispravnost namaza koji je najve?ei temelj (vjere) poslije tevhida".

Prije navo?enja stavova u?enjaka neophodno je razdvojiti ono oko ?ega se u?enjaci slažu po ovom pitanju da bi tek onda naveli stavove u?enjaka oko onoga oko ?ega se razilaze.

Naime, složni su u?enjaci da je Bismila dio ajeta iz sure En-Neml, a to su rije?i Uzvišenog: "Ono je od Sulejmana i glasi: 'U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! (En-Nemlu, 30), kao i da Bismila nije ajet na po?etku sure Et-Tevba. Da oko ovoga nema razilaženja me?u u?enjacima to navode hanefijski u?enjak Ebu Bekr El-Džessas, Nevevi, Ibn Tejmije, Ibn Rušd i mnogi drugi.

Zatim su se u?enjaci razišli oko Bismile da li je ona ajet od Fatihe ili ne, da li prvi je ajet na po?etku svake sure ili ne, ili je ajet sam za sebe objavljen radi razdvajanja izme?u sura, ili je ajet u Fatihi a nije u ostalim surama? Po ovom pitanju u?enjaci imaju pet mišljanja.

Prvo mišljenje: da Bismila nije ajet od Fatihe niti ajet na po?etku svake sure nego je ajet sam za sebe objavljen da bi se znali gdje se razdvajaju sure, pa tako po ovom mišljenju Kur'an ima 114 sura i jedan ajet a to je Bismila.

Ovo je poznat stav kod hanefija naro?ito njihovih potonjih u?enjaka, rivajet od Ahmeda i izabrao ga je šejhul-islam Ibn Tejmije.

Drugo mišljenje: da je Bismila ajet od Fatihe i prvi ajet svake sure.

Ovo je stav imama Šafije i odabrani stav ve?ine njegovih u?enika.

Tre?e mišljenje: da Bismila nije ajet ni od Fatihe ni prvi ajet svake sure niti je objavljena radi razdvajanja me?u surama.

Ovo je stav nekih prvih u?enjaka kod hanefija, imama Malika i u?enjaka njegovog mezheba. Po njima Bismila se piše radi da bi se znalo gdje je po?etak neke sure i radi bereketa a ne zato što je ajet iz Kur'ana.

?etvrti stav: da je Bismila ajet od Fatihe ali nije ajet na po?etku svake sure.

Ovo je stav nekih u?enjaka šafijskog mezheba, rivajet od imama Ahmeda i nekih u?enjaka hanbelijskog mezheba.

Peto mišljenje: da je Bismila ajet od Fatihe i dio prvog ajeta na po?etku svake sure.

Ovo je stav nekih u?enjaka šafijaskog mezheba.

Navo?enje dokaza za svako mišljenje i komentarisanje istih bi uzelo mnogo prostora, zbog toga ?u navesti odabrano mišljenje poduprijeto sa argumentima.

Odabrano mišljenje je tre?i stav u?enjaka, tj. da Bismila nije ajet ni od Fatihe niti je ajet na po?etku svake sure, a tako?e nije ajet iz Kur'ana sa kojim se razdvajaju sure, nego je ajet sa kojim po?inje svaka sura (osim Et-Tevbe), zna?i ona se navodi na po?etku svake sure ?ime se ujedno zna i kraj prethodne.

Od dokaza koji podupiru ovaj stav je sljede?e:

Prvo: hadis kojeg bilježi Ebu Davud od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, u kojem kaže: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije znao gdje se razdvaja sura (od one prije nje) sve dok mu se ne spusti Bismillahirrahmanirrahim". Hadis je vjerodostojnim ocijenio šejh Albani. Zna?i nije znao gdje završava neka sura sve dok mu se ne spusti Bismila sa kojom mu se stavi do znanja da po?inje sljede?a sura.

Drugo: Bismila se navodi i prije sure Fatihe iako prije nje nema nijedne sure, a to zna?i da je Bismila objavljena radi razdvajanja me?u surama ne bi se spominjala na po?etku Fatihe.

Tre?e: Bismila se piše na po?etku svake sure a ne ubraja se ajetom od te sure, tj. ne piše se da je to prvi ajet te sure. Na primjer, sura El-Kevser ima samo tri ajeta po idžmau u?enjaka, a da se ubraja u tu suru imala bi ?etiri ajeta, tako?e sura El-Mulk ima trideset ajeta a da je Bismila od nje imala bi 31 ajet a što bilo opre?no hadisu u kojem je došlo da ona ima 30 ajeta.

Korist poznavanja ovog pitanja se sastoji u sljede?em:

Prvo – onaj ko kaže da je Bismila ajet na po?etku svake sure po njemu je vadžib u?iti Bismilu na po?etku Fatihe i svake sure u namazu jer je po njemu ona dio te sure.

Drugo – ko smatra da je Bismila prvi ajet od Fatihe po njemu je obaveza da se i Bismila u?i naglas u namazima u kojim imam u?i Fatiha naglas.

Propis u?enja Bismile na po?etku Fatihe u namazu

Oko propisa u?enja Bismile u namazu na po?etku Fatihe u?enjaci imaju tri mišljenja:

Prvo mišljenje: da je u?enje Bismile prije Fatihe u namazu mustehab.

Ovo je najpoznatiji stav unutar hanefijskog mezheba a zastupasju ga i hanabile.

Svoj stav dokazuju sa dva hadisa:

Prvi: hadis od Nuajma El-Mudžmira u kojem kaže da je klanjao iza Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prou?io je Bismillahirrahmanirrahim, a zatim Fatihu ..., te kada je predao selam rekao je: "Tako mi onog u ?ijoj je ruci moja duša, ja najsli?nije klanjam namazu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem". hadis bilježe Bejheki, Darekutni i Hakim, a vjerodostojnim ga ocjenjuju Bejheki, Darekutni, Hakim i Zehebi.

Drugi: hadis od Ummu Selem, radijallahu anha, u kojem ona kaže: "Kada bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u?io u?io bi ajet po ajet:Bismillahirrahmanirrahim, El-Hamdu lillahi rabbil-alemin, ...". bilježe ga Darekutni, Hakim, Ibn Huzejme i Ahmed, a vjerodostojnim ga ocjenjuju Darekutni, Hakim i Zehebi.

Drugo mišljenje: da je u?enje Bismile prije Fatihe u namazu vadžib. Ovo je stav imama Šafije i sljedbenika njegovog mezheba.

Oni dokazuju svoj stav time što je Bismila ajet od Fatihe te zbog toga vadžib da se u?i. Na ovo se može prigovoriti da oko pitanja da li je Bismila dio Fatihe postoji jako razilaženje me?u u?enjacima te se zbog toga ne može sa tim dokazivati.

Tre?e mišljenje: da je u?enje Bismile prije Fatihe u farz namazima mekruh (poku?eno) a u nafilama dozovljeno.

Ovo je stav imama Malika i ve?ine njegovih sljedbenika.

Oni svoj stav dokazuju hadisom kojeg bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima od Enesa, radijallahu anhu, u kojem on kaže: "Da su Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, Ebu Bekr i Omer otpo?injali namaz sa El-Hamdu lillahi rabbil-alemin". Kažu da ovo ukazuje da nije propisano da se Bismila u?i na farz namazima.

Tako?e, dokazuju svoj stav sa hadisom kojeg bilježi Tirmizi, Ibn Madže i Ahmed, u kojem je došlo da je ashab Abdullah ibn Mugaffel nazvao u?enje Bismile prije Fatihe u manazu novotarijom. Me?utim, hadis je slab te ga nema potrebe navoditi.

Ovom stavu se može prigovoriti da u hadisu sa kojim dokazuju nepropisanost u?enja Bismile nije došlo da oni nisu u?ili Bismilu u sebi što je mogu?e, te tako njihov dokaz ne može presuditi po ovom pitanju.

Odabrani stav je prvo mišljenje, tj. da je u?enje Bismile prije Fatihe u namazu mustehab, jer dokazi koje navode jasno ukazuju na propisanost u?enja Bismile, a Allah zna najbolje.

< «		» >