Ateizam je povezan s ve?im brojem samoubistava


ateistPhil Zuckerman, sociolog s Pitzer Collegea, radio je globalnu anketu, intervjuiraju?i i prou?avaju?i odgovore ateista, agnostika, ljudi koji nisu vjerovali u Boga ili su izjavili da nemaju nikakvu religijsku pripadnost. Rezultati istraživanja objavljeni su u nau?nom radu: “Atheism: Contemporary Rates and Patterns” u sklopu djela 'The Cambridge Companion to Atheism” (Michael Martin, Cambridge University Press: Cambridge, UK, 2005).

Ispituju?i razli?ite pokazatelje društvenog zdravlja, Zuckerman je zaklju?io: “Pitanje stope samoubistva ukazuje na to da je ono jedan pokazatelj društvenog zdravlja po kojem su religiozne nacije daleko ispred sekularnih. Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije iz 2003. godine o me?unarodnim stopama samoubistva me?u muškarcima (istraživanje provedeno u stotinu zemalja), prvih deset mjesta (izuzev Šri Lanke) pripalo je jakim sekularnim nacijama s visokim nivoima ateizma. Zanimljivo je primijetiti da su tih devet zemalja koje se nalaze na vrhu liste sve bivše komunisti?ke zemlje, bivše ?lanice SSSR-a, poput Bjelorusije, Ukrajine i Latvije. Deset zemalja s dna liste s niskim procentima samoubistava su sve visoko religiozne zemlje s statisti?ki neznatnim nivoima organskog ateizma.”

(Izvor: http://www.adherents.com)

Do sli?nih je rezultata došlo i istraživanje objavljeno u izdanju nau?nog ?asopisa American Journal of Psychiatry iz 2004.: “Religijski neopredijeljeni pojedinci su imali znatno više pokušaja samoubistva u toku života te više bliskih ro?aka koji su po?inili samoubistvo nego subjekti koji su ispoljili religijsku pripadnost. Neopredijeljeni ispitanici bili su mla?i, rje?e su stupali u bra?ne veze, rje?e imali djecu i slabije kontakte s ?lanovima porodice. Nadalje, ispitanici bez religijskog opredjeljenja percipirali su manje razloga za nastavak života, posebice manje moralnih primjedbi na ?in samoubistva. Po pitanju klini?kih karakteristika, religijski neopredijeljeni pojedinci bili su impulsivniji, agresivniji, i skloniji zloupotrebi opojnih supstanci. Nisu ustanovljene razlike u pogledu nivoa subjektivne i objektivne depresije, bezna?a ili stresnih životnih doga?aja.”



Add this page to your favorite Social Bookmarking websites
Reddit! Del.icio.us! Mixx! Free and Open Source Software News Google! Live! Facebook! StumbleUpon! TwitThis Joomla Free PHP