Post je jedna od najjednostavnijih i najefikasnijih metoda lije?enja...
Pie: Dr. Adem Zalihi?
Sa fiziolokog aspekta post nastupa sa po?etkom koritenja masti kao izvora energije, a to je otprilike 8-10 sati nakon prekida unosa hrane, tj. nakon jela. Nizak nivo ugljenih hidrata, uzrokovan postom, u krvi smanjuje potrebe naeg tijela za inzulinom, a time se tedi gutera?a to bi predstavljalo efikasnu i jeftinu metodu prevencije dijabetesa.
Sistem organa za varenje za svoje vlastite aktivnosti probave hrane koristi velike koli?ine energije iz tijela! U toku posta ta energija se preusmjerava za druge potrebe organizma, a sam probavni sistem se regenerie: popravljaju se eventualna ote?enja sluznice koja su podloga ulkusima, gutera?a i jetra smanjuju lu?enje i regeneriu svoje kapacitete za lu?enje probavnih sokova.
Post tedi srce
Srce je popre?no prugasti mii?, organ koji neumorno obavlja svoju funkciju 24 sahata dnevno, 365 dana u godini. Izme?u sistole i dijastole srce hvata kratki interval za odmor. To zna?i da se srce jednog sedamdesetogodinjaka odmara oko sedam godina. Taj najoptere?eniji organ u tijelu kuca oko 70 puta u minuti, a oko 100.000 puta u samo 24 sata, za vrijeme posta srce kuca oko 60 puta u minuti, oko 85.000 puta dnevno, to zna?i da se sa?uva vie od 15.000 otkucaja srca u 24 sahata. Srce prosje?no pumpa 5 litara krvi u minuti a to zna?i da kroz sr?ani mii? pro?e 300 litara krvi na sat, 7200 litara na 24 h. Dok za vrijeme posta 260 litra krvi na sat, 6200 na 24 h to zna?i manje za 1000 litra na 24 h.
Da bismo shvatili vanost uticaja posta na rad srca, trebamo znati da su metaboli?ke potrebe odre?enog tkiva neuporedivo ve?e u fazi aktivnih metaboli?kih procesa nego to je to slu?aj u fazi mirovanja, a materije neophodne za te metaboli?ke procese tkivo dobija krvlju, koju kao to znamo pumpa srce. Uze?emo za primjer crijeva. 10% krvi pumpane od strane srca ide u gastrointestinalni trakt za vrijeme varenja. Ovaj iznos je smanjen za vrijeme posta.
Poslije obroka raste motorna, sekretorna, i apsorptivna aktivnost crijevnih resica ?ija je povrina oko 250 m2, tj. otprilike povrina teniskog igralita. U svakoj resici postoji dovodni i odvodni krvni sud kroz koji srce u aktivnoj fazi varenja hrane treba da pumpa krv. Protok u narednim satima polahko opada da bi poslije neto vie od 6 sati poslije obroka uglavnom zaobilazio resice. Nije teko zaklju?iti kako poslije, recimo deset sati posta svaki dan u ramazanu, srce u stvari nema potrebe da pumpa krv u tu ogromnu mreu sitnih krvnih sudova u milionima crijevnih resica. To zna?i manji umor i vie odmora za sr?ani miic?.
Tako?e je vano naglasiti da sve preuzete hranjive materije iz krvi od strane crijevnih resica sada idu u jetru koja je najve?i unutranji organ, tako?e sa svojim mnogobrojnim sitnim krvnim prostorima gdje ?e se te tvari prera?ivati, to predstavlja aktivnu fazu jetre, a to opet zamara srce.
Ja?anje vlastitih odbrambenih snaga
Imuni sistem ima zada?u da se bori protiv raznih materija i klica stranih naem organizmu koji velikim dijelom dospijevaju u na organizam putem hrane, pa za vrijeme posta tako re?i imuni sistem nema posla sa tim materijama ve? preusmjerava svoje aktivnosti u druge organske sisteme i efikasnije je u otklanjanju displazija i prekanceroza, tj. promjena koje prethode karcinomu.
U toku posta pove?ano je lu?enje kortikosteroida, hormona nadbubrene lijezde, a poznat je njihov zna?aj danas u medicini. Oni predstavljaju okosnicu terapije mnogih, posebno upalnih oboljenja. Moe se re?i da ostvarivanje samo ove dobiti, dovoljna je stimulacija za post. Tako?e je dokazano pove?ano lu?enje interferona, posebne supstance koja se stvara u specijalnim ?elijama a zna?ajan je u borbi protiv virusnih infekcija.
Prevencija gojaznosti
Detoksikacija i smanjenje tjelesne teine je jo jedna dobit koju ostvarujemo putem posta. Gojaznost je u sadanjim relevantnim medicinskim knjigama osu?ena kao riziko faktor (faktor koji pospjeuje nastanak) mnogih opasnih i smrtonosnih oboljenja, a prije svega srca (angina pectoris i infarkt miokarda) i krvnoilnog sistema (ateroskleroza, povien krvni pritisak), ali i organa za disanje, varenje, izlu?ivanje mokra?e, endokrinih lijezda (lijezda sa unutranjm lu?enjem- dijabetes melitus), osteomuskularnog sistema, i svakako nepobitan je uticaj gojaznosti na mentalno zdravlje gojaznih ljudi jesr su to uglavnom osobe koje su nezadovoljne sopstvenim izgledom.
Naime, gojaznost u SAD-u je dravni problem, a uzrokovan je svakako nepravilnom ishranom. Unos hrane u organizam mora obezbjediti metaboli?ke potrebe organizma, ali ne i prekomjerne da uzrokuje gojaznost.
Gojaznost je bez sumnje uzrokovana prekomjernim unosom energije u odnosu na njenu potronju. U lije?enju gojaznosti dizajnirane su razli?ite vrste dijeta, ali kod svih autora neizostavno je prisutno, u ve?em ili manjem stepenu ustezanje od hrane.
Svakako ?emo se sloiti da odrasla osoba, koja je po islamu duna postiti, svake godine pro?e neku vrstu dijete i time prevenira ili lije?i gojaznost.
Smanjenjem koli?ine masnog tkiva smanjujemo povrinu gdje se skladite otrovne lipofilne materije kojih je u ishrani savremenog ?ovjeka jako puno (lijekovi, pesticidi, prera?ena hrana, konzervansi itd) koji su nerijetko uzrok pojavi malignih i drugih oboljenja. Tako?e se smanjuje nivo masno?a u krvi , holesterola i triglicerida koji su osnova ili najzna?ajniji riziko faktor pojave ateroskleroze, oboljenja krvnih sudova koje je preduslov nastanka infarkta kako sr?anog tako i modanog.
Smanjuje opasnost od epilepti?nog napada
Podloga epilepsije je pove?ana razdraljivost nervnih stasnica, a dokazano je smanjenje njhove podraljivosti tokom posta putem tranzitornog pove?anja nivoa ketonskih tijela u krvi, koji smanjuju iritabilnost neurona.
Post podmla?uje organizam
Do starenja organizma moe do?i prijevremeno, ponekad se starenje jako ubrzava, nakupljanjem otpadnih tvari u stanicama, to optere?uje stanicu i ometa njeno normalno obnavljanje i prehranjivanje. Uslijed slabog i nedovoljnog kretanja, manjka zraka, sunca i fizi?ke aktivnosti sve stanice po?inju ja?e i ja?e degenerirati i stariti, odnosno propadati, jer u njima nema stimulansa za ivljenje. One umorne i zasi?ene, preoptere?ene - umiru.
Za sprije?avanje starenja, gladovanje je put koji izaziva stanicu, tkivo i organizam, da se "probude" prema ivotu, da se aktiviraju, a to zna?i da se stanice ponukaju na odbacivanje tvari koje su smetnja i optere?enja. Gladovanjem se otvaraju putevi za odbacivanje tetnih tvari i stanici se tako otvara put rastere?enja. Stare i istroene ?elije se uklanjaju, a mla?e ih nadomjetaju - spremne za ivot pun aktivnosti. Volja za ivotom pobudena gladovanjem, osje?ajem gladi, duboko zahva?a cijeli organizam.
Osobitosti islamskog posta
Islamska definicija posta glasi: '' Post je uzdravanje od jela, pi?a, spolnog op?enja i svega onoga to kvari post od zore do zalaska sunca'' U novije vrijeme sve je vie ozbiljnih medicinskih studija koje potvr?uju koristi islamskog posta kako za tijelo tako i za psihu, budu?i da je islamski post puno vie od pukog gladovanja. Naime, islamski post je jedna od najjednostavnijih i najefikasnijih metoda lije?enja, a dugotrajan post prevencija je mnogim oboljenjima. Post bi ?ovjeku trebao biti dodatni motiv u ostavljanju onoga ono to je, po islamu, strogo zabranjeno, prije svega, ogovoranja, lai, prenoenja tu?ih rije?i s ciljem sijanja neprijateljstva me?u ljudima, nepravde, nasilja a zatim i ostalih velikih grijeha, jer svrha posta nije puko gladovanje i apstinencija od hrane, pi?a i strasti, nego sticanje bogobojaznosti.
Kae Uzvieni Allah: O vjernici propisuje vam se post kao to je bio propinan i onima prije vas , da bi bili bogobojazni. (Prijevod zna?enja, El-Beqare, 183) Zna?i svrha posta i glavni njegov cilj je bogobojazbost, a to je opet uslov ?ovjekovog uspjeha na dunjaluku i na ahiretu. Allah nije rekao propisuje vam se post da biste blili zdravi, ve? bogobojazni. Me?utim to ne isklu?uje i druge blagodati pored osnovnog cilja. Polaze?i od jednog od osnovnih principa islama, da je u svemu onom to je Allah d.. naredio dobro i u svemu onom to se Allah d.. zabranio loe, ramazanski post kao stroga islamska vjerska obaveza ima i zdravstveno korisne posljedice po posta?a, ako se post provodi u okvirima i granicama propisanim za post. Poznato je da ?ovjek moe ivjeti oko 40 dana samo od vode. Kod takvog posta u tijelu dolazi do razli?itih procesa koji dovode do nervnih poreme?aja ishrane mozgu, to uti?e na endokrine lijezde, ponaanje i razdraljivost. Moe do?i do tzv. trovanja vodom.
Ovdje se vidi vanost ograni?avanja posta na period od zore do zalaska sunca. Vano je da se nastavlja s raznovrsnom ishranom tokom iftara, to podrazumijeva namirnice iz svih prehrambenih skupina, kako bi se unijele tvari od vitalne vanosti (vitamini i minerali) i neophodne koli?ine kalorija, ?ega nema u samoj vodi. Pogled na kategorije koje islam izuzima od obaveze posta sasvim je dovoljan dokaz iskrenim i pametnim osobama da islam itekako pazi da svoji propisima ne nanese tetu ljudima: djeca (pretpubertetske dobi), starije osobe, bolesnici, putnici, trudnice, dojilje i ene s menstruacijom, svaka osoba koja bi po?enjem svoje zdravlje dovela u ozbiljnu opasnost, npr. dijabeti?ari na insulinskoj terapiji, teki bubreni bolesnici i sl. Njima moe biti sa medicinskog gledita post kontraindiciran, to je u islamu tako?e poznato i regulisano kroz mogu?nost naknadnog posta ili hranjenja...
(Saff)
< « | » > |
---|