Pravi u?enjak i u?enik se – pored ?vrstog i sigurnog znanja – prepoznaju po izgledu, govoru, hodanju i svim ostalim pokretima, a svjetlo znanja i bogobojaznosti izbija iz njihovih lica: "... a onaj kome Allah ne da svjetlo, ne?e svjetla ni imati" (prijevod zna?enja En-Nur, 40). Abdullah b. Mes'ud, radijallahu anhu, rekao je: "Onaj ko u?i Kur'an prepoznaje se: po neprospavanim no?ima dok drugi spavaju, po danima provedenim u u?enju dok se drugi svakojako zabavljaju, po pla?u dok se drugi smiju, po pobožnosti dok drugi lumpuju, po šutnji dok drugi o svemu i sva?emu razglabaju, po skrušenosti dok se drugi prave važni i po sjeti  i tuzi dok se drugi vesele." (Ebu Ubejd Kasim b. Sellam, Fada'ilul-Kur'an, str. 113)

Zahvala pripada Allahu, azze ve dželle, i neka je salavat i selam na Allahovog Poslanika, njegovu ?asnu porodicu i sve plemenite ashabe. Abdullah b. Amr, radijallahu anhuma, prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: "Doista, Allah ne?e uzeti znanje od ljudi tako što ?e ga uzdignuti od njih, nego ?e uzeti znanje uzimaju?i u?ene ljude, sve dok ne ostane u?enjaka. Tada ?e ljudi za predvodnike uzeti neznalice koji ?e biti pitani, pa ?e odgovarati, bez znanja, i oti?i tako u zabludu odvode?i i druge sa sobom." (Bilježe ga Buhari, 100, i Muslim, 2673)

Razmislite, dragi brate i cijenjena sestro, malo o ovom plemenitom hadisu. On jasno ukazuje na ?injenicu da nevolje i neda?e nikada ljudima nisu dolazile od strane njihove uleme. Nevolje nastupaju nakon smrti u?enjaka kada izdavanje fetvi preuzmu oni koji nisu dorasli tom stepenu (makar se i pripisivali u?enicima, onima koji traže znanje i sl.), kada predavanja po?nu držati samoumišljene neznalice, vjerske ?lanke pisati novinari, hutbe držati dobri govornici (makar bili i najve?e neznalice), o vjeri polemizirati licemjeri itd. Emanet nikada ne?e pronevjeriti onaj koji je povjerljiv, ali kada se povjerenje ukaže nepovjerljivom, tada je za o?ekivati da ?e pronevjeriti povjereni emanet. Isto tako, nijedan istinski u?enjak ne?e u vjeru uvesti novotarije, ali kada govor o vjeri preuzme onaj ko nema znanja (džahil), takav je i sam skrenuo sa Pravog puta i druge u zabludu odveo.

Imam Malik b. Enes, rahimehullah, jednog je dana vidio svog u?itelja, poznatog u?enjaka, imama Rebi'a er-Re'ja, rahimehullah, kako pla?e žestokim pla?em. Kada ga je upitao: "Da te nije zadesila kakva neda?a?", rekao je: "Ne, nego je o vjeri upitan onaj koji nema znanja!" (Imam Et-Tartuši, El-Havadisu vel-bid'a, str. 77) Potvrdu za to nalazimo u rije?ima Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Kada se stvar povjeri onome kome ne pripada – tada o?ekuj Sudnji dan." (Hadis je zabilježio Buhari, 59, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu)

Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Prije nastupa Sudnjeg dana predstoje godine obmana. U tim godinama lažov ?e se smatrati iskrenim, iskreni ?e se tjerati u laž, povjerljiv ?e se smatrati izdajicom, povjerenje ?e biti ukazano onome ko ?e ga pronevjeriti, i tada ?e progovoriti ruvejbide.'"Kada su ga upitali: "A ko su ruvejbide, o Allahov Poslani?e?", odgovori je: "To je ?ovjek glupak, bezumnik, koji govori o onome što se ti?e svih ljudi!" Predaju su zabilježili Ibn Madže (4036), Ahmed (7912), Hakim (8439) i drugi i hadis je dobar ili vjerodostojan – kao što su smatrali Hakim, Zehebi, Ibn Hadžer, Albani i drugi – radi mnoštva puteva i drugih predaja koje ga podupiru, iako u lancu prenosilaca postoje odre?ene slabosti.

Ebu Umejje el-Džumehi, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Od predznaka Sudnjeg dana je da se znanje traži kod malih." Bilježe ga Ibnul-Mubarek u Zuhdu (61) i Taberani u El-Kebiru (22/361) i hadis je dobar – radi drugih predaja koje ga podupiru – a Allah najbolje zna. (Vidjeti: Silsiletus-sahiha, 2/194)

Prenosi se od Omera b. El-Hattaba, radijallahu anhu, da je rekao: "Spoznao sam u ?emu je propast za ljude: kada fikh (razumijevanje vjere) do?e od strane malih, a ne prihvati se od velikih. A ako do?e od strane velikih, pa ih u tome slijede mali, onda su svi od upu?enih." (Ibn Abdul-Berr, Džamiu bejanil-ilmi ve fadlihi, 1/158) Abdullah b. Mes'ud, radijallahu anhu, rekao je: "Ljudi ?e neprestano biti u dobru sve dok znanje budu uzimali od velikih me?u njima. Ali kada ga po?nu uzimati od malih i najgorih – bit ?e upropašteni." (Taberani, Mu'džemul-kebir, 9/114)

 Pod "malim" se misli na one koji nemaju znanja, ne gledaju?i na njihove godine, jer me?u ashabima Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, bilo je mladi?a koji su bili u?enjaci – kao Ibn Abbas i Muaz b. Džebel, na ?ije su se znanje oslanjali najvredniji ashabi poput Omera, radijallahu anhu. Ako se tom njihovom neznanju pridoda i mladost, onda je to tama nad tamom i zabluda nad zabludom, da nas Allah, dželle šanuhu, sa?uva. (Vidjeti: Džami'u bejanil-ilmi ve fadlihi, 1/499-500; El-Havadisu vel-bid'au, str. 80)

Veliki imam i hafiz hadisa Sufjan es-Sevri, rahimehullah, kada bi vidio obi?an narod (tj. one koji nisu dorasli znanju) kako zapisuju znanje i predaje, njegovo lice bi se promijenilo. El-Firjabi, jedan od njegovih u?enika, jednom prilikom ga je priupitao: "O Ebu Abdullah! Primijetio sam da ti je mnogo teško kada vidiš ovaj obi?ni narod kako zapisuje znanje?", na što je Sufjan rekao: "Ovo znanje je bilo kod Arapa i kod najplemenitijih ljudi, pa kada ih napusti i pre?e kod ovih – tj. kod nekulturnih, neodgojenih, bezumnika, onih koji su na dnu – vjera ?e se radi toga izmijeniti." (El-Havadisu vel-bid'au, str. 80-81)

Zato, dragi brate i cijenjena sestro, znanje uzimajte sa njegovog izvora, od u?enjaka poznatih po iskrenim rije?ima i ispravnim djelima, koji su preselili na uputi ili su u poznim godinama pa je njihovo znanje staloženo i sigurno. Ako niste u stanju – a zasigurno ve?ina nas nije – da znanje uzimate iz poznatih izvora i kapitalnih djela, koja su napisali u?enjaci kojima je ummet posvjedo?io da su bili na uputi i znanju, onda, barem, nemojte dopustiti da propustite (usvojiti) znanje u?enjaka koji 

su slijedili uputu prvih i odabranih generacija u našem vremenu, poput Muhammeda b. Ibrahima Alu-Šejha, Abdur-Rahmana es-Sa'dija, Hammada el-Ensarija, Muhammeda Emina eš-Šenkitija, Abdul-Aziza b. Baza, Ibn Usejmina, Albanija, Bekra Ebu Zejda, Ibn Džibrina i dr., neka im se Uzvišeni smiluje i nagradi ih Džennetom.

Zatim, znajte da je vaša vjera nešto najdragocjenije što posjedujete, pa nemojte dopustiti da vam o vjeri pametuju, propise tuma?e i fetve izdaju oni koji nisu tome dorasli. To su samoumišljene neznalice i ''falsifikati'', pa ih se pripazite. Kao što se istina lahko raspoznaje od zablude, isto tako je lahko raspoznati i neznalicu od u?enog, pa makar neznalica posjedovao titule, diplome, svjedo?anstva i sl. Imam Ibn Hazm el-Endelusi, rahimehullah, rekao je: "Nema ve?e štete za znanje i njegove nosioce od onih koji su se me?u njih uvukli a nisu od njih. Oni su neznalice, a misle da nešto znaju, i ?ine nered, a misle da popravljaju situaciju." (El-Ahlak ves-sijer, str. 67).

Nije u?enjak svako ko krene putem traženja znanja, pa ?ak ni u?enik (talibul-ilm), jer se nijjeti (namjere) razlikuju. Neko je od njih iskren, a neko nije, neko je studirao na odre?enom fakultetu radi diplome ili ugleda i položaja, a drugi radi znanja i kako bi se približio Uzvišenom Allahu, azze ve dželle. Tako?er, ne treba se ugledati na svakog za koga se kaže  da je u?en, jer neko od njih je na Pravom putu a neko nije, neko se ?vrsto drži vjere i upute prvih i ispravnih generacija, dok drugi popuštaju, prilago?avaju se, dodvoravaju i sl. Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: "Ko bude u?io znanje – sa kojim se traži Allahovo, dželle šanuhu, lice – ne u?e?i ga osim da bi stekao neku dunjalu?ku korist, ne?e osjetiti miris Dženneta na Sudnjem danu." Hadis su zabilježili Ahmed (8457), Ebu Davud (3664), Ibn Madže (252) i drugi, i hadis je vjerodostojan, kao što kaže Hakim, rahimehullah, u El-Mustedreku (1/271). Jedan ?ovjek je pohvalio imama El-E'ameša, rahimehullah, zadivljen mnoštvom u?enika koji su prisustvovali njegovim predavanjima, na što mu je El-E'ameš uzvratio: "Nemojte biti zadivljeni mnoštvom, jer, tre?ina njih ?e umrijeti prije nego što postanu u?enjaci, druga tre?ina ?e oti?i za vladarom, a od tre?e tre?ine malo ko ?e se spasiti!" (Ibn Abdul-Berr, Džamiu bejanil-ilmi ve fadlihi, 1/520) Muhammed b. Suhnun, rahimehullah, kaže: "Jedan od u?enjaka imao je brata koji bi no?u odlazio kod kadije i emira da im nazove selam, pa mu je poslao pismo u kojem je napisao: '... a zatim: Onaj ko te vidi po danu, Taj te vidi i po no?i, i ovo je zadnje pismo koje ?eš primiti od mene!'" (Isti izvor)

Mnogi od onih koji studiraju ili su studirali šerijatske znanosti su iskreni i žude za Allahovim, azze ve dželle, plemenitim licem, ali je neda?a što nemaju znanja, jer pravo znanje zahtijeva mnogo truda, napora i odricanja, dok je do same diplome lahko do?i, naro?ito u današnjem vremenu kada su mnogi postali profesori, magistri, doktori i sl. pred monitorima i preko interneta, ne povijaju?i svoja koljena pred ulemom i ne gube?i vid u izu?avanju njihovih djela. Abdullah b. Mes'ud, radijallahu anhu, rekao je: "U kakvom stanju ?ete biti kada se me?u ljudima rasprostrane i pojave novotarije pa na njihovim temeljima odraste omladina i poznu starost dožive starci (?ijim sebebom) islam prihvate nearapi. Tada ?e ?ovjek postupati po sunnetu, a bit ?e mu re?eno da je to novotarija!" Njegovi u?enici upitaše: "A kada ?e se to desiti, o Ebu Abdur-Rahmane?" Odgovori: "Kada bude puno predvodnika, a malo povjerenika, kada bude puno karija (u?a?a, u?enika...), ali malo fakiha (onih koji razumiju vjeru), kada se znanje bude u?ilo, ali ne radi vjere, i kada se dunjaluk bude tražio sa djelima ahireta!" Predaju su zabilježili Abdur-Rezzak (11/359), Darimi (185), Nu'ajm b. Hammad u El-Fiten (69), El-Lalekai (123) i drugi s vjerodostojnim lancem prenosilaca. Prenosi se da je Ibn Abbas, radijallahu anhuma, rekao: "Da su oni koji nose znanje ukazali po?ast svome znanju i prihvatili ga onako kako mu dolikuje, zavolio bi ih Uzvišeni Allah i meleki i dobro?initelji, a i ljudi bi ih uvažavali i poštivali, ali oni su znanjem tražili dunjaluk, pa ih je Allah zamrzio, a ljudi omalovažili." (Džamiu bejanil-ilmi ve fadlihi, 1/529)

Još ve?a neda?a, po islam i muslimane, su totalne neznalice koje se bave da'vetskim angažmanom, bilo da drže hutbe, pišu ?lanke, tuma?e propise, izdaju fetve, ure?uju web portale i ?asopise i sl. Eš-Ša'bi, rahimehullah, rekao je: "Ne?e nastupiti Sudnji dan sve dok se znanje ne bude smatralo neznanjem, a neznanje znanjem." (Musannef Ibn Ebi Šejbe, 8/668). Hafiz Ibn Hadžer, rahimehullah, rekao je: "Kada ?ovjek govori o onome što mu nije struka do?e upravo sa ovim ?udnim stavovima." (Fethul-bari, 3/584)

Pravi u?enjak i u?enik se – pored ?vrstog i sigurnog znanja – prepoznaju po izgledu, govoru, hodanju i svim ostalim pokretima, a svjetlo znanja i bogobojaznosti izbija iz njihovih lica: "... a onaj kome Allah ne da svjetlo, ne?e svjetla ni imati" (prijevod zna?enja En-Nur, 40). Abdullah b. Mes'ud, radijallahu anhu, rekao je: "Onaj ko u?i Kur'an prepoznaje se: po neprospavanim no?ima dok drugi spavaju, po danima provedenim u u?enju dok se drugi svakojako zabavljaju, po pla?u dok se drugi smiju, po pobožnosti dok drugi lumpuju, po šutnji dok drugi o svemu i sva?emu razglabaju, po skrušenosti dok se drugi prave važni i po sjeti  i tuzi dok se drugi vesele." (Ebu Ubejd Kasim b. Sellam, Fada'ilul-Kur'an, str. 113)

Uzvišeni, dželle šanuhu, odlikovao je u?ene nad neznalicama, oni nisu i nikada ne mogu biti isti: "Reci: 'Zar su isti oni koji znaju i koji ne znaju? Samo oni koji pameti imaju pouku primaju!'" (Prijevod zna?enja, Ez-Zumer, 9) Pored raznih izazova i napada kojima su muslimani iskušani od strane nevjernika, mušrika, ateista, licemjera i novotara, tako?er smo ovim neznalicama koje govore o vjeri i u ime vjere, prave?i tako pometnju u redovima onih koji vjeruju i rade dobra djela. Imam Katade es-Sedusi, rahimehullah, rekao je: "Ko bude govorio prije vremena bit ?e i osramo?en prije vremena." (El-Džami'u li ahlakir-ravi, 1/322). Gazali, rahimehullah, rekao je: "Kada bi ušutio onaj ko ne zna, nestalo bi razilaženja." (Vidjeti: Et-Te'alum, str. 3)

Na kraju, dragi brate i cijenjena sestro, razmislite o veoma pou?nim rije?ima Halila b. Ahmeda, rahimehullah, koji je rekao: "?etiri su vrste ljudi: ?ovjek koji zna, i zna da zna – to je u?enjak i njega slijedite i pitajte; ?ovjek koji ne zna, i zna da ne zna – to je neznalica pa ga podu?ite; ?ovjek koji zna, a ne zna da zna – to je razuman ?ovjek pa ga napomenite; i ?ovjek koji ne zna, i ne zna da ne zna – to je budala pa ga se klonite." (Džami'u bejanil-ilmi ve fadlihi, 2/31) A u poznatoj poslovici se kaže: "Pametnom ?ovjeku i išaret je dovoljan!" Allah, azze ve dželle, najbolje zna.

Hfz. Amir I. Smaji?, prof.

---

Add this page to your favorite Social Bookmarking websites