Muslimanu je zabranjeno da u?estvuje u loto-igri i sportskoj lutriji, jer se to smatra kockanjem (ar. mejsir), a kockanje je jedan od velikih grijeha. Islam je zabranio svaki oblik kocke i opklada, ma kako se one zvale, i ma kako bilo jeftino u?estvovanje u tome. (Stalna komisija za fetve iz Saudije) Ka�e Uzvi�eni: �O vjernici, vino i kocka i strelice za gatanje su odvratne stvari, �ejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli �to �elite. �ejtan �eli da pomo?u vina i kocke unese me?u vas neprijateljstvo i mr�nju i da vas od sje?anja na Allaha i od obavljanja molitve odvrati. Pa ho?ete li se okaniti.� (Prijevod zna?enja El-Maide, 90 i 91)

�erijatski propisi su osnova sa koje se muslimani usmjeravaju prema plemenitim osobinama. U okvirima �erijatskih propisa detaljno su poja�njena pravila o na?inu stjecanja halal nafake. Islam podsti?e ljude na tra�enje halal nafake, a zabranjuje im da jedni od drugih prisvajaju imetak prevarom, ili kamatom, ili nasilno, kr�e?i �erijatske propise. Ka�e Uzvi�eni: ''O ljudi, jedite od onoga �to ima na zemlji, ali samo ono �to je dopu�teno i prijatno, i ne slijedite �ejtanove stope, jer vam je on neprijatelj o?evidni.'' (Prijevod zna?enja El-Bekare, 168) Na muslimanima je da se trude da se pridr�avaju �erijatskih propisa prilikom stjecanja imetaka, kako bi im bio halal. A imetak ?e im neminovno do?i, kako nas je obavijestio Uzvi�eni: ''Na Zemlji nema nijednog �ivog bi?a a da ga Allah ne hrani'' (Prijevod zna?enja Hud, 6) Isto tako nafaka je od Allaha i tra�i se izvr�avanjem Njegovih propisa, zato tra�enje nafake ?injenjem harama ne prili?i muslimanu. Bogobojaznost je jedan od najja?ih razloga za otvaranje bereketa u nafaki, jer ka�e Uzvi�eni: ''A onome koji se Allaha boji, On ?e izlaz na?i, i opskrbit ?e ga odakle se i ne nada; onome koji se u Allaha uzda, On mu je dosta'' (Prijevod zna?enja Et-Talak, 2 i 3)

Upozorenje naopasnost uzimanja haram imetka

U stjecanju imetka ljudi imaju jednu vrsta isku�enja, kao �to ka�e Uzvi�eni: ''Imanja va�a i djeca va�a su samo isku�enje'' (Prijevod zna?enja Et-Tagabun, 15) Isku�enje u imetku primje?uje se na ?ovjeku kada ne obra?a pa�nju odakle mu dolazi imetak, da li na halal ili haram na?in. Ka�e Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: ''Do?i ?e vrijeme kada ?ovjek ne?e obra?ati pa�nju kako je stekao imetak, na halal ili haram na?in.'' (Sahih Buhari) Uzimaju?i sebi osnovu, da su�tina ne bude samo stjecanje imetka, musliman nastoji da mu imetak koji stje?e bude halal. Otuda je neophodno upozoriti na neke oblike harama u stjecanju imetka, koji se organiziraju javno, jer su neki muslimani slabog imana prihvatili takve oblike stjecanja imetka, ne obra?aju?i pa�nju na stav islama po tom pitanju.

Loto

Loto predstavlja organizirano kockanje pod pokroviteljstvom nekog udru�enja ili dr�ave. U prodaju se plasiraju posebni loto-listi?i, koji imaju svoj registrirani serijski broj, i na kojem su napisani brojevi podijeljeni u nekoliko rublika. Loto-listi?i prodaju se na �tandovima po mizernoj cijeni, a zarada od prodaje pripada organizatoru. U?estvovanje u igri zasniva se na kupovini loto-listi?a, zaokru�ivanju brojeva na tom listi?u, koji se zatim predaje sa novom uplatom za svaki ispunjeni listi?. Upla?ene nov?ane iznose u?esnika loto-igre  dobiva sretni dobitnik tog izvla?enja. Dobitnik se odre?uje javnim izvla?enjem (pomo?u bubnja u kojem su loptice sa brojevima) uz direktni televizijski prijenos.

�erijatsko formuliranje loto-izvla?enja: Loto je klasi?no kockanje (ar. mejsir) koje ima za svrhu prisvajanje tu?eg imetka, jer u?esnik u loto-igri pla?a u?estvovanje u izvla?enju i time je u mogu?nosti da dobije veliki iznos ako budu izvu?eni brojevi koje je zaokru�io. Isto tako u opasnosti je da izgubi sve �to je platio ako ne budu izvu?eni brojevi koje je zaokru�io, �to je najbolji pokazatelj da je ova igra kockanje. Jer, kockanje je ulaganje koje sadr�i rizikovanje i nepoznatu zavr�nicu, i mogu?e je da ?ovjek zaradi ili izgubi. (El-Bedai' es-sanai'a, Mugni el-muhtad� , Ahkamu el-musabekat) Ibn Tejmijje, Allah mu se smilovao, pojasnio je da se kockanjem smatra svaka igra u koju se ula�e imetak, ?ime je ?ovjek na riziku izme?u zarade ili gubitka. (Fetava Ibn Tejmijje)

Sportska lutrija

Sportska lutrija predstavlja organizirani oblik kla?enja pod pokroviteljstvom nekog udru�enja ili dr�ave. Nakon �to fudbalski ured odredi raspored takmi?enja izme?u fudbalskih timova, za svaku sedmicu u toku odre?ene vremenske sezone, shodno tom rasporedu na �tandovima sportske lutrije prodaju se listi?i sportske lutrije za svaku sedmicu. U?estvovanje u toj lutriji zasniva se na kupovini listi?a sportske lutrije, zaokru�ivanju rezultata sa kojim se predvi?a da ?e fudbalski timovi pobijediti svoje protivnike. Tako ispunjen listi? predaje se ponovo sa novom uplatom za svaki ispunjeni listi?. Sakupljen iznos novaca od u?esnika je nagrada dobitniku ?ije su se zaokru�ene prognoze podudarile sa stvarnim rezultatima tih utakmica nakon odigravanja tog kola.

�erijatsko formuliranje sportske lutrije: To je opklada (ar. kimar) koja ima za svrhu prisvajanje tu?eg imetka, jer u?esnik pola�e nov?ani ulog (uplata ispunjenog listi?a) za svoj prijedlog sportskih rezultata, sa namjerom da ako se poklopi prijedlog sa stvarnim rezultatima utakmica, dobije novac svih onih koji su uplatili u?estvovanje, ili ako se ne poklopi, da izgubi ono �to je uplatio.

�erijatski propis u?estvovanja u lotu ili sportskoj lutriji

Muslimanu je zabranjeno da u?estvuje u loto-igri i sportskoj lutriji, jer se to smatra kockanjem (ar. mejsir), a kockanje je jedan od velikih grijeha. Islam je zabranio svaki oblik kocke i opklada, ma kako se one zvale, i ma kako bilo jeftino u?estvovanje u tome. (Stalna komisija za fetve iz Saudije) Ka�e Uzvi�eni: ''O vjernici, vino i kocka i strelice za gatanje su odvratne stvari, �ejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli �to �elite. �ejtan �eli da pomo?u vina i kocke unese me?u vas neprijateljstvo i mr�nju i da vas od sje?anja na Allaha i od obavljanja molitve odvrati. Pa ho?ete li se okaniti.'' (Prijevod zna?enja El-Maide, 90 i 91) Prenosi se od Ibn Abbasa i Ibn Omera da su rekli: ''Kockanje (ar. mejsir) je opklada. U predislamskom vremenu ljudi su se igrali na opkladu, pa im je Allah zabranio taj ru�ni obi?aj.'' (Tefsir Ibn Ebi Hatim) Kao �to smo prethodno spomenuli, kockanje je ulaganje koje sadr�i rizikovanje i nepoznatu zavr�nicu sa ciljem prisvajanja tu?eg imetka na taj na?in. (Fetava Ibn Tejmijje) Tako?er se ove igre organiziraju sa ciljem prisvajanja tu?eg imetaka, a ka�e Uzvi�eni: ''O vjernici, jedni drugima na nedozvoljen na?in imanja ne prisvajajte� ali, dozvoljeno vam je trgovanje uz obostrani pristanak'' (Prijevod zna?enja En-Nisa, 29) Isto tako se zabranjuje loto i sportska lutrija analogno zabrani igre bacanja kockica �estougaonog oblika, a ?ija se zabrana temelji na vjerodostojnim hadisima. Bilje�i Muslim u svom Sahihu da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Ko se igra sa nerde�iir (bacanje kockica prilikom igre) isti je kao onaj koji je umazao svoje ruke svinjskom krvlju i mesom.'' Bilje�i imam Malik u ''Muvet'i'' da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Ko se igra sa nerdom (bacanje kockica prilikom igre) ?ini grijeh prema Allahu i Poslaniku.'' (Ka�e El-Albani u ''Irvalu galiil'': ''Hadis je hasen'') Hadis, koji bilje�i Muslim, upu?uje na zabranu igranja kocke i stavlja se na stepen zabrane jedenja svinjskog mesa. (Komentar En-Nevevija na Sahihu Muslim)

Propis imetka koji dobijeigranjem lota ili sportske lutrije

Muslimanu je dozvoljeno da imetak stje?e jedino na islamom dozvoljeni na?in. Imetak koji  se dobije igranjem lota ili sportske lutrije je haram imetak (ar. suht), kao �to smo prethodno obrazlo�ili, a imetak ste?en na haram na?in zabranjen je po konsenzusu muslimana. (Fetava Ibn Tejmijje, Ahkamu el-Kur'an od D�essasa) ko je ve? stekao imetak na haram na?in, onda je obavezan da se rije�i takvog imetka i da ga udijeli u svrhe dobro?instva, pomo?i siroma�nima, ili popravku puteva i tome sli?no, s tim da tim imetkom ne smije hraniti svoju porodicu, niti se njime okoristiti. Vrijedno je napomenuti da su islamski u?enjaci ukazali na neke adabe kojih se treba pridr�avati prilikom stjecanja imetka. Ka�e Ebu Lejs Semerkandi: ''Ko �eli da mu stjecanje nafake bude lijepo neka se pridr�ava sljede?eg:

?  neka ne odga?a vjerske obaveze zbog stjecanje nafake,

?  neka ne uznemirava druge tokom stjecanja nafake,

?  neka time namjerava da se sa?uva pro�enja i da ne bude na teretu drugih,

?  da mu nije sva briga i trud kako da stekne nafaku,

?  da nema uvjerenje da mu je nafaka samo u zara?ivanju, nego da smatra da je nafaka dar od Allaha, a zara?ivanje je samo razlog dolaska nafake.� (Tenbihu el-gafilin)

Prethodnome treba jo� dodati: da zanat kojim zara?uje nafaku ne bude haram zanat, kao da zara?uje bave?i se prostitucijom, ili prave?i i prodavaju?i alkohol, ili prave?i muzi?ke instrumente, a isto tako i da zara?ivanje ne sadr�i kamatu, kockanje, nepravdu, varanje ili la�no zaklinjanje. Allaha molim da nas sve uputi na ono u ?emu je Njegovo zadovoljstvo i popravak na�eg stanja, i da sa?uva sve nas od svakog posla koji se suprotstavlja Njegovom zadovoljstvu. Zaista je On plemenit i blag.

---

Add this page to your favorite Social Bookmarking websites