Phil Zuckerman, sociolog s Pitzer Collegea, radio je globalnu anketu, intervjuiraju?i i prou?avaju?i odgovore ateista, agnostika, ljudi koji nisu vjerovali u Boga ili su izjavili da nemaju nikakvu religijsku pripadnost. Rezultati istra�ivanja objavljeni su u nau?nom radu: �Atheism: Contemporary Rates and Patterns� u sklopu djela 'The Cambridge Companion to Atheism� (Michael Martin, Cambridge University Press: Cambridge, UK, 2005).

Ispituju?i razli?ite pokazatelje dru�tvenog zdravlja, Zuckerman je zaklju?io: �Pitanje stope samoubistva ukazuje na to da je ono jedan pokazatelj dru�tvenog zdravlja po kojem su religiozne nacije daleko ispred sekularnih. Prema izvje�taju Svjetske zdravstvene organizacije iz 2003. godine o me?unarodnim stopama samoubistva me?u mu�karcima (istra�ivanje provedeno u stotinu zemalja), prvih deset mjesta (izuzev �ri Lanke) pripalo je jakim sekularnim nacijama s visokim nivoima ateizma. Zanimljivo je primijetiti da su tih devet zemalja koje se nalaze na vrhu liste sve biv�e komunisti?ke zemlje, biv�e ?lanice SSSR-a, poput Bjelorusije, Ukrajine i Latvije. Deset zemalja s dna liste s niskim procentima samoubistava su sve visoko religiozne zemlje s statisti?ki neznatnim nivoima organskog ateizma.�

(Izvor: http://www.adherents.com)

Do sli?nih je rezultata do�lo i istra�ivanje objavljeno u izdanju nau?nog ?asopisa American Journal of Psychiatry iz 2004.: �Religijski neopredijeljeni pojedinci su imali znatno vi�e poku�aja samoubistva u toku �ivota te vi�e bliskih ro?aka koji su po?inili samoubistvo nego subjekti koji su ispoljili religijsku pripadnost. Neopredijeljeni ispitanici bili su mla?i, rje?e su stupali u bra?ne veze, rje?e imali djecu i slabije kontakte s ?lanovima porodice. Nadalje, ispitanici bez religijskog opredjeljenja percipirali su manje razloga za nastavak �ivota, posebice manje moralnih primjedbi na ?in samoubistva. Po pitanju klini?kih karakteristika, religijski neopredijeljeni pojedinci bili su impulsivniji, agresivniji, i skloniji zloupotrebi opojnih supstanci. Nisu ustanovljene razlike u pogledu nivoa subjektivne i objektivne depresije, bezna?a ili stresnih �ivotnih doga?aja.�

---

Add this page to your favorite Social Bookmarking websites