Četvrtak, OCTOBER 03, 2024
tekstovi_logo

NAJVRIJEDNIJI DANI DUNJALUKA SU NA POMOLU !!!


zullKazao je Allahov Poslanik, podsti?u?i muslimane na ?injenje dobra u ovim danima, u prvih deset dana zul-hiddeta: Ne postoje dani u kojima je ?injenje dobrih djela drae Allahu od ovih dana, misle?i na prvih deset dana zul-hiddeta. Rekli su ashabi: Pa ?ak ni borba na Allahovom putu? Rekao je: Ni borba na Allahovom putu! Nastavio je: Osim ?ovjeka koji iza?e u borbu na Allahovom putu bore?i se svojim tijelom i imetkom, i ne vrati nita od toga. (Buharija i dr.) 


Da li smo sada svjesni veli?ine vremena koje nam je na pomolu? Vrijeme koje mnogi nisu doivjeli, a dali bi sve to su posjedovali da su samo jo jednom doivjeli tu veliku sezonu. Da li je ovo jedini argument koji ukazuje na vrijednost ovih dana?, upitat ?e neko. Nije. Mnogo je drugih argumenata koji ukazuju na vrijednost ovih dana. Na vrijednost ovih dana ukazuje hadis Allahovog Poslanika: Ne postoje veli?anstveniji dani kod Allaha, niti dani u kojima su dobra djela draa Allahu od ovih deset dana, mnogo u njima Allaha spominjite et-tehlilom (izgovaraju?i rije?i la ilahe illellahu), et-tekbirom (veli?anjem Allaha izgovaraju?i rije?i Allahu ekber), et-tehmidom (zahvalom Allahu rije?ima elhamdulillahi). (Hadis je zabiljeio imam Taberani sa dobrim lancem prenosilaca, kao to je to potvrdio ejh Albani.)

Na vrijednost ovih dana ukazuje i ?injenica da se Uzvieni Allah u Kuranu zaklinje ovim vremenom: Tako mi zore i deset no?i (Fedr, 1.-2.). Ibn Kesir je spomenuo u komentaru ovog ajeta rije?i Ibn Abbasa, r.a., da su to no?i prvih deset dana zul-hiddeta. Vie puta u tekstovima smo spominjali da Allahova zakletva nekim od Njegovih stvorenja ukazuje na veli?inu tog stvorenja. Uzvieni Allah se ne kune osim velikim i vrijednim stvorenjima. Uzvienom Allahu je dozvoljeno da se zakune nekim od Svojih stvorenja, dok Njegovim stvorenjima nije dozvoljeno da se zakunu osim Allahom (bilo kojim Njegovim imenom) ili nekim od Njegovih svojstava.

Insan ko insan, u svojoj radoznalosti postavi pitanje: Da li postoji neka mudrost u tome to je Allah odabrao ba ovih deset dana? Islamski u?enjaci pokuali su da daju odgovor na to. Kazao je hafiz Ibn Hader u Fethu: Mislim da je razlog odlikovanja deset dana zul-hiddeta zato to su u njima sakupljeni svi temeljni ibadeti: namaz, post, sadaka, hadd, a to nije slu?aj ni sa bilo kojim drugim vremenom.

Upitan je ejhul-islam Ibn Tejmijje o deset dana zul-hiddeta da li su bolji od deset zadnjih dana mjeseca ramazana, pa je odgovorio: Dani deset dana zul-hiddeta bolji su od zadnjih deset dana mjeseca ramazana, a no?i zadnje tre?ine ramazana bolje su od no?i deset dana zul-hiddeta. Zamislite da su dani koji su pred nama bolji od dana zadnje tre?ine ramazana, koje mi maksimalno pokuavamo iskoristiti!

Da li smo ikada postavili sebi pitanje: Da li sam zahvalan Allahu na tome to me je poivio do ove velike sezone, do vremena za koje bi umrli dali cijeli dunjaluk da ga poive? Nama u tome treba da bude pouka. Da li je iskazivanje zahvale na taj na?in to mjesec dana ranije planiramo gdje ?emo slaviti Novu godinu, praznik u kojem se toliko grijeha po?ini?! Toliko grijeha u danima koji su najodabraniji dani tokom cijele godine. alosno je da muslimani vie panje posve?uju tom prazniku nego oni ?iji taj praznik i jeste. Naa djeca tokom cijele godine eljno o?ekuju i sanjaju o Djedu Mrazu i novogodinjem paketi?u. Nisu oni krivi! Krivi su njihovi roditelji to ih nisu nau?ili da se paketi?i kupuju za Bajram, a ne za Novu godinu.

Ako se u naim srcima probudila elja za iskoritavanjem ove velike sezone za koju nismo znali, i niko nam ne moe garantovati da li ?emo je ponovo doivjeti, evo nekoliko savjeta kako da na najbolji na?in popunimo to vrijeme.

Prvo: ?ovjek koji vjeruje u Allaha nada se susretu s Njime i sprema se za Dan polaganja ra?una, trebao bi da u ovim danima pove?a ?injenje dobrih djela op?enito, bez razlike o kojem dobrom djelu se radilo, bilo veliko ili malo, prezreno u o?ima ljudi, treba maksimalno pokuati da vrijeme popuni ?injenjem dobrih djela. 
Na to nam ukazuje op?enitost rije?i Allahovog Poslanika: Ne postoje dani u kojima je ?injenje dobrih djela drae Allahu od ovih dana. Svako dobro djelo je dobrodolo u ovim danima. Problem je u nama i naim ambicijama, tj. kada se nama kae da ?inimo bilo kakvo dobro djelo, mi to shvatamo da ne treba ?initi nita.

Drugo: Ove dane treba iskoristiti u pokajanju Uzvienom Allahu

Ove blagoslovljene dane ?ovjek bi trebao da iskoristi i da njima obnovi ugovor pokornosti sa Uzvienim Allahom. Da se prisjeti koristi pokajanja i povratka Uzvienom Allahu. Da se prisjeti da Allah voli pokajnike, da se raduje njihovom pokajanju, da je obe?ao da ?e loa djela pokajnika pretvoriti u dobra. Da se prisjetimo argumenata koji ukazuju na obaveznost pokajanja svim ljudima, bez razlike kojem staleu pripadali.

Tre?e: Obavljanje hadda i umre

Oni koji imaju mogu?nost u ovim danima da odu i da obave hadd i umru zasigurno bi u?inili veliko djelo. Koliko je samo hadisa u kojima Allahov Poslanik podsti?e na obavljanje hadda i umre! Allahov Poslanik je kazao: Za primljen hadd ne postoji druga nagrada osim Dennet. (Dobrim hasen ga je smatrao ejh Albani.) Zar Allahov Poslanik nije, tako?er, kazao: Kontinuirano obavljajte hadd i umru, zaista oni briu siromatvo i grijehe kao to kova?ki mijeh ?isti eljezo od ne?isto?e. (Nesai od Ibn Abbasa, r.a., vjerodostojnim ga je smatrao ejh Albani.) Ako svemu tome pridodamo da ?e ?ovjek prilikom obavljanja hadda i umre imati priliku da klanja u haremu Kabe, u kojem je namaz vredniji od stotinu hiljada namaza obavljenih na drugom mjestu, to biva dodatni faktor koji u ?ovjeku budi elju za obavljanjem hadda i umre.

?etvrto: Velikim stepenom pohvaljenosti smatra se post ovih dana

Mnogo je argumenata koji ukazuju na vrijednost posta op?enito, ako na to dodamo blagoslov ovog vremena i da je bila praksa Allahovog Poslanika da posti ove dane, onda shvatamo zato je ulema kazala da je post ovih dana na visokom stepenu pohvaljenosti. Preneseno je od supruga Allahovog Poslanika da je Poslanik postio devet dana zul-hiddeta. Prenosi se od supruga Allahovog Poslanika da je Poslanik postio: dan Aure, devet dana zul-hiddeta i tri dana u svakom mjesecu. (Hadis je zabiljeio imam Nesai, njegovu vjerodostojnost potvrdio je ejh Albani.) A to se ti?e devetog dana zul-hiddeta dana Arefata o postu tog dana doli su posebni hadisi. Kazao je Allahov Poslanik, kada je upitan o postu na dan Arefata (devetom danu zul-hiddeta): Iskupljuje od grijeha prolu i narednu godinu. (Muslim i dr.) Kako je Allahova milost prema nama velika, kako sa naizgled malehnim djelima moemo zasluiti oprost malih grijeha kojih svako od nas ima i za izvoza!
Ako bi neko postavio pitanje: ta je sa hadisom Aie u kojem kae da nikada nije vidjela Allahovog Poslanik da posti deset dana zul-hiddeta? (Muslim i dr.) Odgovor je vie nego jednostavan: ona je prenosila ono to je znala, i to ne zna?i negiranje suprotnog. Druge supruge prenose da su ga vidjele da posti u tim danima. Sli?no tome je pitanje mokrenja stoje?i. Aia, r.a., kazala je: Ko vam bude kazao da je Poslanik mokrio stoje?i ne vjerujte mu, nije mokrio osim ?u?e?i. (Nesai, njegovu vjerodostojnost potvrdio je ejh Albani.) A Huzejfe, r.a., prenio je ono to je on vidio, da je Poslanik mokrio stoje?i. Svako prenosi ono to je vidio, i nema kontradiktornosti izme?u hadisa. Dozvoljeno je jedno i drugo, sa pojanjenjima koja je spomenula ulema vezano za ovo pitanje i spajanje prividno kontradiktornih hadisa.
Deseti dan zul-hiddeta je Bajram kada nije dozvoljeno postiti po konsenzusu islamskih u?enjaka. Na to ukazuje hadis Omera, r.a., da je Poslanik zabranio da se posti dan u kojem je Bajram. (Buharija i Muslim)

Peto: Donoenje tekbira

Ove blagoslovljene dane trebalo bi iskoristiti u donoenju tekbira, veli?anju Uzvienog Allaha. Dvije su vrste donoenja tekbira u ovim danima.
Prva vrsta: op?i tekbiri, koji su propisani tokom cijelog ovog perioda. Imam Buharija zabiljeio je predaju da su Ibn Omer i Ebu Hurejre, r.a., u ovim danima izlazili na pijacu, pa bi donosili tekbire, pa bi cijela pijaca po?ela sa njima da veli?a Allaha.
Druga vrsta: posebni tekbiri, koji se donose nakon farz-namaza. Po?evi od sabaha devetog dana zul-hiddeta pa sve do ikindija-namaza zadnjega dana Mine. Po ovom pitanju postoji razilaenje me?u u?enjacima, ovo je, po meni, najja?e miljenje.

esto: Klanje kurbana

Od dobrih djela koja se mogu u?initi u ovim blagoslovljenim danima je klanje kurbana. Dovoljno je vrijednosti za klanje kurbana to je to bila neprestana praksa Allahovog Poslanika. Tako?er, hadis Allahovog Poslanika: Ko ima mogu?nost pa ne zakolje kurban neka se ne pribliava naoj musalli (mjestu obavljanja namaza). (Hadis je zabiljeio imam Ibn Made, dobrim hasen ga je smatrao ejh Albani.)
Treba ukazati na ?injenicu da je u naem narodu proiren velik broj slabih hadisa koji ukazuju na vrijednost klanja kurbana, koji su mnogo vie poznati nego oni koji su vjerodostojni. Jedan od njih je da ?e kurbani nositi njihove vlasnike preko Sirat-?uprije. Hadis o tome je mnogo slab (daif-didden) i ne moe se koristiti kao erijatski argument, pa ?ak ni kod onih u?enjaka koji su dozvolili rad po slabim hadisima, jer su i oni postavili uvjete za postupanje po slabom hadisu, a jedan od uvjeta je da slabost hadisa nije velika. Tako?er, hadisi da ?e vlasnik kurbana imati za svaku dlaku dobro djelo, da za krv kurbana nagrada bude upisana prije nego to krv padne na zemlju, da je to najbolje djelo koje ?ovjek moe u?initi prvog dana Kurban-bajrama.
Kolika je vanost klanja kurbana govori nam ?injenica da je ve?ina u?enjaka smatrala da je klanje kurbana pritvr?eni sunnet, dok je bilo i onih koji su smatrali da je to obaveza onima koji su imu?ni.
Mnogo je dobrih djela koja bi ?ovjek trebao da ?ini i da prakticira tokom ovih dana.

U nastavku ?emo spomenuti samo neka djela, podsje?anja radi, bez spominjanja dokaza koji ukazuju na njihovu vrijednost:
mnogo upu?ivanje dove, ne zaboravljaju?i na bra?u, rodbinu, prijatelje, a posebna panja i dova za stanje ummeta,
dobro?instvo roditeljima,
obilazak rodbine, prijatelja, poznanika, bra?e u vjeri,
u?enje Kurana i podu?avanje drugih Kuranu,
klanjanje dnevnih i no?nih nafila,
sjedenje u damiji izme?u namaza, a naro?ito sjedenje u damiji od sabaha do izlaska sunca, i klanjanje dva rekata nakon izlaska sunca,
u?enje zikrova, posebno poslije namaza, pred spavanje, jutarnji i ve?ernji,
obilazak bolesnika,
udjeljivanje sadake, posebna panja prema iznemoglim osobama, hudovicama i jetimima,
pozivanje ljudi u Allahovu vjeru, pojanjavanje propisa Allahove vjere onima kojima je potrebno,
maksimalno ?uvanje od grijeha, naro?ito onih koji su veliki, a u o?ima mnogih postali su sitniji od muice, kao to je gibet (ogovaranje), nemimet, la, gledanje u ono to nije dozvoljeno, kamata, mito.

To su samo neka djela koja bismo mogli da ?inimo tokom ovih dana, a bitno u svemu tome jeste da ?ovjek o?isti namjere, odnosno da sve to ?ini bude iskreno radi Uzvienog Allaha. Kazali su u?enjaci prvih generacija: Koliko je malih djela (u o?ima ljudi) a njih je iskrenost u?inila velikim, a koliko je velikih djela (u o?ima ljudi) a njih je neiskrenost u?inila malehnim.

Priredio: Elvedin Pezi?

(minber.ba)

NAPOMENA: Budite i vi razlogom da neko nau?i i ?uje ove vrijednosti. Proslijedite i erujte ovaj tekst. 'Onaj ko ukae drugima na dobro djelo imat ?e nagradu kao i oni koji ga budu ?inili a da to ne?e umanjiti njihove nagrade' (Hadis)



Add this page to your favorite Social Bookmarking websites
Reddit! Del.icio.us! Mixx! Free and Open Source Software News Google! Live! Facebook! StumbleUpon! TwitThis Joomla Free PHP
Share

BUDIMO PRIJATELJI

DAWA

POSJETITE MINBER.BA

  • Istinski vjernik
    Piše: Mr. Osman Smajlović Apsolutna, potpuna i bespogovorna predanost objavi i pokornost Uzvišenom Allahu i Njegovom Poslaniku najočitija je osobina iskrenih mu’mina, vjernika. Uzvišeni Allah...
  • Kodeks lijepog ponašanja na sijelu i u društvu (2. dio)
    Od Ebu Abdullaha Selmana el-Farisija, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Čovjek koji se petkom okupa i očisti shodno...
  • Uzroci neispravnosti i bolesti srca
    Piše:  Adnan Fetić, prof.  Srce ima važnu, centralnu ulogu u pogledu čovjekovog duševnog života. U tekstu u prethodnom broju ukazali smo na veliku važnost srca...