Itikaf u Ramazanu

pi�e: Harmin Sulji?,

Itikaf zna?i bdijenje nad ne?im ili na nekom mjestu, bez razlike da li se radi o dobru ili zlu. Allah, subhanehu ve te'ala, ka�e: �Kada (Ibrahim) re?e svome ocu i svome narodu: Kakvi su to kipovi nad kojima bdijete." (Prijevod zna?enja El-Enbija, 52.) �to u prenesenom smislu zna?i da su bdjeli u ibadetu tj. obo�avaju?i ih. Me?utim, u �erijatskom smislu se pod itikafom podrazumijeva boravak u d�amiji sa nijjetom pribli�avanja Allahu, subhanehu ve te'ala.

Utemeljenost itikafa u islamskom pravu

Me?u u?enjacima postoji konsenzus o pravosna�noj utemeljenosti itikafa u islamu jer je Allahov poslanik, sallallahu te'ala 'alejhi ve sellem, svake godine zadnjih deset dana Ramazana ulazio u d�amiju sa nijjetom itikafa,a kada je do�ao Ramazan u godini kada je Allahov poslanik, sallallahu te'ala 'alejhi ve sellem, preselio na Ahiret, u itikafu je boravio dvadeset dana. Ovu predaju bilje�e Buharija, Ebu-Davud i Ibn-Mad�e. Nakon smrti Allahovog poslanika, sallallahu te'ala 'alejhi ve sellem, u itikaf su ulazile njegove supruge tako �to su im ashabi ogradili jedan dio d�amije zastorima gdje su boravile u itikafu. A isto tako i ashabi su ulazili u Ramazanu u itikaf sve sa ciljem da se pribli�e Allahu, subhanehu ve te'ala.

Vrste itikafa

Itikaf se dijeli na dvije vrste: sunnet i vad�ib. Sunnet je onaj na koji se musliman odlu?i u smislu dobrovoljnog ibadeta kojim se �eli pribli�iti Allahu, subhanehu ve te'ala, slijede?i pri tome Allahovog poslanika, sallallahu te'ala 'alejhi ve selem. Ovakav ?in je potvr?en u zadnjoj tre?ini Ramazana kao �to je prethodilo. Obavezni ili vad�ib itikaf je onaj na kojeg se musliman obave�e u smislu zavjeta pa ka�e: 'Obavezujem se na itikaf radi Allaha' ili ' Ako mi Allah ozdravi tog i tog bolesnika ja ?u u?i u itikaf toliko i toliko dana'. Buharija bilje�i predaju da je Allahov poslanik, sallallahu te'ala 'alejhi ve sellem, rekao: �Onaj ko se zavjetuje na pokornost Allahu, neka to i u?ini." Tako?er kod Buharije se bilje�i predaja da je Omer, radijallahu 'anh, rekao: �Allahov Poslani?e, zavjetovao sam se da ?u boraviti u itikafu jednu no? u Mesd�idil Haramu." Pa mu je rekao: �Ispuni svoj zavjet."

Vrijeme itikafa

Obavezni itikaf ?e biti obavljen shodno onome na �to se ?ovjek zavjetuje. Ako se zavjetovao na jedan dan ili vi�e, na njemu je obaveza da ispuni ono na �ta se zavjetovao. Kada je rije? o dobrovoljnom itikafu onda njegovo vrijeme nije odre?eno. Njegova realizacija ?e se upotpuniti bivanjem u d�amiji sa nijjetom itikafa, bez razlike da li se radi o dugom ili kratkom periodu. Tako da ?e, za period u kojem je boravio u d�amiji, biti nagra?en. Pa ako iza?e te se povrati u d�amiju obnovit ?e nijjet ako ima namjeru itikafa. Od Je'ale b. Umejje se prenosi da je rekao: �Ja u d�amiji ostanem jedno vrijeme i to sa nijjetom itikafa". Ata' ka�e: �To je itikaf onoliko koliko bude boravio u njemu. Ako bude sjedio u d�amiji sa nijjetom ?injenja dobra on se smatra da je u itikafu, u suprotnom ne". Kada se osoba na?e u dobrovoljnom vidu itikafa ima pravo da ga prekine kad po�eli, ?ak i prije vremena kojeg je zanijetio. Od Ai�e, radijallahu 'anha, se prenosi da, kada je Allahov poslanik, sallallahu te'ala 'alejhi ve sellem, htio u?i u itikaf, klanjao bi sabah namaz, a zatim u�ao u itikaf. Jednom je htio da u?e u itikaf zadnjih deset dana Ramazana, pa je naredio da mu se pripremi mjesto u d�amiji. Ai�a ka�e: �Kada sam to vidjela,naredila sam da se i meni pripremi isto tako mjesto. Tako su postupile i ostale �ene Allahovog poslanika, sallallahu te'ala 'alejhi ve selem. Kada je klanjao sabah pogledao je u te �atore unutar d�amije pa je rekao: ��ta je ovo? Zar ovim dobro?instvo �elite?" Zatim je naredio da se ukloni njegov �ator i naredio je svojim �enama da one uklone svoje �atore, a onda je odgodio itikaf do prvih deset dana �evala". Dakle ova predaja ukazuje da je dopu�teno prekinuti sa itikafom nakon �to se u?e u njega. Tako?er u ovom hadisu je dokaz da mu� ima pravo zabraniti �eni ulazak u itikaf bez njegove dozvole. Ovaj stav zastupa ve?ina u?enjaka, ali se razilaze po pitanju �ta ako joj po?etno dopusti zatim zabrani? Tako da �afija, Ahmed i Davud smatraju da ima pravo zabraniti joj i izvesti je iz dobrovoljnog itikafa.

Uslovi itikafa

Osoba koja ulazi u itikaf mora biti muslimanom, razumnim, ?istim od d�unupluka, mjese?nice ili postporo?ajnog ciklusa. Tako da nevjerniku, djetetu koje ne razlikuje stvari, d�unupu, �eni u mjese?nici ili postporo?ajnom periodu nije valjan itikaf.

Sastavni dijelovi itikafa

Su�tina itikafa je boravak u d�amiji sa nijjetom pribli�avanja Allahu,subhanehu ve te'ala. Tako, da ako se nema namjera boravka u d�amiji ili bez nijjeta pokornosti, onda se itikaf ne?e ni realizovati. Obaveza nijjeta se mo�e shvatiti iz rije?i Uzvi�enog kada ka�e: Nije im bilo nare?eno osim da Allaha obo�avaju iskreno Njemu vjeru da ispoljavaju. (Prijevod zna?enja El-Bejjine, 5.) Tako?er Allahov poslanik, sallallahu te'ala 'alejhi ve sellem, ka�e: �Djela se vrijednuju prema namjerama. Svakom ?ovjeku pripada ono �to je naumio..." Drugi sastavni dio valjanost itikafa je da bude u d�amiji jer Allah, subhanehu ve te'ala, ka�e: Nemojte se pribli�avati �enama dok ste u d�amijama u itikafu. To su Allahove granice pa im se nemojte prbli�avati. Tako Allah poja�njava Svoje ajete ljudima da bi se bojali. (Prijevod zna?enja El-Beqare, 187.) Dakle, da je itikaf valjan na nekom drugom mjestu, a ne samo u d�amiji onda se zabrana polnog odnosa ne bi spomenula u kontekstu itikafa u d�amiji �to ukazuje da kvari itikaf. Time se ukazuje da itikaf mora biti unutar d�amije.

Plodovi Itikafa

Plodovi itikafa su mnogobrojni i u njima je odgovor zbog ?ega da ?inimo itikaf, zbog ?ega da ostavljamo svoje porodice, ostavljamo svoje poslove, uste�emo se od mnogih stvari. Ukratko ?u spomenuti neke plodove itikafa:

• Iskrenost-navikavanje i odgajanje na iskrenosti, jer te u itikafu niko ne vidi mimo Allaha, subhanehu ve te'ala. Na ?ovjeku je da obo�ava Allaha kao da ga vidi, pa, ako ne mo�e tako onda neka bude svjestan da On, subhanehu ve te'ala, njega sigurno vidi.

• Odgajanje du�e na ostavljanju bespotrebna govora, vi�ka hrane i pi?a, bespotrebna mije�anja i posje?ivanja drugih.

• Odgajanje du�e na ibadetu, naro?ito: no?nom namazu, u?enju Kur'ana, zikru, tra�enju oprosta i upu?ivanju dove Svevi�njem Allahu.

• Ja?anje veze sa Uzvi�enim Gospodarom.

• Pronalazak vremena za razmi�ljanje, �to je te�ko naro?ito u vremenima isku�enja i smutnji.

• Boravak u itikafu te podsje?a na tvoju samo?u u kaburu koju ?e svako od nas da do�ivi.

• Obra?unavanje sa svojom du�om po pitanju vjere i dunjaluka, po pitanju ibadeta i svega drugog.

• Racionalno iskori�tavanje vremena.

• Navikavanje du�e na strpljenje i ostavljanje mnogih prohtjeva.

• O�ivljavanje jednog od mnogobrojnih sunneta koje su ljudi zapostavili.

• Ostavljanje ili barem umanjivanje grijeha.

Stvari koje kvare itikaf

Od stvari koje kvare itikaf su:

• Izlazak bez �erijatski opravdanog razloga i bez velike potrebe

• Spolni odnos, na ?emu je konsenzus muslimana kao �to spominje Ibnul-Munzir i Ibnu-Hubejra.

• Dru�enje sa suprugom iz strasti, do?im ukoliko ne bude sa strastima tada to ne?e pokvariti itikaf.

• Izlazak sperme usljed razmi�ljanja, dugog pogleda ili neprestanih pogleda, dru�enja i sl.

• Hajz i nifas.

• Gubljenje pameti usljed upotrebe opojnih sredstava.

• Otpadni�tvo od islama.

• Prekidanja nijjeta boravka u itikafu, tj. da ka�e�: �Ja sada prestajem biti u itikafu"(nije nu�no da ka�e jer znamo da je nijjet vezan za srce ne za izgovor), pa makar i bio u mesd�idu, dok, ukoliko ka�e�: �Ve?eras, poslije ak�am namaza, ?u iza?i iz itikafa", pa ne iza?e�, to ne?e pokvariti tvoj itikaf, ili ako se dvoumi� ho?e� li napustiti ili ne, to tako?e ne kvari tvoj itikaf.

• Smrt, zbog hadisa: �Kada umre sin Ademov, prestaju njegova djela osim u tri slu?aja."

�ta je po�eljno, a �ta poku?eno osobi da ?ini dok je u itikafu

Lijepo je da onaj ko je u itikafu ?ini �to vi�e dobrovoljnih ibadeta. Da upotpuni vrijeme namazom, u?enjem Kur'ana, veli?anjem Allaha, subhanehu ve te'ala, ili jednom rije?ju re?eno zikrom, istigfarom, salavatima na Allahovog poslanika, sallallahu te'ala 'alejhi ve sellem, dovom i svim ostalim vidovima pobo�nosti kojima se rob mo�e pribli�iti Allahu, subhanehu ve te'ala. Poku?eno mu je da se zabavlja svim onim �to nije od ibadeta, kao �to je nekoristan i bespotreban govor. Ali isto tako poku?eno mu je da prekine razgovor u cjelosti misle?i da je to ibadet. Buharija, Ibn Mad�e i Ebu Davud bilje�e predaju od Ibn Abbasa da je jednom prilikom Allahov poslanik, sallallahu te'ala 'alejhi ve sellem, dr�ao hutbu pa je primijetio ?ovjeka kako stoji pa je upitao za njega. Rekli su da je to Ebu Israil, zavjetovao se da ?e stajati i da ne?e sjediti, niti u?i u hladovinu i da ne?e pri?ati, nego da ?e postiti. Pa je Allahov poslanik, sallallahu te'ala 'alejhi ve selem, rekao: �Naredite mu neka pri?a, nek u?e u hladovinu, neka sjede i neka nastavi sa svojim postom." Ebu Davud bilje�i predaju od Alije, radijallahu 'anh, da je Allahov poslanik, sallallahu te'ala 'alejhi ve sellem, rekao: �Nije dopu�teno punoljetnom ?ovjeku da spoji dan i no? u �utanju."

Tako da na kraju sve ovoga i prikaza odre?enih propisa vezanih za itikaf svaki musliman mora iskoristiti Ramazan kao period posebne sezone u kojoj ?e se saprati od grijeha i truditi da se spasi od Vatre. Allahov poslanik, sallallahu te'ala 'alejhi ve sellem, se najvi�e posve?ivao ibadetu u zadnjih deset dana Ramazana, �to nije ?inio ni u jednom drugom mjesecu. Ai�a, radijallahu 'anha, prenosi da kada bi nastalo deset zadnjih dana Ramazana, Allahov poslanik, sallallahu te'ala 'alejhi ve sellem, bi stegao svoju odje?u (dakle ne bi prilazio �enama), o�ivio bi no? i budio bi svoje uku?ane. Izme?u ostalog je bio i ovaj vid ibadeta tj. itikaf kao �to imam Zuheri rahimehullah ka�e: �?udni li su muslimani, zapostavili su itikaf iako ga Allahov poslanik, sallallahu te'ala 'alejhi ve sellem, nije ostavljao otkako je do�ao u Medinu, pa sve dok ga Allah nije uzeo Sebi."

Brate muslimanu, znaj da je veli?anstvena stvar o�ivjeti ovaj sunnet, zato po?ni od sebe jer ti dunjaluk predstavlja jedan kratki period kroz koji ?e� brzo pro?i. Zato odvoji ovaj mali broj dana da se pribli�i� svome Gospodaru u pokornosti samo Njemu subhanehu ve te'ala.

---

Add this page to your favorite Social Bookmarking websites