Islam kao vjera i uputa od Allaha, d�.�., predstavlja sveobuhvatan pogled na svijet i cjelovit �ivotni sistem koji nije zapostavio nijedan segment ljudskog �ivota a da nije odredio pravila i propise po kojima ?e se on urediti, odvijati i na najbolji na?in afirmirati. Da bismo govorili o odnosu islama� prema nauci, pa prema tome i medicini, na samom po?etku osvrnut ?emo se na zna?aj koji� islam pridaje razumu, toj blagodati kojom je samo ?ovjek odlikovan i uzdignut iznad svih stvorenja. Izme?u nebrojenih blagodati koje su date ?ovjeku, islam na poseban pijedestal stavlja blagodat uma i razuma, odnosno u?enja i prou?avanja nauke, prirodnih i dru�tvenih znanosti, jer je to put do spoznaje Istine i su�tine �ivota.

U?i, vjeruj i pokoravaj se
I povr�no ?itanje svetog kur'anskog teksta ukazuje na to da Kur'an veli?a razum kao Bo�iji dar i kada se obra?a ?ovjeku, naj?e�?e se obra?a njegovom razumu, zbog njegovih svekolikih mogu?nosti. U Kur'anu stoji:� ''I za�to oni ne promisle o carstvu nebesa i Zemlje i o svemu onome �to je On stvorio, i da im se, mo�da, kraj njihov primakao? Pa u koje ?e rije?i, ako ne u Kur�an vjerovati? (El-A�raf, 185.) Podsti?u?i na nauku i prou?avanje mikro i makro kosmosa, Kur'an veli: ''U stvaranju nebesa i Zemlje i u izmjeni no?i i dana su, zaista, znamenja za razumom obdarene.'' (Ali Imran, 190.)

Me?utim, islam u?i da nauka nije sama sebi svrha niti krajnji cilj u ljudskom �ivotu, ve? da je ona samo sredstvo do uzvi�enog cilja � spoznaje i istinskog obo�avanja svoga Stvoritelja. Kao �to znamo, prva objava Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, bila je: "U?i!" � ?itaj, saznaji novo, otkrivaj ono �to ti nije poznato, jer se ?ovjek, kao kruna Bo�ijeg stvaranja, upravo razlikuje od drugih stvorenja po toj sposobnosti razmi�ljanja i promi�ljanja, ali neka to u?enje bude u ime tvoga Gospodara. Prva objava, tj. ovih� nekoliko ajeta s po?etka sure El-'Alek, privukla je pa�nju mnogih istra�iva?a, jer su, za divno ?udo, prve rije?i Objave bile ''u?i'', a ne recimo ''vjeruj'' ili ''pokoravaj se''.�

Prva objava koja je do�la u formi Bo�anske naredbe� za u?enjem i prou?avanjem ne bi se nipo�to smjela bukvalno shvatiti i ona ne zna?i tek puku pismenost i mogu?nost ?itanja i de�ifriranja odre?enih znakova i pisma, ve? ta naredba implicira razmi�ljanje, prou?avanje, spoznaju, razumijevanje: ''?itaj, u ime Gospodara tvoga koji stvara, stvara ?ovjeka od ugru�ka! ?itaj, plemenit je Gospodar tvoj koji pou?ava peru, koji ?ovjeka pou?ava onome �to ne zna'' (El-'Alek, 1-5).

Slo�it ?emo se da ako se ne�to ne upotrebljava, ne rabi, ako se zapostavi, da ?e izgubiti svoju funkciju, da ?e izgubiti na vrijednosti. Stoga� nam islam ne dozvoljava da se to dogodi sa na�im razumom, tom neiscrpnom blagodati od na�eg Stvoritelja. Polaze?i od ?injenice da je razmi�ljanje jedan od glavnih temelja ljudskog �ivota, islam je kroz cjelokupnu historiju, a tako ?e ostati i� u budu?nosti, afirmirao i podsticao na razmi�ljanje, obrazovanje, u?enje, nau?noistra�iva?ki rad i stvarala�tvo. U narednim redovima bavit ?emo se temom kompatibilnosti islama i nauke, u ovom slu?aju medicine. Govorit ?emo o odnosu islama i medicine sa vi�e aspekata. Prvo ?emo navesti i prokomentirati nekoliko impresivnih podataka iz kur'anskih ajeta, koje je potvrdila i prihvatila savremena medicina, potom ?emo ne�to re?i o gra?i ?ovjeka kao kruni Bo�ijeg stvaranja, i na kraju ?emo navesti koristi, ali i �tete, gledano kroz prizmu medicine, po�tivanja odnosno povrede islamskih propisa. Ina?e, kada se govori o nau?nim podacima iz Kur'ana, neophodno je naglasiti vremensku distancu koja dijeli period objave Kur'ana i vrijeme u kojem se uz pomo? nau?no-tehnolo�kog napretka dolazi do istih ?injenica.

Poku�ajte sebi predstaviti sliku dru�tvenih prilika prije ?etrnaest stolje?a u vreloj Arabiji, i nivo nau?no-tehnolo�kog napretka ?ovje?anstva tog perioda, bez struje i svega onoga �to ona pokre?e, zatim bez telefona, mobitela, interneta, automobila, vozova, aviona itd., svega onoga bez ?ega je danas �ivot nezamisliv.

Zadivljuju?i podaci

Uzvi�eni, u prijevodu zna?enja, ka�e: ''Mi ?emo im pru�iti dokaze Na�e u prostranstvima svemirskim, a i u njima samima, dok im ne bude sasvim jasno da je Kur'an istina. A zar nije dovoljno �to je Gospodar tvoj o svemu obavije�ten?'' (Fussilet, 53.) Vidimo� u ovom kur'anskom ajetu da nam Allah obe?ava pru�iti dokaze u nama samima, u gra?i i funkciji na�eg tijela, dokaze, koji bi nas trebali, ako pameti imamo, ubijediti da je Kur'an istina i da je to objava od Allaha, a ne plod ljudskih ruku. Evo nekih primjera.

Papilarne linije

''Zar ?ovjek misli da kosti njegove ne?emo sakupiti? Ho?emo, Mi mo�emo stvoriti jagodice prstiju njegovih ponovo, ali ?ovjek ho?e dokle god je �iv da grije�i, pa pita kad ?e Smak svijeta biti.'' (El-Kijama, 3-5.) Allah, d�elle �anuhu, kategori?no tvrdi da ima mo? da sakupi kosti ljudske radi polaganja ra?una na Sudnjem danu. Poslije toga, obja�njava da je to Njemu lahko uraditi jer ?e On i jagodice prstiju ponovo stvoriti. Ovo na �to je Kur'an upu?ivao prije ?etrnaest vijekova, nauka je uspjela otkriti tek mnogo vijekova kasnije, kad je medicina do�la do saznanja da su linije koje se nalaze na ko�i vrhova prstiju precizno postavljene kod svih osoba. Otisci ljudskih prstiju danas predstavljaju jednu od identifikacijskih metoda. Historija otiska prstiju potje?e iz XVII stolje?a, kada je Marcello Malpighi uo?io ko�ne papile i znojne pore ko�nih brazda. Engleski botani?ar Grew je prvi put opisao mustre ko�nih brazda 1684. godine, a za najzaslu�nijeg za kori�tenje otisaka prstiju u identifikaciji smatra se �kotski fizi?ar Henry Folds, koji je svoje izu?avanje otisaka prstiju nazvao daktilografijom.

Javljaju se u tri oblika: polukru�ne, kru�ne i one koje su izmije�ane. Zanimljivo je to da se javljaju ve? kod djece u utrobi majke� (starosti stotinu do stotinu i dvadeset dana), a upotpunju se kad se dijete rodi i ne mijenjaju se tokom �ivota makar ?ovjek bio izlo�en raznim doga?ajima (udesima, bolestima, epidemijama i sl.). Velika otkri?a medicine dokazala su ?udo ove kur'anske istine ispituju?i veliki broj ljudi oba spola, razli?itih rasa i uzrasta. U 1884. godini po?elo je upotrebljavanje papilarnih linija kao sredstva za pronala�enje �eljene osobe, a i dan-danas se ona upotrebljavaju kao ''oru�je'' u kriminalistici.� Prisjetimo se samo da danas na planeti �ivi preko �est milijardi ljudi, s tim da ne postoje dva ?ovjeka sa istim papilarnim linijama.

Ko�na osjetljivost

''One koji ne vjeruju u dokaze Na�e, Mi ?emo sigurno u vatru ubaciti, kada im se ko�e ispeku, Mi ?emo ih zamijeniti drugim ko�ama, da osjete pravu patnju, a Allah je, zaista, Silan i Mudar!'' (Prijevod zna?enja En-Nisa, 56.) Savremeni medicinski nau?nici otkrili su da je bol pri udaru ili opekotini upravo najve?i, najbolniji na povr�ini ko�e, a sve �to se ide dublje u tkiva, taj osje?aj je slabiji. Stru?njaci za ko�ne opekotine ka�u da opekotina na povr�ini ko�e vi�e boli nego ona koja je dublje. Op?epoznata stvar u medicini je ta da zavr�eci osjetnih �iv?anih vlakana zavr�avaju slobodno u epiderdu (tkivo na povr�ini) i slu�e kao receptori za bol. Naravno, nauka je uspjela izdiferencirati razli?ite funkcije nervnih zavr�etaka, pa tako imamo posebna tjela�ca koja se nalaze u ko�i, a slu�e za osjet, kao �to su Vater-Pa?inijeva tjela�ca u potko�nom tkivu,� a slu�e za osjet pritiska, Golgi-Mazzanijeva tjela�ca obi?no se nalaze u ko�i i ona tako?er slu�e za osjet pritiska, Krauseova tjela�ca nalaze se u povr�nim dijelovima korijuma ko�e i slu�e za osjet hladno?e, Ruffinijeva tjela�ca u potko�nom tkivu slu�e za osjet toplote itd. Allah Uzvi�eni, kada prijeti da ?e nevjernicima ponovo stvoriti ispe?ene ko�e, odmah nam obja�njava i za�to � da bi� neprekidno osje?ali patnju. A kako vidimo, savremena medicina potvr?uje da se receptori boli najvi�e nalaze upravo na povr�ini tijela, u ko�i.

La�no ?elo

''Ne valja tako! Ako se ne okani, dohvatit ?emo ga za kiku (?elo), kiku la�nu i grje�nu.''������������������������������������������������������������������������������������������ (El- 'Alek, 15-16.) Ovdje Uzvi�eni prijeti vo?i neprijatelja Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada mu je branio da obavlja namaz kod Kabe, u Mekki, da ?e ga dohvatiti za ?elo, ali �to je za nas posebno interesantno, da je to ''...?elo la�no i grje�no''. U ud�beniku anatomije centralnog nervnog sistema po kojoj se izvodi nastava na Sarajevskom i mnogim drugim medicinskim fakultetima stoji: ''Prefrontalni korteks (kora velikog mozga u podru?ju ?ela) ima ulogu u rasu?ivanju, apstraktnom mi�ljenju, planiranju, socijalnom pona�anju, motivaciji i sli?no. Lezije ovog podru?ja dovode do pada moralnih i socijalnih normi pona�anja, op?e nezainteresiranosti intelektualne deterioracije, rastrojstva li?nosti i potpunog mentalnog propadanja'' (Anatomija CNS-a, �e?erov-Ze?evi?, str. 68). Ovdje �elimo napraviti paralelu izme?u Allahovih rije?i: ''...?elo la�no i grje�no '' i navoda od strane anatomskih stru?njaka o ''...rasu?ivanju, apstraktnom mi�ljenju, planiranju, socijalnom pona�anju, motivaciji i sli?no, a povrede ovog podru?ja dovode do pada moralnih i socijalnih normi pona�anja, rastrojstva li?nosti i potpunog mentalnog propadanja''. Iz ovoga se lahko zaklju?uje da je za la� i grijeh zaista odgovorna kora velikog mozga u podru?ju ?ela, kako je Uzvi�eni i rekao: '' Dohvatit ?emo ga za kiku la�nu i grje�nu...'', gdje se ustvari nalaze centri za moralnu kontrolu tijela, odnosno za ljudsko pona�anje. Zanimljivo je da mi upravo sed�du ?inimo tim prednjim dijelom glave.

---

Add this page to your favorite Social Bookmarking websites