CERN je naziv evropske organizacije za prou?avanje nuklearne fizike. Nalazi se dijelom u �vajcarskoj, a dijelom u Francuskoj. Osnovana je 1954. godine, te danas va�i za najve?u laboratoriju fizike. Kru�nog je oblika, obima od 27 kilometara, i nalazi se na 175 metara ispod povr�ine Zemlje. To je mjesto zaposlenja za oko 2600 osoba, te za oko 8000 nau?nika i in�injera iz 80 nacija, koji su na neki na?in povezani sa radom u CERN-u. Kao �to i sam naziv govori, u CERN-u se prvenstveno eksperimenti�e sa najsitnijim dijelovima na�eg svijeta, kao �to su protoni, elektroni i neutroni.

Zapo?e?emo temu sa naznakom da je Allah, subhanehu ve te'ala, visoko iznad svojih stvorenja. Mi posmatramo stvorenja, tim spoznavaju?i Njegovu mo? i snagu:��... i jedan od dokaza Njegovih je stvaranje nebesa i Zemlje...to su zaista, pouke za one koji znaju.���(Prijevod zna?enja Er-Rum, 22.)�Jedno od takvih stvorenja je ?itav ovaj svijet u kojem mi �ivimo, od njegovih najudaljenijih prostornih i vremenskih granica, pa do najbli�ih granica, koje su ispod nivoa atoma. Govorimo o granici takozvanog Velikog Praska (Big-Bang), kojim se nazna?ava po?etak svemira, odnosno prostora, a s njim i vremena. Govorimo o drugoj granici koja dose�e do najsitnijih sastojaka materije, gdje pravila obi?nog, makro svijeta postaju neprimjetna.�Objavio je Uzvi�eni Allah u Svojoj ?asnoj Knjizi:��Mi ?emo im pru�ati dokaze Na�e u prostranstvima svemirskim, a i u njima samim, dok im ne bude sasvim jasno da je Kur�an istina.��(Prijevod zna?enja Fussilet, 53.)�Danas postoje mnogi projekti i misije koje su posve?ene izu?avanju na�eg svijeta. Jedna od njih je i izu?avanje najsitnijih sastojaka materije, koje u isto vrijeme olak�ava shvatanje svemira kao cjeline. Mnoge �pekulacije i strahovi su bili povezani sa ovim projektom � prvenstevno jer obi?ni ?ovjek nije upoznat sa prirodom projekta. Ovim ?lankom ?emo poku�ati objasniti o ?emu je zapravo rije?, te �ta to zna?i za obi?nog�?ovjeka.�

CERN

CERN je naziv evropske organizacije za prou?avanje nuklearne fizike. Nalazi se dijelom u �vajcarskoj, a dijelom u Francuskoj. Osnovana je 1954. godine, te danas va�i za najve?u laboratoriju fizike. Kru�nog je oblika, obima od 27 kilometara, i nalazi se na 175 metara ispod povr�ine Zemlje. To je mjesto zaposlenja za oko 2600 osoba, te za oko 8000 nau?nika i in�injera iz 80 nacija, koji su na neki na?in povezani sa radom u CERN-u. Kao �to i sam naziv govori, u CERN-u se prvenstveno eksperimenti�e sa najsitnijim dijelovima na�eg svijeta, kao �to su protoni, elektroni i neutroni. Naj?e�?i na?in eksperimentisanja se sastoji od ubrzavanja, te sudaranja ovakvih ?estica materije, pri ?emu se mogu otkriti nove ?estice, koje ina?e nisu prisutne u na�oj obi?noj svakodnevnici, gdje ovakvih sudara nema. Neki od uspje�nih rezultata su otkri?a ?estica bosona W i Z, te stvaranje atoma antihidrogena (anti-?estica hidrogen atoma). Tako?er je interesantno napomenuti da je internet (World Wide Web) nastao kao projekat u CERN-u. Ovo se izrodilo iz ideje Tim Berners Lee-ja da u?ini lak�im pristup, te dijeljenje informacija me?u nau?nicima.�

LHC

Najve?i dio aktivnosti u CERN-u trenutno je povezan sa uspostavljanjem LHC-a, �to je skra?enica za Large Hadron Collider (Veliki Sudara? Hadrona). Ovaj projekt ?e se sastojati od �est razli?itih eksperimenata. Svaki od njih ?e studirati sudaranje ?estica s druge ta?ke gledi�ta, pri ?emu ?e se koristiti razli?ite tehnologije. Namjera je ubrzati, te sudariti�protone�ili�ione olova�dok bi se ovi pokretali brzinom od oko�99.999999% od svjetlosne brzine.��

Ciljevi eksperimenta

Eksperimentisnje sa LHC-om bi trebalo dati odgovore na mnoga pitanja u fizici koja su jo� uvijek nerije�ena. Tako?er, a �to je i va�nije, eksperimenti bi mogli pokazati da li su postoje?e teorije fizike dovoljno dobre,�ili�da li im se ne�to treba nadodati ili oduzeti�ili pak da li bi trebali�imati�novi pogled�na svijet oko nas kroz nove teorije. Svijet u kojem �ivimo je bogat i kompleksan, tako da ono �to mislimo i o?ekujemo ne ispadne ba� uvijek tako.Neka pitanja koja su postavljena su slijede?a:

?��Da li je�Higgs mehanizam�za stvaranje masa kod elementarnih ?estica ne�to �to postoji, te eventualno kakve sve vrste bosona postoje, te koje su njihove mase?

?��Da li su elektromagnetizam, jaka nuklearna sila i slaba nuklearna sila samo razli?ite manifestacije jedne te iste sile, kao �to je pretpodstavljeno/hipotezirano u raznim teorijama Velikog Objedinjenja?

?��Za�to je sila gravitacije toliko puta slabija od druge tri navedene sile?

?���ta je priroda�crne materije�i�crne energije?

?��Da li postoji vi�e dimenzija od tri poznate prostorne (nama izgleda da �ivimo u trodimenzionalnom svijetu), kao �to je pretpodstavljeno u raznim modelima string-teorija, te da li ih mo�emo detektovati/primjetiti?

Ovo su neka od pitanja na koja se tra�e odgovori eksperimentisanjem u LHC. Ipak, nau?nici o?ekuju relativno siguran odgovor samo na prvo pitanje, a to je o postojanju Higgs bosona/?estica. Neotkrivanje ovih ?estica bi poteglo sa sobom nova, fundamentalna pitanja, a koja bi se ticala ?itavog�standardnog modela�na kojem dana�nja fizika po?iva. Stephen Hawking, poznati fizi?ar, je prili?no optimisti?an, te ka�e da: ��ta god LHC otkrije, ili ne otkrije, ti rezultati ?e nam re?i mnogo o strukturi i prirodi na�eg kosmosa.���

Pristup i priroda eksperimenta

LHC eksperimenti se uglavnom baziraju na proton-proton sudarima. Ipak, u kra?im vremenskim periodima koriste se i te�ki�ioni�olova. Ion je atom kojem su �ukradeni� elektroni, odnosno to je jezgro atoma bez svojih, okolnih elektrona. Ove ?estice bi se ubacile, te pokretale kroz cirkularni, glavni tunel �irine 3.8 metara, te du�ine od 27 kilometara. Prije toga bi dobile ubrzanje u manjim tunelima, posebno napravljenim za ubrzavanje nuklearnih ?estica, koji su spojeni sa glavnim. Ulaskom u glavni tunel, jedan snop ?estica se �alje u jednom pravcu kroz jednu cijev, dok se drugi snop ?estica �alje u drugom pravcu kroz drugu cijev. Sudar nastaje na ?etiri mjesta, gdje ove dvije cijevi presijecaju jedna drugu, odnosno gdje snopovi ?estica iz dva razli?ita pravca dolaze do dodira. Pokretanje i ubrzavanje se vr�i u posebnim aparatima za akseleraciju ?estica, dok se upravljanje ?esticama u tunelu vr�i pomo?u vi�e od 1600 superkonduktiraju?ih magneta. Radi konduktivnosti, odnosno efikasnosti, ovi magneti se dr�e na temperaturi od - 271.1 stepeni C.

Osobine ?estica u pokretu

Energija svakog protona u pokretu u glavnom tunelu iznosi 7 TeV�(T�je skra?enica za�tera�(SI prefiks), �to iznosi 10^12.�eV�je skra?enica za�elektron-Volt, �to je mjera za energiju..)�Ovo odgovara brzini ?estica pri sudaru od oko 99.9999991% svjetlosne brzine, �to zna?i da ?estici treba manje od 90 mikrosekundi da pre?e 27 kilometara tunela � oko 11.000 krugova u roku od jedne sekunde. Brojke koje su po?esto neshvatljive za nas, a koje nam govore o prirodi stvorenog. Ovim je�insanu�data velika ?ast, jer je ovo mogu?nost i privilegija koja nije data mnogim ostalim stvorenjima.��Kako ne vidite da vam je Allah omogu?io da se koristitie svim onim �to postoji na nebesima i na Zemlji i da vas dare�ljivo obasipa milo�?u Svojom, i vidljivom i nevidljivom?...��(Prijevod zna?enja Lukman, 20.)

Kraj planete Zemlje?

Kriti?ari su se oglasili povodom ovog eksperimenta, govore?i da eksperiment mo�e prouzrokovati �Sudnji Dan�. Njihovi�komentari se nisu zaustavili samo na tome, ve? je poku�ana i obustava projekta. Glavni razlog je shvatanje u prirodi eksperimenta, te �ta bi mogao prouzrokovati. Naime, u LHC projekatu, ?estice bi pri sudaru pri ve? spomenutoj velikoj energiji, bile razbijane, na taj na?in �ra?aju?i� nove ?estice. Ovo bi bilo kao razbijanje dva kinder jajeta jedno o drugo, gdje bi iz sudara dobili, na primjer, razli?ite dijelove razli?itih igra?ki. To je i glavna ideja projekta � �ta ?e se dobiti poslije sudara, kakve ?estice, te kakve odnose me?u njima, �to bi moglo dati odgovore na ve? navedena pitanja. Sudaranje ?estica mo�e rezultirati u stvaranju mikroskopskih crnih rupa, te drugih opasnosti, kao na primjer magnetni monopoli, ili takozvani�strangleti�(�?udna materija�) koji mogu uni�titi poznatu materiju. Kriti?ari upozoravaju na te mogu?nosti, govore?i da nau?nici pri LHC-u nisu dovoljno shvatili opasnost eksperimenta. Ovo je, naravno, odba?eno od odgovornih u CERN-u. Neka obja�njenja da ne postoji opasnost za kataklizme navodimo ovde�(Bazirano na�LSAG Report, koji govori o sigurnosnim aspektima LHC-ovih eksperimenata.):

?��Kozmi?ke zrake�� ovde je govor o energiji koja je sadr�ana u protonima prilikom sudara, do sada najve?oj ikada �kori�tenoj� pri eksperimentima. Kriti?ari su skepti?ni, jer je ovo �igra djeteta sa �ibicama�. Ipak, takozvane kozmi?ke zrake, koje su produkt raznih procesa u svemiru, su puno energi?nije. One se sudaraju sa molekulama i atomima u na�oj atmosferi, pa ipak nismo nai�li na neki kataklizmi?ki rezultat radi toga. ?ak, broj �eksperimenata� kao �to je LHC, u svemiru se procjenjuje na oko�10 miliona�miliona�u sekundi.

?��Mikroskopske crne rupe�� Crne rupe nastaju pri kolapsu te�kih zvijezda. Njihova masa je ogromna i istovremeno sadr�ana u malom prostoru. Ovo prouzrokuje ogromnu gravitacionu silu, tako da crna rupa�guta�sve oko sebe. Ipak, crne rupe koje bi se mogle stvoriti (po nekim alternativnim teorijama) u LHC-u, su mikroskopske, te bi trebale nestati samo djeli? vremena nakon svog ra?anja, ne dobijaju?i �ansu za �ru?ak�. U glavnoj teoriji koja vlada fizikom danas, Einstein-ovoj op�toj teoriji, nema mogu?nosti za stvaranje mikroskopskih crnih rupa.��

?��Magnetni monopoli�- Hipoteti?ne ?estice sa jednim magnetnim polom � ili sjevernim ili ju�nim. Neke �pekulativne teorije nam govore da magnetski monopoli, u slu?aju postojanja, imaju mogu?nost uni�tavanja ?estica protona. Ovo ne bi bilo dobro za nas, jer je proton jedan od osnovnih dijelova svih atoma. Pri nestajanju protona, nestalo bi i sve ostalo. Ipak, ve? spomenute kozmi?ke zrake bi ve? stvarale magnetne monopole pri sudaru sa ?esticama u na�oj atmosferi. Zemlja jo� uvijek postoji, a tako i njena atmosfera, te mnoga ostala tijela u svemiru koja do�ivljavaju udare kozmi?kih zraka mnogo ?e�?e, �to nam govori da je i ovaj napad na eksperiment,�po mi�ljenju nau?nika pri CERN-u, neosnovan.

Postoje�i drugi argumenti za i protiv uspostavljanja eksperimenta, kao stvaranje fizijskog procesa pomo?u nitrogena ili hidrogena (kao atomska bomba). Ipak, LHC-je testiran, te stavljen u pogon. Testiranje se pokazalo uspje�nim, a �to je sadr�avalo ubrzavanje, te slanje ?estica u krug tunela. Nakon kra?eg vremenskog perioda, eksperimentalni dio projekta je zapo?et. Ipak, radi gre�ke u jednom od super-konduktivnih magneta, eksperiment se morao zaustaviti, te odgoditi na odre?eno vrijeme. Trenutno se radi na popravljanju, �to nam ukazuje da na rezultate moramo ?ekati jo� neko vrijeme.

Na� �strah�

Kako bismo�mi, kao muslimani vjernici, trebali postupiti prema svim ovim doga?ajima, te �pekulacijama koje se navode u vezi eksperimenta? Mogu?e je da neke od �pekulacija do�ive svoje oli?enje. Ipak, �to se ti?e kraja svijeta radi ovih doga?aja, musliman ima svoje najljep�e odgovore:��...Zatim (D�ibril,�'alejhis-selam) re?e: �Obavijesti me o Kijametskom danu? Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem,�odgovori: 'Upitani o tome ne zna ni�ta vi�e od onoga koji ga je upitao.��(Muslim)�U hadisu se aludira na vrijeme nastupa Kijametkog dana. Uzvi�eni Allah ka�e:�"Pitaju te o Smaku svijeta kada ?e se zbiti. Reci:�'To zna jedino Gospodar Moj'; On ?e ga u njegovo vrijeme otkriti, a te�ak ?e biti nebesima i Zemlji; sasvim ?e vam neo?ekivano do?i. Pitaju te kao da ti o njemu ne�to zna�. Reci:�'To samo Allah zna', ali ve?ina ljudi ne zna!"�(Prijevod zna?enja El-E'araf, 187.), i ka�e:��Samo Allah zna kad ?e Smak svijeta nastupiti, samo On spu�ta ki�u...��(Prijevod zna?enja Lukman, 34.)

---

Add this page to your favorite Social Bookmarking websites