Pitanje: Da li ja smijem klanjati sebi istihare ako sam tek nedavno pocela klanjati i da li smijem citati prilikom klanjanja namaza istihare ili moram znati napamet taj dio? Posto sam u knjizi "Zbirka hadisa Muhammeda s.a.v.s." nasla da je to ma? s dvije ostrice, taj namaz, pa me malo strah. Kako se klanjaju 2 rekata nafile namaza i kad ,tj. u koje vrijeme?

Odgovor: Istihara namaz se klanja kada želimo neku bitnu životnu odluku da donesemo ali se dvoumimo izme?u nekoliko opcija ili ponuda. Tada kao i svaku drugu nafilu klanjamo u bilo koje doba dana, kada je dozvoljen namaz. Na kraju namaza predaš selam i prou?iš dovu (može se i pro?itati) i Allaha zamoliš da ti olakša u toj odluci. Dobrovoljni namazi su uzrok ulaska u Džennet. Prenosi se da je Rebia' ibn Ka'b zatražio od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da bude sa njim u Džennetu pa mu je on odgovorio da što više ?ini sedždu, tj. da što više klanja dobrovoljni namaz. (Muslim). Nafila-namazi donose bereket u ku?u onoga ko ih ?esto obavlja. Poslanik, alejhis-selam, je savjetovao da se nafile klanjaju kod ku?e za što imam Nevevi kaže da je jedna od koristi toga i pove?anje bereketa u ku?i u kojoj se namaz ?esto klanja. Kao i mnoge vrste ibadeta tako se i namaz dijeli na obavezni (farz) i dobrovoljni (nafila-namaz).

1. Možemo kazati da su nafila-namazi jedna od mogu?nosti koje islam pruža svojim sljedbenicima da pove?aju svoja dobra djela i svoje stepene u Džennetu ... Na Sudnjem danu ?e se nafilama upotpunjavati nepotpuni farzovi. Prenosi Temim ed-Darijj da je Allahov Poslanik, alejhis-salatu ves-selam, rekao: ''Prvo za što ?e ?ovjek odgovarati je namaz, pa ako bude potpun tako ?e se i primiti, a ukoliko bude manjkav, re?i ?e Uzvišeni Allah melekima: 'Pogledajte da li Moj rob ima nafila, pa njima upotpunite farzove…''' (Ebu Davud). Nafila-namazima se podižu stepeni vjernika kod Allaha. Prenosi se da je Poslanik, alejhis-salatu ves-selam, rekao: ''Što više namaz obavljaj, jer svaki put kada u?iniš sedždu Allah ti pove?a deredžu (stepen)…'' (Muslim) ... Dobrovoljni namazi su i uzrok ulaska u Džennet. Prenosi se da je Rebia' ibn Ka'b zatražio od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da bude sa njim u Džennetu pa mu je on odgovorio da što više ?ini sedždu, tj. da što više klanja dobrovoljni namaz. (Muslim).

Nafila-namazi donose bereket u ku?u onoga ko ih ?esto obavlja. Poslanik, alejhis-selam, je savjetovao da se nafile klanjaju kod ku?e za što imam Nevevi kaže da je jedna od koristi toga i pove?anje bereketa u ku?i u kojoj se namaz ?esto klanja. Dobrovoljni namazi su i uzrok Allahove ljubavi prema ?ovjeku. U poznatom hadisi-kudsijju napominje se da su Allahu najdraža djela farzovi koje je propisao, a da Mu se ?ovjek vjernik neprestano približava nafilama sve dok ga Allah ne zavoli. (Buharija). Osnova je da se nafila-namazi obavljaju kao i farzovi, tj. onako kako se obavljaju propisani - farz-namazi. Postoje neki izuzeci kod nafila-namaza koji nisu dozvoljeni kod farzova, a to je, kako islamski u?enjaci kažu, zbog toga što su nafila-namazi na manjem stepenu od farzova. Od tih posebnosti su: • Nafilu-namaz je dozvoljeno klanjati sjede?i bez obzira da li klanja? bio u stanju da klanja stoje?i, s tim da je nagrada upola manja: «Namaz obavljen sjede?i je pola nagrade namaza obavljenog stoje?i.» (Muslim). Imran ibn Husajn je upitao Poslanika o namazu koji se klanja sjede?i pa je rekao: «Klanjati stoje?i je bolje, a ko klanja sjede?i ima pola nagrade.» (Buharija)

• Nafilu je dozvoljeno klanjati na jahalici, tj. u autu, autobusu, avionu, brodu ili nekom drugom prijevoznom sredstvu, pa ?ak i ako onaj koji želi klanjati li?no upravlja vozilom bez obzira da li smo u mogu?nosti da stanemo pa klanjamo stoje?i. Amir ibn Rebia kaže da je vidio Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako klanja na svojoj jahalici. (muttefekun alejhi) . • Nafila-namaz se može klanjati ne okre?u?i se prema Kibli pod uvjetom da je klanjamo putuju?i u prijevoznom sredstvu. U istoj predaji od Amir ibn Rebie spominje se da je Poslanik, s.a.v.s., klanjao nafilu okrenut u pravcu u kojem se jahalica kretala. ?esto puta se dešava da neko ?itaju?i o vrijednosti odre?enog nafila-namaza i nagradi za njegovo obavljanje odlu?i da što više klanja taj namaz žele?i da pove?a svoja dobra djela. ?ovjek je takve prirode da lahko popusti, a naro?ito ako nešto pokuša naglo i odjednom. Šejtan, neka je Allahovo prokletstvo na njega, koristi razli?ite metode odvra?anja ljudi od dobrih djela, što mu je i glavni cilj.

Tako on pusti ?ovjeka da po?ne ?initi neka djela, pa ga onda napada otežavaju?i mu ono što je svom snagom pokušao uvesti u svoju praksu sve dok to ne ostavi u potpunosti. Ali, mudrost ne leži u koli?ini, nego u ustrajnosti u dobrim djelima. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: «Allahu najdraža djela su ona na kojima ?ovjek ustrajava...» (muttefekun alejhi). A u drugoj predaji stoji: «Držite se onoga što ste u stanju raditi jer Allahu ne?e nešto dosaditi sve dok vama ne dosadi.» (muttefekun alejhi). Izvor teksta:Saff A Allah najbolje zna! Pripremio prof. Jasmin Djanan