CERN je naziv evropske organizacije za prou?avanje nuklearne fizike. Nalazi se dijelom u Švajcarskoj, a dijelom u Francuskoj. Osnovana je 1954. godine, te danas važi za najve?u laboratoriju fizike. Kružnog je oblika, obima od 27 kilometara, i nalazi se na 175 metara ispod površine Zemlje. To je mjesto zaposlenja za oko 2600 osoba, te za oko 8000 nau?nika i inžinjera iz 80 nacija, koji su na neki na?in povezani sa radom u CERN-u. Kao što i sam naziv govori, u CERN-u se prvenstveno eksperimentiše sa najsitnijim dijelovima našeg svijeta, kao što su protoni, elektroni i neutroni.

Zapo?e?emo temu sa naznakom da je Allah, subhanehu ve te'ala, visoko iznad svojih stvorenja. Mi posmatramo stvorenja, tim spoznavaju?i Njegovu mo? i snagu: “... i jedan od dokaza Njegovih je stvaranje nebesa i Zemlje...to su zaista, pouke za one koji znaju.”  (Prijevod zna?enja Er-Rum, 22.) Jedno od takvih stvorenja je ?itav ovaj svijet u kojem mi živimo, od njegovih najudaljenijih prostornih i vremenskih granica, pa do najbližih granica, koje su ispod nivoa atoma. Govorimo o granici takozvanog Velikog Praska (Big-Bang), kojim se nazna?ava po?etak svemira, odnosno prostora, a s njim i vremena. Govorimo o drugoj granici koja doseže do najsitnijih sastojaka materije, gdje pravila obi?nog, makro svijeta postaju neprimjetna. Objavio je Uzvišeni Allah u Svojoj ?asnoj Knjizi: „Mi ?emo im pružati dokaze Naše u prostranstvima svemirskim, a i u njima samim, dok im ne bude sasvim jasno da je Kur’an istina.” (Prijevod zna?enja Fussilet, 53.) Danas postoje mnogi projekti i misije koje su posve?ene izu?avanju našeg svijeta. Jedna od njih je i izu?avanje najsitnijih sastojaka materije, koje u isto vrijeme olakšava shvatanje svemira kao cjeline. Mnoge špekulacije i strahovi su bili povezani sa ovim projektom – prvenstevno jer obi?ni ?ovjek nije upoznat sa prirodom projekta. Ovim ?lankom ?emo pokušati objasniti o ?emu je zapravo rije?, te šta to zna?i za obi?nog ?ovjeka. 

CERN

CERN je naziv evropske organizacije za prou?avanje nuklearne fizike. Nalazi se dijelom u Švajcarskoj, a dijelom u Francuskoj. Osnovana je 1954. godine, te danas važi za najve?u laboratoriju fizike. Kružnog je oblika, obima od 27 kilometara, i nalazi se na 175 metara ispod površine Zemlje. To je mjesto zaposlenja za oko 2600 osoba, te za oko 8000 nau?nika i inžinjera iz 80 nacija, koji su na neki na?in povezani sa radom u CERN-u. Kao što i sam naziv govori, u CERN-u se prvenstveno eksperimentiše sa najsitnijim dijelovima našeg svijeta, kao što su protoni, elektroni i neutroni. Naj?eš?i na?in eksperimentisanja se sastoji od ubrzavanja, te sudaranja ovakvih ?estica materije, pri ?emu se mogu otkriti nove ?estice, koje ina?e nisu prisutne u našoj obi?noj svakodnevnici, gdje ovakvih sudara nema. Neki od uspješnih rezultata su otkri?a ?estica bosona W i Z, te stvaranje atoma antihidrogena (anti-?estica hidrogen atoma). Tako?er je interesantno napomenuti da je internet (World Wide Web) nastao kao projekat u CERN-u. Ovo se izrodilo iz ideje Tim Berners Lee-ja da u?ini lakšim pristup, te dijeljenje informacija me?u nau?nicima. 

LHC

Najve?i dio aktivnosti u CERN-u trenutno je povezan sa uspostavljanjem LHC-a, što je skra?enica za Large Hadron Collider (Veliki Sudara? Hadrona). Ovaj projekt ?e se sastojati od šest razli?itih eksperimenata. Svaki od njih ?e studirati sudaranje ?estica s druge ta?ke gledišta, pri ?emu ?e se koristiti razli?ite tehnologije. Namjera je ubrzati, te sudariti protone ili ione olova dok bi se ovi pokretali brzinom od oko 99.999999% od svjetlosne brzine.  

Ciljevi eksperimenta

Eksperimentisnje sa LHC-om bi trebalo dati odgovore na mnoga pitanja u fizici koja su još uvijek neriješena. Tako?er, a što je i važnije, eksperimenti bi mogli pokazati da li su postoje?e teorije fizike dovoljno dobre, ili da li im se nešto treba nadodati ili oduzeti ili pak da li bi trebali imati novi pogled na svijet oko nas kroz nove teorije. Svijet u kojem živimo je bogat i kompleksan, tako da ono što mislimo i o?ekujemo ne ispadne baš uvijek tako.Neka pitanja koja su postavljena su slijede?a:

?  Da li je Higgs mehanizam za stvaranje masa kod elementarnih ?estica nešto što postoji, te eventualno kakve sve vrste bosona postoje, te koje su njihove mase?

?  Da li su elektromagnetizam, jaka nuklearna sila i slaba nuklearna sila samo razli?ite manifestacije jedne te iste sile, kao što je pretpodstavljeno/hipotezirano u raznim teorijama Velikog Objedinjenja?

?  Zašto je sila gravitacije toliko puta slabija od druge tri navedene sile?

?  Šta je priroda crne materije i crne energije?

?  Da li postoji više dimenzija od tri poznate prostorne (nama izgleda da živimo u trodimenzionalnom svijetu), kao što je pretpodstavljeno u raznim modelima string-teorija, te da li ih možemo detektovati/primjetiti?

Ovo su neka od pitanja na koja se traže odgovori eksperimentisanjem u LHC. Ipak, nau?nici o?ekuju relativno siguran odgovor samo na prvo pitanje, a to je o postojanju Higgs bosona/?estica. Neotkrivanje ovih ?estica bi poteglo sa sobom nova, fundamentalna pitanja, a koja bi se ticala ?itavog standardnog modela na kojem današnja fizika po?iva. Stephen Hawking, poznati fizi?ar, je prili?no optimisti?an, te kaže da: “šta god LHC otkrije, ili ne otkrije, ti rezultati ?e nam re?i mnogo o strukturi i prirodi našeg kosmosa.”  

Pristup i priroda eksperimenta

LHC eksperimenti se uglavnom baziraju na proton-proton sudarima. Ipak, u kra?im vremenskim periodima koriste se i teški ioni olova. Ion je atom kojem su “ukradeni” elektroni, odnosno to je jezgro atoma bez svojih, okolnih elektrona. Ove ?estice bi se ubacile, te pokretale kroz cirkularni, glavni tunel širine 3.8 metara, te dužine od 27 kilometara. Prije toga bi dobile ubrzanje u manjim tunelima, posebno napravljenim za ubrzavanje nuklearnih ?estica, koji su spojeni sa glavnim. Ulaskom u glavni tunel, jedan snop ?estica se šalje u jednom pravcu kroz jednu cijev, dok se drugi snop ?estica šalje u drugom pravcu kroz drugu cijev. Sudar nastaje na ?etiri mjesta, gdje ove dvije cijevi presijecaju jedna drugu, odnosno gdje snopovi ?estica iz dva razli?ita pravca dolaze do dodira. Pokretanje i ubrzavanje se vrši u posebnim aparatima za akseleraciju ?estica, dok se upravljanje ?esticama u tunelu vrši pomo?u više od 1600 superkonduktiraju?ih magneta. Radi konduktivnosti, odnosno efikasnosti, ovi magneti se drže na temperaturi od - 271.1 stepeni C.

Osobine ?estica u pokretu

Energija svakog protona u pokretu u glavnom tunelu iznosi 7 TeV (T je skra?enica za tera (SI prefiks), što iznosi 10^12. eV je skra?enica za elektron-Volt, što je mjera za energiju..) Ovo odgovara brzini ?estica pri sudaru od oko 99.9999991% svjetlosne brzine, što zna?i da ?estici treba manje od 90 mikrosekundi da pre?e 27 kilometara tunela – oko 11.000 krugova u roku od jedne sekunde. Brojke koje su po?esto neshvatljive za nas, a koje nam govore o prirodi stvorenog. Ovim je insanu data velika ?ast, jer je ovo mogu?nost i privilegija koja nije data mnogim ostalim stvorenjima. “Kako ne vidite da vam je Allah omogu?io da se koristitie svim onim što postoji na nebesima i na Zemlji i da vas darežljivo obasipa miloš?u Svojom, i vidljivom i nevidljivom?...” (Prijevod zna?enja Lukman, 20.)

Kraj planete Zemlje?

Kriti?ari su se oglasili povodom ovog eksperimenta, govore?i da eksperiment može prouzrokovati “Sudnji Dan”. Njihovi komentari se nisu zaustavili samo na tome, ve? je pokušana i obustava projekta. Glavni razlog je shvatanje u prirodi eksperimenta, te šta bi mogao prouzrokovati. Naime, u LHC projekatu, ?estice bi pri sudaru pri ve? spomenutoj velikoj energiji, bile razbijane, na taj na?in “ra?aju?i” nove ?estice. Ovo bi bilo kao razbijanje dva kinder jajeta jedno o drugo, gdje bi iz sudara dobili, na primjer, razli?ite dijelove razli?itih igra?ki. To je i glavna ideja projekta – šta ?e se dobiti poslije sudara, kakve ?estice, te kakve odnose me?u njima, što bi moglo dati odgovore na ve? navedena pitanja. Sudaranje ?estica može rezultirati u stvaranju mikroskopskih crnih rupa, te drugih opasnosti, kao na primjer magnetni monopoli, ili takozvani strangleti (“?udna materija”) koji mogu uništiti poznatu materiju. Kriti?ari upozoravaju na te mogu?nosti, govore?i da nau?nici pri LHC-u nisu dovoljno shvatili opasnost eksperimenta. Ovo je, naravno, odba?eno od odgovornih u CERN-u. Neka objašnjenja da ne postoji opasnost za kataklizme navodimo ovde (Bazirano na LSAG Report, koji govori o sigurnosnim aspektima LHC-ovih eksperimenata.):

?  Kozmi?ke zrake – ovde je govor o energiji koja je sadržana u protonima prilikom sudara, do sada najve?oj ikada “korištenoj” pri eksperimentima. Kriti?ari su skepti?ni, jer je ovo “igra djeteta sa šibicama”. Ipak, takozvane kozmi?ke zrake, koje su produkt raznih procesa u svemiru, su puno energi?nije. One se sudaraju sa molekulama i atomima u našoj atmosferi, pa ipak nismo naišli na neki kataklizmi?ki rezultat radi toga. ?ak, broj “eksperimenata” kao što je LHC, u svemiru se procjenjuje na oko 10 miliona miliona u sekundi.

?  Mikroskopske crne rupe – Crne rupe nastaju pri kolapsu teških zvijezda. Njihova masa je ogromna i istovremeno sadržana u malom prostoru. Ovo prouzrokuje ogromnu gravitacionu silu, tako da crna rupa guta sve oko sebe. Ipak, crne rupe koje bi se mogle stvoriti (po nekim alternativnim teorijama) u LHC-u, su mikroskopske, te bi trebale nestati samo djeli? vremena nakon svog ra?anja, ne dobijaju?i šansu za “ru?ak”. U glavnoj teoriji koja vlada fizikom danas, Einstein-ovoj opštoj teoriji, nema mogu?nosti za stvaranje mikroskopskih crnih rupa.  

?  Magnetni monopoli - Hipoteti?ne ?estice sa jednim magnetnim polom – ili sjevernim ili južnim. Neke špekulativne teorije nam govore da magnetski monopoli, u slu?aju postojanja, imaju mogu?nost uništavanja ?estica protona. Ovo ne bi bilo dobro za nas, jer je proton jedan od osnovnih dijelova svih atoma. Pri nestajanju protona, nestalo bi i sve ostalo. Ipak, ve? spomenute kozmi?ke zrake bi ve? stvarale magnetne monopole pri sudaru sa ?esticama u našoj atmosferi. Zemlja još uvijek postoji, a tako i njena atmosfera, te mnoga ostala tijela u svemiru koja doživljavaju udare kozmi?kih zraka mnogo ?eš?e, što nam govori da je i ovaj napad na eksperiment, po mišljenju nau?nika pri CERN-u, neosnovan.

Postoje i drugi argumenti za i protiv uspostavljanja eksperimenta, kao stvaranje fizijskog procesa pomo?u nitrogena ili hidrogena (kao atomska bomba). Ipak, LHC-je testiran, te stavljen u pogon. Testiranje se pokazalo uspješnim, a što je sadržavalo ubrzavanje, te slanje ?estica u krug tunela. Nakon kra?eg vremenskog perioda, eksperimentalni dio projekta je zapo?et. Ipak, radi greške u jednom od super-konduktivnih magneta, eksperiment se morao zaustaviti, te odgoditi na odre?eno vrijeme. Trenutno se radi na popravljanju, što nam ukazuje da na rezultate moramo ?ekati još neko vrijeme.

Naš “strah”

Kako bismo mi, kao muslimani vjernici, trebali postupiti prema svim ovim doga?ajima, te špekulacijama koje se navode u vezi eksperimenta? Mogu?e je da neke od špekulacija dožive svoje oli?enje. Ipak, što se ti?e kraja svijeta radi ovih doga?aja, musliman ima svoje najljepše odgovore: “...Zatim (Džibril, 'alejhis-selam) re?e: ‘Obavijesti me o Kijametskom danu? Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, odgovori: 'Upitani o tome ne zna ništa više od onoga koji ga je upitao.” (Muslim) U hadisu se aludira na vrijeme nastupa Kijametkog dana. Uzvišeni Allah kaže: "Pitaju te o Smaku svijeta kada ?e se zbiti. Reci: 'To zna jedino Gospodar Moj'; On ?e ga u njegovo vrijeme otkriti, a težak ?e biti nebesima i Zemlji; sasvim ?e vam neo?ekivano do?i. Pitaju te kao da ti o njemu nešto znaš. Reci: 'To samo Allah zna', ali ve?ina ljudi ne zna!" (Prijevod zna?enja El-E'araf, 187.), i kaže: “Samo Allah zna kad ?e Smak svijeta nastupiti, samo On spušta kišu...” (Prijevod zna?enja Lukman, 34.)

---

Add this page to your favorite Social Bookmarking websites