Susreo sam se s više bra?e muslimana koji su mi govorili razne ružne stvari o pojedinim islamskim u?enjacima. Zamolio sam ih da mi prou?e suru El-Fatiha. Ustanovio sam da nisu u stanju da u?e Kur’an, ali imaju hrabrosti da kritikuju islamsku ulemu. Na kakav mi to samo na?in slijedimo u?enja islama!

Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, je rekao u hadisu kojeg bilježi Buhari, a prenosi Osman ibn Affan, radijallahu anh,:

“.????? ?? ???? ?????? ? ????”

„Najbolji od vas je onaj koji nau?i Kur’an i druge njemu podu?ava.“ – „Hajrukum men te’alleme-l-Kur’ane we ‘allemeh.“

Rije?  ????????? –  te’allem u hadisu dolazi u obliku tekelluf (napor, trud), što zna?i da je osoba uložila napor kako bi nau?ila Kur’an, i da je za u?enje Kur’ana potreban trud i vrijeme. Tako se u Kur’anu spominju narodi prije nas koji su se trudili u primjeni Tevrata. Allah, azze we dželle, je u Kur’anu to spomenuo rije?ima: „hummilu-t-Tewrate“ (u bukvalnom zna?enju: nosili su Tewrat, tj. nare?eno im je da prema Tevratu postupaju i da se na tom putu žrtvuju).

Rije? hajrukum spomenuta u hadisu ozna?ava najbolje me?u muslimanima. Ovo nam ukazuje da to da su uspjeh, ?ast, poštovanje i slava ovog ummeta u Allahovoj Knjizi.

Nakon što bi neki ?ovjek primio islam u vrijeme Poslanika, sallallahu alejhi we sellem, prva stvar koju bi nakon vjerovanja u?io jeste Kur’an, a nakon toga namaz. Stoga savjetujem svu bra?u i sestre da se, nakon u?enja temelja vjerovanja i na?ina obavljanja namaza, posvete izu?avanju Kur’ana, i da se ne zamaraju stvarima o kojima nisu kompetentni da govore. Tako mogu naštetiti samo sebi, i nikom drugom…

Elhamdulillah, zahvalan sam svom u?itelju koji je bio rodom iz Senegala. Kada sam tek primio islam (hafiz Webb je na islam prešao prije 20 godina, primj. prev.), on me je zgrabio i rekao mi: „Slušaj, nau?i kako da u?iš Kur’an i u?i arapski jezik. Nemoj svoje vrijeme gubiti razmišljanjem o drugim ljudima i grupama.“

Sje?am se da je tada s mnom podijelio neke pri?e o Senegalu, koje ?u i ja sad vama ispri?ati kako bi vidjeli koliki su u?enjaci trud uložili u stjecanju znanja, i gdje smo mi u odnosu na njih…

Prvo mi je rekao: „U mom rodnom gradu ukoliko bi se neki u?en ?ovjek htio oženiti morao bi prije toga biti hafiz Kur’ana, klanjati barem jednu teraviju na kojoj bi završio hatmu pred džematom, i napamet poznavati Muvettu (kompletnu zbirku hadisa) imama Malika.“ Naravno da se nama ovo ?ini teškim, jer nažalost mnogi od nas imaju problema da nau?e i tedžvid, ali ovi kriteriji nam pokazuju kako se u drugim dijelovima svijeta vodi ra?una o stjecanju znanja.

Tada mi je moj u?itelj rekao da je on nau?io napamet Kur’an na 10 kiraeta, i to pred svojom sestrom. Rekao je: „Moj otac je smatrao da je hifz Kur’ana napamet nešto jednostavno i što se podrazumijeva da znam, pa me nije tome ni u?io. On je bio zauzet podu?avanjem usulu-l-fikhu (metodologiji islamskog prava), arapskog jezika, hadisa i drugih islamskih disciplina.

Otac mi je rekao da ?u pri polaganju hifza, kako bih dobio idžazu, dobiti potpuno prazne bilježnice. Tada smo dobili rok od dvije sedmice da u te bilježnice napišemo ?itav Kur’an, od sure El-Fatiha do sure En-Nas, i to samo na osnovu sje?anja, bez ikakve pomo?i. Svaki smo dan morali napisati odre?eni broj stranica i odnijeti ih na pregled kod šejhova. Oni bi pregledali šta smo napisali i ako bismo na?inili SAMO JEDNU POGREŠKU U ?ITAVOM KUR’ANU, pali bismo ispit. Samo jednu grešku.“ Upitao sam u?itelja: „Gdje je tvoja knjiga u koju si zabilježio Kur’an?“ Odgovorio je: „Ne zadržimo je kod sebe. Poklonimo je našem muhaffizu.“

I tre?i doga?aj koji mi je spomenuo je vezan za njegovog djeda koji je bio muftija u Senegalu. Jednog dana je kod njega došla skupina mladi?a koji su htjeli da u?e usulu-l-fikh. On ih je odmah odbio. Upitali su ga za razlog. Tad ih je on upitao koliko znaju Kur’ana napamet. Odgovoriše da znaju 12 džuzova. On im re?e:„Po?nite s Kur’anom. Zaboravite na u?enje ne?eg drugog dok ne završite Kur’an.“

Kur’an je veoma važan i ne bismo smjeli biti prema njemu nemarni. Ukoliko imate vremena i na raspolaganju ljude koji vas mogu podu?iti, znajte da ?ete biti odgovorni pred Allahom zašto niste htjeli u?iti i niste se trudili. Jedan od mojih u?itelja, Muhammed El-Mehdi iz Egipta je imao obi?aj da nakon sabaha podu?ava 5 predmeta. Prestao sam i?i na njegove ?asove, a on mi je jednog dana prišao i rekao mi: „Ja ?u na Sudnjem danu protiv tebe svjedo?iti da nisi htio do?i na predavanja.“ Nakon toga sam ja opet po?eo prisustvovati halkama!

Zato vas pitam, koliko nas želi da budu me?u Allahovim odabranicima?

Izvor: Transkripcija predavanja hafiza Suhejba Webba

Preveo i obradio: Nedim Boti?

akos.ba

---

Add this page to your favorite Social Bookmarking websites