Ponedjeljak, 06 JUNE 2011 19:17

MAHRAME Moralna obaveza no�enja vela u islamu je tema o kojoj se ?esto raspravlja me?u muslimanskim �enama. Me?utim, malo je toga napisano o znanstvenim razlozima koji potvr?uju da veo donosi korist za dru�tvo.

Ustvari, postoji niz zdravstvenih prednosti koje no�enje vela mo�e pru�iti, a, isto tako, i mnoge studije iz podru?ja bihevioralne[3] znanosti ukazuju na to da je veo najbolja odje?a i ukras za �ene. Za�tita glave je veoma va�na sa zdravstvenog stajali�ta. Rezultati medicinskih ispitivanja pokazuju da se 40-60% tjelesne topline gubi preko glave, tako da su osobe koje nose pokrivalo na glavi tokom hladnih mjeseci za�ti?ene za oko 50% vi�e od onih koje to ne prakticiraju. U kineskim i muslimanskim medicinskim dokumentima ovaj koncept se razvio za korak dalje. U Hua Di Nei Jing (Yellow Emperor's Classic na Internal Medicine)[4], ka�e se da vjetar uzrokuje nagle promjene u tijelu, te da drhtanje, njihanje i ostali pokreti koji potencijalno remete ravnote�u tijela, na taj na?in, prouzrokuju lo�e zdravlje. Ovi dokumenti pripisuju uobi?ajenu prehladu elementima vjetra koji ulaze u tijelo i uzrokuju tipi?ne simptome kihanja i curenja iz nosa. U tradicionalnim islamskim tekstovima iz oblasti medicine od Ibn Kajjima el-D�evzijje mo�emo na?i brojne reference u vezi "?etiri elementa" - vatre, vode, zraka i zemlje - te o njihovom �tetnom utjecaju na tijelo. Posebno nam se savjetuje da se dr�imo podalje od propuha i da za�titimo na�e glave od vjetra, povjetarca, propuha i prohladnog vremena. Zbog toga bi svi radnici na otvorenom morali nositi neku vrstu pokrivala za glavu.

Jo� va�nije je za�tititi glavu na toplom vremenu. V.G. Rocine, istaknuti stru?njak na polju istra�ivanja mozga, otkrio je da se mo�dani fosfor topi na 108?C, temperaturi koja se lahko mo�e dose?i, ako osoba stoji pod vrelim suncem nepokrivene glave ma koji vremenski period[5]. Kada se to dogodi, mogu?e posljedice su nepovratno o�te?enje mozga, gubitak pam?enja i gubitak nekih mo�danih funkcija. Iako se ovdje radi o ekstremnom primjeru, o�te?enje mozga, usljed ?estih izlaganja i pregrijavanja glave, i dalje se mo�e javiti, ali u manjoj mjeri. Bernard Jensen, naturopat[6] i kiroprakti?ar[7], navodi da je to zbog toga �to mineral fosfor[8] pokre?e rad mozga, mineral na kojeg toplota jako �tetno djeluje. Posljednje, ali ne i najmanje va�no, veo ili pokrivalo za glavu trebalo bi da nose svi javni radnici koji opslu�uju dru�tvenu zajednicu kako bi se osigurala ?isto?a i ?ednost. Radnici u brojnim zanimanjima nose "pokrivala" - medicinske sestre, ''fast food'' radnici, prodava?i delikatesnih proizvoda[9], radnici i konobari u restoranima, lije?nici, provajderi zdravstvene za�tite[10] i jo� mnogi drugi. Zapravo, kada uporedimo broj radnika koji pokrivaju svoju glavu sa brojem onih koji to ne ?ine, nalazimo da, po svoj prilici, vi�e ljudi pokriva glavu nego suprotno.

Osim li?nih i op?ih zdravstvenih koristi od no�enja vela, to donosi i brojne druge prednosti za dru�tvo. U ''Analyzing Visual Data'' (Analiza vizualnih podataka), Ball i Smith raspravljaju o saznanju sociologa da vizualne predstave utje?u na oblikovanje ljudskih pogleda na svijet i njihovu interpretaciju �ivota. Mu�karci koriste vizualne podatke za interpretaciju svojih odnosa sa �enama iz okru�enja. Mnoge studije su otkrile da kada osoba poku�ava iznova ostvariti vezu sa svojim instinktivnim opa�ajima, to povezivanje se obi?no odigrava samo povr�inski; njihovi izvorni opa�aji i dalje se nalaze na stanovitoj razini. Istra�ivanja mozga pokazuju da mi egzistiramo u svijetu stalno variraju?ih svjetlosnih varijabli koje primoravaju mozak da vr�i ono �to se naziva "lateralna inhibicija"[11]. Posljedi?no, to nas opskrbljuje ''jasnijom'' slikom, za razliku od "prave" slike onoga �to vidimo. Nadalje, mre�e lateralne inhibicije djeluju kao dio "nesvjesnog" mozga, uglavnom, bez davanja bilo kakvih informacija "svjesnom" dijelu mozga o tome �ta one rade. Prema tome, mozak mo�e pru�iti razli?ite percepcije svijeta, ?ak i bez na�e pune svijesti o tome �ta procesuira. Dodatna istra�ivanja navedena u enciklopediji ''Britannica'' pokazuju da to kako se �ena predstavlja dru�tvu potpada pod kategoriju ritualnog pona�anja putem kojeg �ivotinje pru�aju specifi?ne informacije drugim �ivotinjama, naj?e�?e pripadnicima vlastite vrste. Da bi to obavile, u biti, sve vi�e �ivotinje, uklju?uju?i i ljude, koristite se displejima[12] u odre?enoj mjeri, a najpoznatiji su vizualni. Neki biolozi, ustvari, ograni?avaju pojam displej ciljaju?i na vizualne signale ili gestikulacije. Ovi vizualni signali, koji kod �ivotinja, jednostavno, mogu biti svijetla boja ili perje, podsti?u privla?nost. Kod ljudi, oni se obi?no o?ituju kroz dotjeranu kosu, �minku ili odje?u. U na�em dru�tvu, najve?im dijelom atraktivne frizure i odje?a se nose da bi ''osobu koja se dotjeruje'' u?inilo �to privla?nijom (reklama i televizija su institucionalizirale ovu ?injenicu). Konstantne varijacije u modi imaju tendenciju �tetnog djelovanja na mozak jer mu, u pravilu, neprestano prilago?avanje promjenjivim sjenama i oblicima u svijetu zadaje probleme. Razumljivo, mozak tada, putem "lateralne inhibicije," automatski pojednostavljuje ove slike u nesvjesnu poruku da su atraktivna kosa i odje?a NAMIJENJENE da privuku. Objedinjavanjem ta dva koncepta, u stanju smo razumjeti kako mu�karac mo�e primiti signal "privla?enja" iz mozga prije nego �to dobije dovoljno vremena da ga "blokira" koriste?i "obaranje svog pogleda." Preobrazba slike, ve? obra?ene od strane mre�e lateralne inhibicije, uzrok je stresa kod ve?ine ljudi. Takav postupak, ponavljan iz dana u dan, nakon vi?enja mnogih "displeja", potencijalno uzrokuje ogroman kumulativni stres na dru�tvo.

U davna vremena, stres je uzrokovao stimulaciju simpati?kog nervnog sistema[13], �to je za posljedicu imalo izljev hormona adrenalina[14], noradrenalina[15] i glukokortikoida[16] koji su bili bitni za ''borba-ili-bje�anje'' mehanizam pre�ivljavanja [17] kod prvih ljudi. Me?utim, priroda stresa kod osoba u savremenom svijetu je druga?ija. Samo povremeno pojedinac se suo?ava s neo?ekivanim, nadmo?nim, po �ivot opasnim oblicima stresa. Dana�nji stresovi nastaju zbog brojnih uzroka, me?u kojima su ogromne koli?ine vizualnih i fizi?kih inputa (unesenih podataka), kojima bivamo bombardirani u ovom "informacijskom dobu" osobnih sloboda. Problem s kojim se suo?avamo je taj da tijelo i dalje nastavlja da reagira na isti na?in kao i u pradavna vremena, tj. ispu�tanjem velike koli?ine navedenih hormona, �to mo�e biti veoma �tetno. Oni mogu uzrokovati porast krvnog pritiska, o�te?enje mi�i?nog tkiva, dovesti do neplodnosti, inhibirati rast, o�tetiti hipokampus[18] i izazvati supresiju imunolo�kog sistema. Dva naju?inkovitija rje�enja za ovaj problem su, prvo, uvjeriti reklamnu industriju, ali i dru�tvo u cjelini, da je nu�no promijeniti zauzeti kurs izlaganja i prikazivanja �ena na�im mu�karcima. Drugi i plodonosniji na?in je jednostavno utjecati na �ene da se odijevaju pristojno, �to ?e pospje�iti da se osigura to da one ne �alju neprikladne vizualne signale mu�karcima. Osim toga, pokrivanje kose, tako?er, mo�e imati blagotvoran u?inak na �ensku psihu. Studije o �enama koje su intervjuirane za posao pokazuju da postoji visoka korelacija izme?u toga kako su odjevene i njihove percepcije o tome koliko ?e biti uspje�ne u svojim intervjuima. Postoji mnogo vi�e primjera u vezi toga kako ono �to nosimo mo�e utjecati na to kako ?emo se vladati. No�enje vela mo�e poslu�iti da podsjeti �ene na njihove vjerske du�nosti i bihevioralna o?ekivanja[19]. Tako?er, mo�e poslu�iti kao podsjetnik za �ene da nismo tek pojedinci kao i drugi, nego i predstavnici i diplomate na�eg "Ummeta''.

Autor: Kristie Karima Burns[20]

Prijevod teksta: Muamer Neimarlija

[1] Prijevod ?lanka objavljenog pod nazivom ''The Science Behind the Veil''. Preuzeto sa www.onislam.net

[2] U ovom tekstu termin veo se koristi u zna?enju �erijatski propisanog no�enja mahrame za �ene muslimanke. (op. prev.)

[3] Znanosti koje imaju za cilj otkrivanje zakonitosti pona�anja ljudi u odre?enim situacijama. (op. prev.)

[4] Starodrevno djelo iz podru?ja kineske medicine. Vidjeti na: http://en.wikipedia.org/wiki/Huangdi_Neijing (op. prev.)

[5] ''Husajn b. Avf kazuje da je do�ao dok je Allahov Poslanik, neka je mir i blagoslov na njega, dr�ao hutbu i stade na sunce, a Alejhisselam mu naredi da se premjesti u hlad.'' Izvor: El-Buhari, M.I. (2009) Knjiga o edebu. Mostar: Islamski kulturni centar, str. 464, hadis br. 1170.

[6] ''Naturopatija je zdravstvena disciplina koja se bazira na tretiranju uzroka bolesti prirodnim metodama lije?enja kako bi se postiglo optimalno zdravlje koje mo�e biti ugro�eno genetskim predispozicijama, nutricionisti?kim debalansom i �ivotnim stilom.'' Izvor: http://www.naturopatija.hr/ (op. prev.)

''Naturopatija je alternativni medicinski sustav koji se usredoto?uje na prirodne lijekove i vitalnu sposobnost da se tijelo ozdravi samo. Naturopatska filozofija favorizira holisti?ki pristup i minimalnu upotrebu operacija i lijekova. Naturopat je zdravstveni stru?njak koji primjenjuje prirodne terapije.'' Izvor: http://www.centar-zdravlja.net/clanci/biljni-lijekovi/13/1884/sto-je-naturopatija/?mr=1 (op. prev.)

[7] ''Kiropraktika je grana medicine koja se bavi uspostavljanjem i odr�avanjem zdravlja pomo?u manipulacije kralje�nice i njenih struktura.(...) Kiroprakti?ar koristi priro?enu sposobnost organizma da se sam izlije?i uz pomo? pravilnog funkcioniranja �iv?anog sustava. Kiroprakti?ar tretira, putem manipulacije, poreme?aje kralje�nice kako bi uspostavio tu bazi?nu sposobnost ozdravljenja bez primjene lijekova odnosno kirur�kog zahvata.'' Izvor: http://www.kiropraktika-valeo.hr/sadrzaj.php?sid=1 (op. prev.)

[8] ''Fosfor je drugi najzastupljeniji mineral u tijelu i 85% ga se nalazi u kostima. Ostatak tjelesnog fosfora se nalazi u krvi, teku?ini u i oko u ?elija, te u razli?itim organima poput srca, bubrega, mozga i mi�i?a, gdje je uklju?en u mnoge klju?ne funkcije. Njegova glavna svrha ogleda se u izgradnji jakih kostiju i zuba, ali taj mineral koristi prakti?ki svaka ?elija u tijelu. Bitan je za upotrebu ugljikohidrata, masti i proteina ??za rast, odr�avanje i popravak ?elija te za proizvodnju energije. Neophodan je za pravilan razvoj skeleta, rast zuba, funkcioniranje bubrega i prijenos nervnih impulsa.'' Izvor: http://www.nutriherb.net/phosphorus.html i

http://www.allnatural.net/herbpages/mineral-phosphorus.shtml (op. prev.)

[9] Vrlo ukusno i fino jelo, poslastica. (op. prev.)

[10] ''Health care provider ili provajder zdravstvene njege je osoba ili institucija koja pru�a preventivne, kurativne, podsticajne i rehabilitacijske usluge zdravstvene njege na sistemati?an na?in pojedincima, obiteljima ili komunama.'' Izvor: http://en.wikipedia.org/wiki/Health_care_provider (op. prev.)

[11] Osobina oka da razlike na granici dviju susjednih povr�ina vidi o�trije nego na prirodnoj sceni poznata je kao bo?na ili lateralna inhibicija (Mach-ov efekat). Izvor: http://fliiby.com/file/377700/x185b55vft.html (op. prev.)

[12] Prikazi, predod�be, manifestacije, predstave, prizori. (op. prev.)

[13] ''Simpati?ki nervni sistem (SNS) je jedan od tri dela autonomnog nervnog sistema, zajedno sa enteri?nim i parasimpati?kim sistemima. Njegova generalna uloga je da mobilizuje telesne resurse pod stresom; da indukuje borba-ili-be�anje respons. On je, me?utim, konstantno aktivan na bazalnom nivou s ciljem odr�anja homeostaze.'' Izvor: http://sr.wikipedia.org/wiki/Simpati%C4%8Dki_nervni_sistem (op. prev.)

[14] ''Adrenalin ili epinefrin je hormon kojeg lu?i sr� nadbubre�ne �ljezde u situacijama kada je neophodno pove?ati sr?ani minutni volumen. Adrenalin je zaslu�an za karakteristi?an "fright-fight-flight" u?inak nakon pretrpljenog emocionalnog stresa. On priprema organizam za stanja kada treba hitno reagirati, boriti se ili pobje?i zbog opasnosti, a tako?er pove?ava snagu i stanje budnosti.''

Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Adrenalin (op. prev.)

[15] ''Noradrenalin je jedan od hormona stresa. Uslijed stresne reakcije dolazi do aktivacije simpati?kog sustava i lu?enja noradrenalina. Pod utjecajem ovog neurotransmitera dolazi do: aktivacije mo�danih struktura i usmjeravanja pa�nje, ubrzanja rada srca, pove?anja snage srca, su�enja krvnih �ila (vazokonstrikcija) perifernog tkiva, pro�irenja zjenica (midrijaza), inhibicije rada crijeva i mjehura te poja?avanja tonusa mi�i?a sfinktera. Isto tako, noradrenalin sudjeluje u regulaciji sna i raspolo�enja.'' Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Noradrenalin (op. prev.)

[16] ''Glukokortikoidi jesu steroidni hormoni ?ija je glavna uloga dejstvo na metabolizam glukoze, proteina i masti, a tako?e i dugoro?no prilago?avanje organizma na stresne situacije.''

Izvor: http://www.stetoskop.info/kortikosteroidi-za-sistemsku-primenu-b13-bs260-p94-nc1-book.htm (op. prev.)

[17] ''Na�a tijela reagiraju na stres klasi?nim �bori se ili bje�i� mehanizmom, tijekom kojeg se poja?ano lu?i adrenalin, pove?ava se frekvencija srca, krvni pritisak, poja?an je dotok krvi u mi�i?e (zbog ?ega mi�i?i i cijelo tijelo postaju napetiji), dominantno djeluje simpati?ki dio �iv?anog sustava, �ire se zjenice, ubrzava koagulacija krvi i doga?a se niz procesa kojih uglavnom nismo niti svjesni. Ovaj mehanizam nam omogu?ava da se suprotstavimo ili pobjegnemo od ne?ega �to nam se ?ini kao prijetnja. To je mehanizam pre�ivljavanja. Me?utim ako konstanto reagiramo na ovaj na?in na svakodnevne podra�aje, dovodimo se u takvo rizi?no stanje gdje se kroz odre?eno vrijeme mo�e razviti niz tegoba i bolesti koje su vezane uz stresna stanja.'' Izvor: http://www.indigo-svijet.hr/clanci/tehnike-samorazvoja/redukcija-stresa-tehnikom-meditacije/77/ (op. prev.)

[18] ''Dr. Smith ka�e da znanstvenici vjeruju da su podru?ja mozga koja su uklju?ena u stvaranje sje?anja ista ona u kojima se sje?anja pohrane. Jedno od podru?ja za koje se zna da su povezana sa stvaranjem sje?anja je hipokampus. �Ako o�tetite hipokampus, dobivate klasi?nu amneziju, kod koje imate problema sjetiti se novih stvari�, ka�e dr. Smith.'' Izvor: http://www.voanews.com/croatian/news/a-37-2009-02-04-voa1-85898692.html (op. prev.)

[19] Ono �to se od konkretne osobe o?ekuje u pogledu pristajanja uz pravila lijepog pona�anja. (op. prev.)

[20]Karima Burns ima doktorat iz naturopatije i master u lije?enju biljem. Bavi se prou?avanjem metoda prirodnog lije?enja ve? 12 godina, objavljuje newsletter-e o prirodnom lije?enju posljednje 4 godine i pi�e op�irno o prirodnom lije?enju i ljekovitom bilju. Sestra Karima se zainteresirala za prirodno lije?enje nakon �to je okon?ala svoju osobnu dugotrajnu bitku sa astmom, alergijama, hroni?nim infekcijama uha, depresijom, hipoglikemijom, umorom i napadima panike pomo?u ljekovitog bilja i prirodnim terapijama. Izvor: www.onislam.net (op. prev.)

Add this page to your favorite Social Bookmarking websites

< «		» >