Piše: Mr. Safet Kuduzovi?
Uzvišeni Allah odlikovao je jedna mjesta nad drugim mjestima kao i jedna vremena nad drugim vremenima. Stoga se nagrada za ?injenje dobrih djela razlikuje shodno vremenu u kome su po?injena doti?na djela. Ibn Abbas prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nema vremenskog perioda u kome su dobra djela draža Allahu od ovih deset dana" (tj. prvih deset dana mjeseca zul-hidždžeta od kojih je i dan Arefata). Ashabi rekoše: "Zar ni džihad na Allahovom putu?!" "Ni džihad, osim ?ovjeka koji žrtvuje svoj imetak i život na Allahovom putu." (Buharija)

U komentaru rije?i Uzvišenog Allaha: "Tako mi zore i deset no?i", komentatori Kur'ana navode da se ovaj ajet odnosi na prvih deset dana zul-hidždžeta. Imam Ebu Musa el-Medini u djelu "Et-Tergib" spominje konsenzus mufessira po ovom pitanju, osim (iznimne) verzije koja se prenosi od Ibn Abbasa da se radi o zadnjih deset no?i ramazana. (Vidjeti: ''Fedailu jevmi Arefe'' od Ibn Nasiriddina ed-Dimeškija, str. 21.)

Imam Ahmed bilježi predaju od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koja potvrðuje stav mufessira, ali je njen lanac prenosilaca ništavan. (Vidjeti: ''Es-Silsiletud-daife'', 7/162.) Enes b. Malik kaže da se o ovih deset dana govorilo: "Svaki dan vrijedi kao hiljadu dana, a dan Arefata kao deset hiljada dana." (Bejheki u ''Šuabul-imanu'', 3/358/3766.)

Abdullah b. Amr prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Najbolja dova je dova na dan Arefata." (Tirmizi i Ahmed, sa dobrim lancem prenosilaca.) Ibn Abdill-Berr kaže: "Citirani hadis ukazuje na odliku dove na Arefatu, što neminovno ukazuje na odliku Arefata nad drugim danima." (Vidjeti: ''Et-Temhid'', 6/21.) Aiša, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nikada ve?i broj ljudi ne bude osloboðen vatre džehennemske kao na dan Arefata. Uzvišeni Allah se ponosi hadžijama pred Svojim melekima, govore?i: 'Šta žele ovi ljudi.'" (Muslim)

Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Allah se ponosi onima koji borave na Arefatu pred stanovnicima nebesa, i kaže im: 'Pogledajte ove Moje robove, došli su raš?upani i uprašeni iz raznih predjela, vas uzimam za svjedoke da sam im oprostio grijehe, iako bili obilni kao kapljice kiše.'" (Ibn Hibban, sa dobrim lancem prenosilaca.) Post na dan Arefata ima posebnu odliku (osim hadžija, oni ne poste taj dan).

Ebu Katade prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Post na dan Arefata iskupljuje od grijeha prošlu i narednu godinu, a post dana Ašure iskupljuje od grijeha prošlu godinu." (Muslim) Kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na Oprosnom hadždžu obavijestio ashabe o Allahovom oprostu, upitali su: "Allahov Poslani?e, da li oprost vrijedi isklju?ivo za nas?" "Za vas i za sve one koji doðu nakon vas do Sudnjeg dana", re?e Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. (Ibn Mubarek, Sem'ani u ''Edebul-imla'', str. 97, i Ibn Abdil-Berr u ''Et-Temhidu'', 1/128-129, sa dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: ''Sahihut-tergib'', 2/33.)

U jednom hadisu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: "Na dan Arefata Uzvišeni Allah se spusti na dunjalu?ko nebo i ponosi se Svojim robovima pred melekima i kaže: 'Pogledajte Moje robove, došli su izloženi suncu, uprašeni, raš?upani, iz raznih predjela. Vas uzimam za svjedoke da sam im oprostio...'" (Ibn Mende, Begavi u ‘’Šerhus-sunne’’, 7/159/1931 i Ebu Jala, 2/299/2086, sa slabim lancem prenosilaca. Vidjeti: ‘’Es-Silsiletud-daife’’, 2/125.)
Ibn Omer prenosi poduži hadis u kome stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "...a na dan Arefata Uzvišeni Allah se spusti na dunjalu?ko nebo." (Ibn Hibban, sa dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: ‘’Sahihut-tergib’’, 2/34-36/1155.) Prenosi se od Ummu Seleme da se Allah spušta na dunjalu?ko nebo na dan Arefata. (Darekutni u ‘’Kitabun-nuzul’’, str. 48/95-96, Lalekai u ‘’Šerhul-usul’’, 2/499/768, sa slabim lancem prenosilaca.)
 
Islamski u?enjaci se razilaze da li je bolji dan Kurbanskog bajrama ili dan Arefata, iako vjerodostojni sunnet ukazuje da je bolji dan Kurbanskog bajrama. (Vidjeti: ''Medžmu'l-fetava'', 25/155.)