Kur’an je govor Uzvišenog Allaha. Objavljen je kao vodi? i uputa svim ljudima u svim generacijama i vremenima do Sudnjeg dana.  Nijedna knjiga nije mu sli?na. U?iti Kur’an zna?i slušati Rije?i Božije i hoditi ka Allahovom zadovoljstvu i rahmetu. Kur’an je susret izme?u slabog insana i Snažnog Gospodara: “Elif-l?m-m?m. Allah je – nema boga osim Njega – Živi i Vje?ni! On tebi objavljuje Knjigu, pravu istinu, koja prethodne potvr?uje, a Tevrat i Indžil objavio je još prije, kao putokaz ljudima, a objavio je i ostale koje rastavljaju istinu od neistine. One koji u Allahove rije?i ne vjeruju ?eka teška patnja; – a Allah je silan i strog.“ (Kur’an, Ali Imran, 1-4.) Svi oni koji su Kur’an ?uli s usana Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, doživjeli su ga kao živu stvarnost. U srcima nisu imali ni trun sumnje da im se Uzvišeni Allah obra?a preko Svog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Stoga je Allahov Govor tako duboko osvojio njihova srca i umove. Njihove su o?i preplavile suze i njihova tijela prekrili žmarci. Svaku su rije? Objave smatrali bitnom i rješenjem za probleme i teško?e, pa su požurili da Kur’an primijene u životu. Kur’an je odgojio generacije selefa i promijenio nabolje, i kao pojedince, i kao zajednicu. A Arapi su od obi?nih trgovaca i ?uvara deva i ovaca postali predvodnici ?ovje?anstva.

Važnost promjene odnosa muslimana prema Kur’anu

Danas mi u svojim rukama držimo isti Kur’an. Me?u ljudima kruže milioni primjeraka Mushafa. Kur’an se neprestano u?i, i danju i no?u, u domovima, u džamijama, s minbera. Desetine i stotine tomova knjiga pojašnjavaju nam njegova zna?enja. Rije?i i predavanja neprekidno se slivaju pokušavaju?i da objasne njegova u?enja i propise. Ali i pored toga, o?i muslimana ostaju suhe, srca ostaju tvrda, umovi netaknuti i životi nepromijenjeni. Poniženje i nazadnost kao da su prekrili islamski ummet. A pitamo li se zašto? Jedan od uzroka naših problema svakako je loš odnos spram Kur’ana, a Allah najbolje zna. Mnogi muslimani više ne doživljavaju Kur’an vodi?em za život. Da, doživljavaju ga kao svetinju, ali i smatraju da on samo govori o prošlim doga?ajima, o ljudima i doga?ajima koji su nekad bili, a danas je neko novo vrijeme i druge okolnosti. Ljudi miješaju dvije stvari: uvjete u kojima ljudi žive i ljudsku prirodu. Uvjeti života danas i prije samo dvadeset godina nisu isti, slažemo se. Ali je LJUDSKA PRIRODA OSTALA NETAKNUTA. ?OVJEK JE, U SUŠTINI, ISTI I PRIJE 1400 GODINA, A I DANAS, A I NAKON NAS. Ljudska duša i srce, ljudsko tijelo, ljudske potrebe, ljudske želje, ljudski strahovi – sve je to ostalo netaknuto. A tzv. moderno društvo najbolji je pokazatelj toga. Naime, savremeno doba obilježeno je velikim razvojem tehnologije u svim oblastima ljudskog života. S materijalne strane, ljudska civilizacija nikad nije bila na višem stepenu. Ali, s druge strane, toliki napredak u jednom pravcu istovremeno je ljude u?inio duhovnim invalidima; udaljavanjem od vjerskih na?ela, došlo je do širenja sujevjerja svih vrsta, strahova, samoubistava, bolesti ovisnosti, AIDS-a. Zar nas sve ove pojave ne upu?uju na to da su ljudi u DUHOVNOM POGLEDU NAZADOVALI? Da su nesretni? Pa ko to pije alkohol jer je sretan i ispunjen? Ko se drogira jer mu je u životu sve lijepo? Svim ovim stvarima ljudi nastoje da popune prazninu koja vlada u njima. Stoga, zapitajmo se da li Kur’an može za nas biti izvor snage kao što je bio i za naše pretke i ?asne ashabe kroz ponosnu historiju islama? Ovo je najvažnije pitanje za muslimane današnjice na koje moramo na?i odgovor kako bi naša okolina doživjela procvat i preporod.

U ovom ?lanku dota?i ?emo se pedagoških i op?ih životnih lekcija iz sure Ta-Ha. Svakako, lekcije i pouke iz Kur’ana su neiscrpne. Što god više razmišljamo o njemu  i poklonimo mu svoju nepomu?enu pažnju, u tolikoj ?e se mjeri i naša srca vezati za Svevišnjeg i naši životi procvjetati beharom vjere. Ajeti o kojima ?emo govoriti su sljede?i: “A da li je do tebe doprla vijest o Musau, kada je vatru ugledao pa ?eljadi svojoj rekao: ‘Ostanite vi tu, ja sam vatru vidio, možda ?u vam nekakvu glavnju donijeti ili ?u pored vatre na?i nekoga ko ?e mi put pokazati.’” (Ta-ha, 9-10.) Zastanimo kratko i razmislimo o važnim lekcijama iz samo ova dva ajeta. U ?lanku ?emo nabrojati jedanaest pouka, što naravno ne ograni?ava i njihove mnogobrojne druge koristi, kao što kaže Uzvišeni: “U ovom Kur’anu Mi na razne na?ine objašnjavamo ljudima svakovrsne primjere, ali je ?ovjek, više nego iko, spreman raspravljati.” (Kur'an, El-Kehf, 54.)

?  Sigurnost porodice je na prvom mjestu. Razmislimo o situaciji u kojoj su se našli Musa, alejhis-selam, i njegova porodica. Mrak ih okružuje sa svih strana. Putuju kroz nenaseljen kraj i u daljini Musa primijeti odsjaj vatre. Sjetimo se da tadašnji uvjeti putovanja i života nisu kao danas. Oni nisu imali sigurne puteve, rasvjetu niti ure?aje za komunikaciju. Mnogobrojne opasnosti su prijetile i jedna pogrešna odluka mogla je zna?iti i propast ?itave porodice. Stoga je Musa, alejhis-selam, dao primjer pravog supruga i pastira kojem je na prvom mjestu zaštita svog stada. On svojoj ?eljadi kaže da ga sa?ekaju, a on se upušta u mogu?u opasnost i odlazi da ispita izvor svjetlosti.

?  Osobine muža muslimana. Ova dva ajeta pružaju smjernice kako se treba ponašati muž musliman. Samo neke od osobina koje je Musa, alejhis-selam, pokazao kao muž su:

-  Briga o porodici. To uklju?uje njihovu fizi?ku zaštitu i pažnju spram njihovih potreba.

-  Hrabrost i suo?avanje sa opasnostima.

-  Sposobnost brze procjene situacije i donošenje odluka.

-  Optimizam i oslanjanje na pomo? Uzvišenog.

-  Nikad ne ugrožavajte sigurnost svoje porodice i ?uvajte ih od opasnosti.

?  Pri procjeni situacije uvažiti faktore štete i koristi. Musa, alejhis-selam, bio je svjestan da je nesigurno ostaviti porodicu u mraku i bez zaštite. Ali, s druge strane, to je bila manja opasnost od toga da svi zajedno krenu prema svjetlu vatre, ne znaju?i kakve ih tamo opasnosti ?ekaju. Vode?i brigu o porodici, potrebno je uvažiti potencijalnu štetu i korist od naših djela. Planiranje i svakodnevno vo?enje ra?una o u?injenom i obavezama name?u se kao sastavni dio jakih porodica.

?  Izlaganje opasnosti pojedinca bolje je od ugrožavanja cijele zajednice. Musa, alejhis-selam, odlu?io je da je opasnost kojoj bi on kao pojedinac mogao biti izložen vrijedna ukoliko prona?e izvor toplote i upute za svoju porodicu. Kad insan nai?e na životne probleme, kao životna vještina name?e se sposobnost donošenja odluka. Tom prilikom potrebno je uvažiti i sa?uvati postoje?e resurse i potrebe zajednice staviti iznad svojih li?nih.

?  Jedna osoba (emir) donosi kona?nu odluku. Po pitanju donošenja odluka, kako na porodi?nom planu, tako i u svim drugim dijelovima života, bitno je da kona?nu odluku donosi jedna osoba koja ispunjava uvjete kvalitetnog vo?e. Tako se uvodi harmonija u život i rad. U suprotnom, šta se desi ukoliko se u porodici i na poslu ne zna ko je lider, niti ko je taj ko nosi najve?u odgovornost? Nastaje anarhija i nered, i ruše se temelji samog društva.

?  Vo?a se konsultira sa podanicima i pojašnjava razloge svoje odluke. Musa, alejhis-selam, pojasnio je razloge svoje odluke da ostavi svoju porodicu i ode da ispita izvor svjetla. U porodici problemi mogu iskrsnuti ukoliko predvodnik donese odluku bez objašnjenja i konsultacije sa uku?anima. To je u kontradikciji s primjerom Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Biti pastir ne zna?i biti tiranin i insan mora biti svjestan da je taj položaj odgovornost i emanet povjeren od strane Uzvišenog Allaha. Povjerenje se u porodicama naruši ne samo zbog loših odluka, ve? zbog nepostojanja komunikacije me?u uku?anima.

?  Prilikom donošenja odluka, uvažite i mišljenje svoje djece i uku?ana. Musa, alejhis-selam, obratio se svojoj ?eljadi i ?itavoj porodici, a ne samo supruzi. Ukoliko roditelji uvaže mišljenje svojih sinova i k?eri i pokažu im poštovanje, od svoje djece ?ine jake li?nosti, uz Božiju pomo?, i pripremaju ih za kasniji samostalni život. U suprotnom, ukoliko roditelj zanemari dje?ije glasove, neka se ne ?udi ako kasnije dijete, kad odraste, ne bude željelo da svoje brige dijeli s njim.

?  Ne obe?avajte ono što ne možete ispuniti. Musa, alejhis-selam, rekao je: “Možda ?u vam nekakvu glavnju donijeti...” i nije obe?ao ono u što nije bio siguran. Malo stvari u tolikoj mjeri narušava kredibilitet i autoritet roditelja koliko neispunjena obe?anja. A i neki od najve?ih problema u brakovima nastaju upravo zbog neispunjenih obaveza i nevo?enja ra?una o izvršenju obe?anog. Stoga, govorite uvijek istinu i ne obe?avajte ono što niste sigurni da možete ispuniti.

?  Nastojte da izvu?ete maksimum, ma kako da je loša situacija. Musa, alejhis-selam, navodi šta planira do dobije – toplinu, svjetlo, uputu za daljnji put, goru?u glavnju. U tome nam je savjet da životne situacije analiziramo i idemo ka ostvarenju dobra, pa ?ak i u onim situacijama koje izgledaju kao potpun gubitak.

?  U životu je potrebno znati prioritete. Musa, alejhis-selam, spominje toplotu i užarenu glavnju s kojom ?e se vratiti svojoj porodici i pružiti im svjetlo i brigu, prije nego što navodi prolanazak puta. On je razumio najve?u potrebu svojih i stoga je prvo htio nju zadovoljiti, prije i?ega drugog.

?  Preuzeti odgovornost za vlastite postupke. Musa, alejhis-selam, kaže: “...ja sam vatru vidio...”, kako bi opravdao svoju odluku. On je preuzeo odgovornost za donošenje odluke i namjerava posti?i dobro, makar ga ne garantirao. U savremeno doba se porodice i zajednice upravo raspadaju zbog nedostatka odgovornosti. Preuzimanje uloge pastira i vo?e porodice ili društva zahtijeva i sposobnost da ?ovjek preuzme odgovornost za svoje odluke i postupke, kao što kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u ?uvenom hadisu: “Svi ste vi pastiri i svi ?ete biti pitani za svoje stado. Vo?a je pastir i on je odgovoran za svoje stado, ?ovjek je pastir u svojoj porodici i on je odgovoran za svoje stado, žena je pastirica u ku?i svoga muža i odgovorna je za svoje stado, sluga je pastir u imetku svoga gazde i on je odgovaran za svoje stado. Svi ste vi pastiri i svi ?ete biti pitani za svoje stado.” (Buhari u Sahihu, 59/2)

< «		» >