Uzvišeni Allah odredio je pripadnicima ovog ummeta znatno kra?e životne vijekove u odnosu na ranije narode, ali im je, iz Svoje plemenitosti, podario posebne sezonske prilike u kojima se dobra djela višestruko nagra?uju. Koriste?i te prilike pripadnici ovog ummeta mogu posti?i veliki uspjeh za koji bi ina?e trebao mnogo duži vremenski period proveden u ibadetu i dobrim djelima. Ovim prilikama razbija se ustaljena rutina, prakti?no se odgaja i usmjerava na pove?anje Allahu dragih djela i razvija se jaka i konstantna veza sa Gospodarom.

Jedna od tih posebnih prilika je prvih deset dana hidžretskog mjeseca zul-hidždžeta, a na to upu?uju brojni argumenti, od kojih su:

1.  Uzvišeni Gospodar objavio je: ''Tako mi zore, i deset no?i“ (prijevod zna?enja 1. i 2. ajeta iz sure El-Fedžr). Tuma?e?i zna?enja ovih Allahovih rije?i, poznati komentator Kur'ana Ibn Kesir kazao je: ''Deset no?i – odnosi se na prvih deset dana zul-hidždžeta, kao što su to rekli Ibn Abbas, Ibnuz-Zubejr, Mudžahid i brojni drugi.“ (Tefsir Ibn Kesira, 8/390) Uzvišeni Allah zaklinje se ?ime želi od Svojih stvorenja, a Njegovo zaklinjanje upu?uje na vrijednost i veli?inu onoga ?ime se zakleo.
2.  Rekao je Uzvišeni Allah: ''I da bi u poznatim danima, prilikom klanja kurbana, kojim ih je Allah opskrbio, Njegovo ime spominjali.“ (Prijevod zna?enja 28. ajeta iz sure El-Hadždž) ''Poznati dani'' spomenuti u ovom ajetu su deset dana zul-hidždžeta, po mišljenju velikog broja u?enjaka. (Tefsir Ibn Kesir, 5/415), a nazvani su tim imenom jer su poznati po svojim vrlinama i blagodatima.
3.  Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ''Nema dana u kojima je dobro djelo Allahu draže od ovih dana (prvih deset dana zul-hidždžeta). Prisutni su upitali: ''Allahov Poslani?e, i od borbe na Allahovom putu?'' Rekao je: ''I od borbe na Allahovom putu, osim ?ovjeka koji u borbi na Allahovom putu žrtvuje svoj život i imetak.“ (Hadis-sahih) Iz hadisa se razumije da je svako dobro djelo koje se u?ini u prvih deset dana zul-hidždžeta Allahu draže od sli?nog djela kada se uradi mimo tih dana. Razumije se, tako?er, da je ?ovjek koji se trudi da ?ini dobra djela u ovim danima bolji od borca na Allahovom putu koji na tom putu ne preseli, te da se sva dobra djela u njima, bez izuzetka, višestruko nagra?uju.
4.  Prvih deset dana zul-hidždžeta obuhvata dan Arefata i prvi dan Kurban-bajrama, o kojima je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Najveli?anstveniji dan kod Allaha je prvi dan Kurban-bajrama, a zatim dan Arefata.“ (Ebu Davud i Nesai – sahih)

Spomenuti ajeti i hadisi jasno ukazuju na vrijednost tih dana i da vjerniku daju idealnu priliku da oja?a svoj iman i opskrbi se duševnom hranom, koja ?e mu dati elana i olakšati životne teško?e. U ovim danima otvaraju se vrata onima koji se žele nadmetati u ?injenju dobrih djela i postizanju visokih stepeni oživljavaju?i ovaj zapostavljeni sunnet.

Djela koja je pohvalno ?initi u prvih deset dana zul-hidždžeta

Shvatili smo koliko su dobra djela u prvih deset dana zul-hidždžeta vrednija od istih u drugom vremenu, te da su takve sezonske prilike blagodat i milost Uzvišenog Allaha koju ?e sretni iskoristiti. Zbog toga je potrebno ovim danima posvetiti posebnu pažnju i ispuniti ih dobrim djelima svih vrsta, a naro?ito sljede?im:

1.    Obavljanje hadždža i 'umre. To je najbolje što se može u?initi u tim danima, jer kome Allah omogu?i obavljanje hadždža i 'umre na propisan na?in, nagrada mu je Džennet. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ''Umra nakon umre je iskup za grijehe po?injene izme?u njih, a za hadždž mebrur (ispravno obavljen hadždž) nema druge nagrade osim Dženneta." (Muttefekun alejhi)

2.    Donošenje tekbira i u?enje zikra. Rekao je Resulullah, neka je na njega Allahov mir i blagoslov: ''Nema dana koji su veli?anstveniji kod Allaha i Njemu draži od ovih deset dana, stoga ih ispunite rije?ima la ilahe illallah, Allahu ekber i elhamdulillah.“ (Ahmed – sahih) Ibn Omer i Ebu Hurejre, Allah njima zadovoljan bio, izlazili su na pijacu za vrijeme prvih deset dana zul-hidždžeta donose?i tekbire pa su i ostali ljudi, ?uvši njihovo tekbiranje, donosili tekbire. (Buharija, muallekan)

-    Tekbiri se u?e u svim prilikama tokom ovih mubarek dana, a neposredno nakon namaza propisano ih je u?iti u periodu od sabah-namaza na dan Arefata, za one koji nisu na hadždžu, a za hadžije od podne-namaza prvog dana Bajrama, do ikindija-namaza ?etvrtog dana Bajrama.
-    Preneseno je više na?ina na koje su ashabi donosili tekbire. Mogu se jednostavno ponavljati rije?i: ''Allahu ekber“, a mogu se u?iti i na sljede?i na?in: ''Allahu ekber, Allahu ekber, la ilahe illahu vallahu ekber, Allahu ekberu ve lillahu hamd''.  
-    Nije propisano zajedni?ko donošenje tekbira, tako da skupina u?i tekbire u isti glas, jer ne postoje predaje od odabranih generacija koje bi to potvrdile. Sunnet je op?enito zikriti, a tako i pojedina?no donositi tekbire, dakle svako za sebe.

1. 3.    Dobrovoljni post. Post je ibadet koji je Svemogu?i Allah pripisao Sebi zbog njegove velike vrijednosti i visokog stepena. U hadisi-kudsijju Uzvišeni Allah kaže: ''Svako djelo sina Ademovog njemu pripada osim posta, on uistinu Meni pripada i Ja ?u za njega nagradu dati!“ (Muttefekun alejhi) Prenosi se od Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, supruga da su govorile: ''Allahov Poslanik postio je devet dana zul-hidždžeta, dan Ašure i tri dana u svakom mjesecu.“ (Ebu Davud – sahih) Posebno je pohvalno muslimanima koji nisu na hadždžu postiti dan Arefata (9. zul-hidždže), jer je na post tog dana Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, podstakao kazavši: ''Ra?unam da ?e Allah postom tog dana oprostiti grijehe u?injene u protekloj i grijehe u?injene u narednoj godini.“ (Muslim)
2. 4.    Dobrovoljni namaz. Uz nastojanje da se obavezni namazi klanjaju u džamijama, pohvalno je u tim danima u?estati dobrovoljne namaze, jer namaz je jedan od najvrednijih i najkorisnijih ibadeta. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obra?aju?i se Sevbanu, radijallahu anhu, rekao je: ''Nastoj da što više sedždi u?iniš, jer za svaku sedždu koju u?iniš Allah ?e te Sebi podi?i za stepen i grijeh ti oprostiti.“ (Muslim)
3. 5.    Udjeljivanje sadake. Rekao je Uzvišeni Allah: ''O vjernici, udijelite dio od onoga ?ime vas Mi darujemo, prije nego što do?e Dan kada ne?e biti ni otkupa, ni prijateljstva, ni posredništva! - A nevjernici sami sebi ?ine nepravdu.“ (Prijevod zna?enja 254. ajeta iz sure El-Bekare) Stoga je pohvalno uljepšati ove dane i tim ibadetom.
4. 6.    Klanje kurbana u danima Bajrama, jedenje i udjeljivanje kurbanskog mesa.
   Postoje i mnoga druga djela koje je pohvalno ?initi bilo kada, a naro?ito u tim danima, kao što su: u?enje Kur'ana, istigfar – traženje oprosta, dobro?instvo roditeljima i komšijama, održavanje rodbinskih veza, nazivanje selama, mirenje zava?enih, podsticaj na dobro i zabrana lošeg, ostavljanje ružnih rije?i, ?uvanje pogleda od harama, ukazivanje po?asti gostima, posjeta bolesnih, donošenje salavata na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, upu?ivanje dove za roditelje i bra?u u vjeri, unošenje radosti u srce muslimana, praštanje i sl.

Dolazak ovih posebnih sezonskih prilika potrebno je preduhitriti iskrenim pokajanjem od svih grijeha uz ?vrstu odluku da im se ne?e vratiti, te donošenjem odlu?ne namjere da se ti dani ispune Allahu dragim djelima. Objavio je Svemogu?i Allah: ''One koji se budu zbog Nas trudili Mi ?emo, sigurno, putevima koji Nama vode uputiti; a Allah je, zaista, na strani onih koji dobra djela ?ine!“ (Prijevod zna?enja 69. ajeta iz sure El-'Ankebut)

Molim Uzvišenog Allaha da nas u?ini od sretnih, koji koriste ovakve prilike, koje obasipa Svojom miloš?u i kojima je zadovoljan, jer On daje nadahnu?e i upu?uje na pravi put. Amin!

---

Add this page to your favorite Social Bookmarking websites