Svaka muslimanka treba da zna da je otkrivanje i razgoli?avanje �ene od najve?ih te�nji i ciljeva onih koji pozivaju u razvrat i �irenje nemorala po Zemlji. Razgoli?avanje je da �ena pokazuje mu�karcima, koji joj nisu bli�a rodbina, ljepotu svoga lica, privla?ne djelove tjela, ukrasnu odje?u i nakit. Otkrivanjem se smatra i da �ena skine prekriva? sa svoga lica. Otkrivanje i razgoli?avanje postalo je ra�ireno me?u muslimanima u raznim oblicima i vrstama, koje predvi?a �irenje razvrata, nemorala, niskosti i ru�enje porodica i domova. Obaveza je na muslimanci da se dobro pazi i ?uva od onih koji �ele da joj otmu njenu plemenitost, uskrate ?ednost i da se igraju s njenim razumom i imetkom. Danas imamo medijska sredstva koja koriste filmove, slike, reklame, pri?e i dr. samo kako bi ostavili uticaj na �enu.

Onaj ko detaljno razmisli o Kur'ansko-hadiskim tekstovima vezanim za ukra�avanje �ene muslimanke, op?enito, i njenom pokrivanju; jasno mo�e da uo?i odre?ene principe na kojima su zasnovani. Ti principi su kao pravila i putokazi koje treba ispoljiti i predo?iti �eni muslimanki, kako bi joj bili na umu i kako bi stalno bila prosvijetljena.

Prvi princip, da je islam, kao vjera, posvetio vi�e pa�nje ukra�avanju �ene i njenom odjevanju od ?ovjekovog ukra�avanja. Nalazimo da je �enino ukra�avanje obja�njeno u tan?ine i da je detaljno poja�njeno �ta je dozvoljeno, a �ta ne, od ukrasa. To je, a Allah, d�elle �e'nuh, najbolje zna, radi dva razloga:

?  Zato �to su ukrasi i ukra�avanje od osnovnih i uro?enih �eninih potreba, jer ih je Allah, Uzvi�eni, stvorio da vole ukrase i da imaju nagon za ukra�avanjem, pa ako bi im to bilo uskra?eno osje?ale bi veliku pote�ko?u.

?  Zato �to je obaveza da se �ena ?uva i pazi vi�e nego mu�karac, pa ako izgubi ispravan orijentir, kada je u pitanju njeno ukra�avanje, de�ava se da biva od najve?ih uzroka razvrata i smutnje na Zemlji.

Drugi princip, da �enino ukra�avanje u islamu nije na stepenu cilja, nego na stepenu sredstva kojim se �ena odaziva svojoj uro?enoj �enstvenosti, i kako bi se pred svojim mu�em pojavljivala u najljep�em izgledu, �to rezultira dugotrajnu ljubav i samilost me?u njima (supru�nicima). Pa ako je njeno ukra�avanje na ovom stepenu, onda ne dolikuje �eni da mu posveti vi�e vremena i imetka nego �to zaslu�uje. Naprotiv, obaveza je te�iti ka umjerenosti, zato �to je vrijeme, upravo, ?ovjekov �ivot. Onaj ko doku?i vrijednost vremena takav je istinski spoznao i vrijednost �ivota i svakog njegovog djeli?a. Rasipanje je zabranjeno, i vjerski i razumski, pa neka se svaka �ena, muslimanka, dobro obra?una kada je u pitanju tro�enje imetka na kozmetiku i modu.

Tre?i princip, da je islam dopustio �eni, kao vid olak�ice, da se ukra�ava vi�e nego �to je dopustio mu�karcu, odazivaju?i ce njenoj uro?enosti i �enstvenosti. U isto vrijeme, nije joj ostavio vrata otvorena kada je u pitanju ukra�avanja i odjevanje, nego joj je postavio pravila i principe, kako ne bi smatrala ukra�avanjem i uljep�avanjem ono �to to, u stvarnosti, nije. Sve �to za sobom povla?i mjenjanje Allahovog stvaranja, ili je dokazano da �teti tjelu, ili obmanjuje je �erijatski zabranjeno. Ali, radi �eninih emocija i nastojanju da slijedi i povodi se za drugima, dovelo je da ukra�avanje i uljep�avanje iza?e iz okvira dozvoljenog i preraste u zabranjeno, a sve to radi slabosti vjerovanja (imana), olahkog pridr�avanja za vjerske propise i odazivanja strastima i �ejtanu.

?etvrti princip, da je svako uljep�avanje i ukra�avanje s kojim muslimanka opona�a �ene nevjernika �erijatski zabranjeno. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Onaj ko opona�a jedan narod on je od njih." Hadis je hasen � dobar. Pravilo, kada je u pitanju opona�anje nevjernika, je da se svako djelo i postupak, s kojim se slijede nevjernici a to djelo je specifi?no samo za njih, smatra zabranjenim opona�anjem (ar. te�ebbuh). Kada su u pitanju nemuslimanski obi?aji i postupci koji su ra�ireni i me?u muslimanima i me?u nevjernicima, tj. nisu posebni samo za nevjernike, te�ko je re?i da se to i smatra zabranjenim opona�anjem u osnovi, ali se se mo�e zabraniti s druge strane zato �to vodi ka zabranjenom opona�anju. Ako bi neki od ovih postupaka i obi?aja do�ao u suprotnost s jasnim �erijatskim tekstom, ili temeljom, ili je u njemu uo?ljiva �teta, onda bi, bez sumnje, bio zabranjen. U dana�nje vrijeme smo svjedoci o?itog opona�anja nevjernika od strane muslimana. U super-marketima, na pijacama i u buticima imamo priliku da vidimo razne vrste �enske odje?e: kratke, plitke, providne, uske i td. �ene su, radi neznanja ili zadivljeneosti drugima, po?ele da se nedme?u u kupovini takve odje?e, i time samo podsti?u fabrike odje?e da ula�u vi�e truda i vremena u proizvodnji onoga �to se suprostavlja ?istom islamskom u?enju i njegovoj kulturi. Od negativnih posljedica takvih pojava je naklonjenost nevjernicima i zadivljenost njihovim obi?ajima. Bojat je se da radi toga izraste nara�taj i generacija koja je bli�a 

osobinama nevjernika nego osobinama muslimana. Jedan od primjera opona�anja nevjernika od strane muslimanki danas je obla?enje pantalona (farmerki). Do prije kratkog vremena to nije bilo poznato me?u muslimankama, zato �to je oko njih postojao �tit koji je to sprija?avao, a to su vjera i stid. Zatim je do�lo do spletkarenja i prevare pa se ta vrsta odje?e pojavila u mno�tvu i na muslimanskim pijacama. Naravno, veliki broj ljudi je to prihvatio i spomenuti �tit je bio razbijen i uni�ten. Nakon kratkog vremena je obla?enje pantalona i izlazak u njima na pijace i trgovine postalo normalno i ra�ireno, u raznim vrstama i oblicima, iako nije od odje?e koja je karakteristi?na za �enu muslimanku. Doista, opona�anje nevjernika je slabost, poni�enje i potla?enost, i dokaz manjkavosti koju kriju u sebi mnogi muslimani dana�njice. U isto vrijeme, bitno je napomenuti da niko nema pravo da zabranjuje pravljenje i krojenje novih oblika odje?e ako se sla�u sa islamskim u?enjem i principima kada je u pitanju odje?a muslimanke.

Peti princip, da pokrivanje �ene nije adet � obi?aj nego ibadet i pokornost Allahu, Uzvi�enom, i Njegovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, za kojeg ?e �ena biti nagra?ena kao �to ?e biti nagra?ena za obavljanje drugih �erijatskih propisa. Ispravan - �erijatski hid�ab je da �ena pokrije cijelo tijelo, �to podrazumjeva pokrivanje lica, ruku, stopala i svih ukrasa. Hid�ab nije pokrivanje tijela uz otkirivanje lica i ruku, kao �to misle neke �ene u dana�nje vrijeme, koje su pod uticajem fetvi suprotnih ispravnom (tj. ispravnom, ja?em i pre?em mi�ljenu. Op.p) ili pod uticajem epidemije razgoli?avanja i otkrivanja. Ako je svrha hid�aba (pokrivanja) ?uvanje �ene i dru�tva od povoda razvrata i nemorala onda je to nemogu?e ostvariti osim pokrivanjem �eninog lica, koje je, bez imalo sumnje, osnova i izvor �enine ljepote. Ako Allah, d�elle �e'nuh, ka�e: "... i neka ne udaraju nogama svojim da bi se ?uo zveket nakita njihova koji pokrivaju." (Prijevod zna?enja, En-Nur, 31), kako onda da bude �eni dozvoljeno da otkiva svoje lice? Koji od dva ukrasa izaziva ve?u fitnu i pre?i je da se pokrije? Lice koje sija svjetlom i ljepotom ili zveket nakita na nozi �ene za koju ne znamo koliko ima godina i koliko je lijepa?

�esti princip, da je otkrivanje i razgoli?avanje �ene od najve?ih te�nji i ciljeva onih koji pozivaju u razvrat i �irenje nemorala po Zemlji. Razgoli?avanje je da �ena pokazuje mu�karcima, koji joj nisu bli�a rodbina, ljepotu svoga lica, privla?ne djelove tjela, ukrasnu odje?u i nakit. Otkrivanjem se smatra i da �ena skine prekriva? sa svoga lica. Otkrivanje i razgoli?avanje postalo je ra�ireno me?u muslimanima u raznim oblicima i vrstama, koje predvi?a �irenje razvrata, nemorala, niskosti i ru�enje porodica i domova. Obaveza je na muslimanci da se dobro pazi i ?uva od onih koji �ele da joj otmu njenu plemenitost, uskrate ?ednost i da se igraju s njenim razumom i imetkom. Danas imamo medijska sredstva koja koriste filmove, slike, reklame, pri?e i dr. samo kako bi ostavili uticaj na �enu.

Sedmi princip, da oni koji pozivaju u emancipaciju (osloba?anje) �ene, tako �to ?e se razgolititi i otkriti svoje ukrase, nisu na�li bolji na?in i uspje�ni metod u ostavljanju uticaja na �enu od pitanja ukrasa i ukra�avanja, zato �to su svjesni va�nosti toga u pogledu i razmi�ljanju �ena. Pa su oni koji di�u odvratne parole i pozivaju u razvatna ubje?enja po?eli da sprovode svoje zacrtane planove, ?iji je glavni cilj golotinja, otkrivanje i pokazivanje �eninih ukrasa, suprostavljaju?i se time istinskom cilju, a to je ?uvanje �enine ?ednosti i plemenitosti s kojom je do�ao islam. Cilj mi je da �ena muslimanka bude budna i na oprezu od pokvarenih, neprijatljskih, namjera i od polemike koja se oko nje vodi. Neka dobro zna da je potok, pun platna, vrsnih ukrasa i kozmetike, koji oko nje te?e i kru�i, potekao s ciljem da ona se izigra i iskvari, prvenstveno, prije uzimanja njenog imetka.

Pi�e: Uva�eni �ejh i alim Abdullah b. Salih el-Fevzan, hafizehullah

---

Add this page to your favorite Social Bookmarking websites