Četvrtak, DECEMBER 13, 2018

Zna?enje pozdrava SELAM ALEJK


selamDa li smo istinski svjesni zna?enja rije?i naeg islamskog pozdrava
Esselamu alejkum?

Ili je nazivanje selama postala samo formalnost?

Kada nekome nazovemo selam dajemo mu do znanja da ?e biti miran od
naeg jezika i naih ruku, a prakti?no to zna?i sljede?e:

1. NE?EMO GA OGOVARATI. Zato je bitno da ne ogovaramo ljude? Zato to
ogovaranjem irimo mrnju i zavade me?u ljudima, i podsti?emo ejtana
protiv ?ovjeka, jer ejtan kada vidi da se neko ogovara okurai se i
to vie moe napadne ?ovjeka koji se ogovara raznim mislima,
sumnjama, itd. Zato se kae da ako znamo da nas neko ogovora trebamo
to vie spominjati Allaha, radi zatite od ejtanskog doaptavanja.
Ina?e, jedan od razloga ogovaranja jeste mrnja prema nekome i elja
da mu se nanese teta, pa ogovaranje tako podsje?a na prizivanje
ejtana u pomo?, a ruan je ejtan pomaga?!

Ako postoji neki problem me?u nama rjeavajmo ga u direktnom odnosu,
nasamo, otvoreno i iskreno, sa jedinom eljom da postignemo Allahovo
zadovoljstvo. Ako nismo spremni nekome iskreno pomo?i, onda mu nemojmo
ni odmagati tako to ?emo ga ogovarati.

Ogovoriti se smije samo u slu?aju upozoravanja na neku provjerenu
opasnost, kao to je lopovluk, korupcija, nastranost, itd.

Kako moemo o?ekivati da nekoga pri susretu pogledamo vedra lica ako
smo ga prije toga nepravedno ogovorili??? To je nemogu?e. Muslimani se
danas ?esto selame poluglasnim, jedva razgovijetnim tonom, mrka lica,
sa podsmjehom, sa mutnjom i perfidno?u u o?ima, podcjenjiva?kim
pogledom od glave do pete, uz "kakiljanje" u grlu, tj. nakaljavanje,
pretjeranom bu?no?u, itd. A sve to ?esto je posljedica to oko usta
imamo "krv i ostatke mesa" tog ?ovjeka kojeg smo "jeli" u stanju kada
on to nije mogao osjetiti. Upravo tako se ogovaranje opisuje u Kur'anu
- kao jedenje mrtvog mesa ?ovjeka! Ono to je suprotno tom ne?istom,
odvratnom odnosu jedenja tu?eg mrtvog mesa jeste odnos ?istih prsa
prema ljudima. Po hadisu, ?ovjek koji legne na po?inak a ne misli
nita loe o drugom muslimanu ima ?ista prsa. Takvom ?ovjeku Poslanik,
a.s., Allahovim doputenjem, obe?ava dennet!

2. NE?EMO GA OMALOVAITI. Poslanik, a.s., je rekao "Dovoljno je
?ovjeku zla da omalovai i podcjeni drugog muslimana". Omalovaavanje
je obi?no posljedica istraivanja tu?ih mahana, a to je jedna od
najgorih stvari po vjeru ?ovjeka.

Trebamo se podsjetiti da na ivot jeste TEST, i da se moramo baviti
sobom, svojim radom i pripremanjem za najve?i ispit naeg ivota od
kojeg zavisi naa vje?nost. Student koji sprema ispit posve?en je sebi
i svom trudu, a ne gleda kako drugi spremaju ispit, osim onih dobrih
studenata od kojih moe neto da nau?i. Drugim studentima ?e se baviti
samo ako im treba dati savjet, ako im moe pomo?i, itd. Svi smo mi
studenti na ovom svijetu, pa zapitajmo se ta smo pripremili i ta
pripremamo za polaganje ra?una pred Bogom. Sa ?im ?emo do?i pred Boga?

3. NE?EMO GA SUMNJI?ITI. ?ovjek nekada pomisli neto loe o drugom
?ovjeku, misli da ga je "pro?it'o" i sl., i onda zauzme negativan stav
prema njemu, me?utim, stanje tog ?ovjeka moe biti potpuno druga?ije.
Moda je on kod Allaha bolji od nas. Moda je uradio neko djelo koje
ga je pribliilo Uzvienom, a za koje mi neznamo. Svaki ?ovjek je
svijet za sebe. Svako od nas ima prednosti i nedostatke. Pravednost se
ogleda u davanju poloaja (tj. ?asti i obaveza) ljudima prema njihovim
sposobnostima, bez podcjenjivanja ikoga. Ako je ?ovjek ubje?en u svoje
sposobnosti, u svoj poloaj, on ne?e imati potrebu da drugog
podcjenjuje, da ga omalovaava, jer to obi?no rade ljudi koji imaju
neki kompleks vie vrijednosti, pa svoje nedostatke "lije?e" na
slabima tako to ih ugnjetavaju, poniavaju, maltretiraju, sve "kako
bi im pokazali gdje je njihovo mjesto" i "jer oni ne zasluuju bolje i
ne znaju za druga?ije". Boje se da bi mogli izgubiti nekakav oreol
uzvienosti ako bi bili ljubazni prema podre?enima. Naravno, nekada
postoje sporna ponaanja od strane nieg stalea, ali istinski
gospodin zna kako da se nosi sa time, a ne da svoje gospodstvo brani
drsko?u, grubo?u, provokacijama, itd.

Ako elimo znati ko je zaista jak i pametan, a ko slab podsjetimo se
na sljede?i hadis: "Pametan je onaj koji strogo vodi ra?una o svojim
postupcima, i radi za ivot poslije smrti, a slabi? je onaj koji
slijedi svoje strasti i bezrazlono se nada i pouzdava u Allaha."

4. NE?EMO PRENOSITI NJEGOVE RIJE?I. Prenoenjem tu?ih rije?i unosi se
smutnja me?u ljude. Rije?i se obi?no prenose u odre?enom kontekstu
koji nama odgovara i bez prisustva osobe koja ih je izgovorila. Nekada
se rije?i potpuno pogreno protuma?e i ako se kao takve prenesu
nasta?e teta, ljudi ?e zamjeriti jedni drugima, okrenu?e se jedni
protiv drugih, itd., a to je ono to ejtan eli, da zabavi ljude
beskorisnim stvarima i tako ih odvrati od spominjanja Uzvienog
Allaha.  Za svaku rije? ?ovjek ?e biti odgovoran pred Bogom. Ako je
?ovjekovo srce vezano za Allaha onda su njegove rije?i zdrave i
korisne, a ako je ?ovjekovo srce u nemarnosti prema Bogu, ako prenosi
tu?e rije?i, ako se bavi besposlicama, kao to je beskorisno gledanje
televizije, ispijanje kafe, itd., onda su njegove rije?i smrdljive,
pokvarene, svadljive, uvrijedljive, itd. Poslanik, a.s., snano je
upozorio ljude na Sudnji dan i da ?e tada biti pokrenuti sudski
sporovi izme?u ljudi povodom ogovaranja, prenoenja rije?i,
podkradanja, napada, itd. ?ovjek ?e morati svojim dobrim djelima
platiti svu tetu koju je nanio drugima ogovaranjem, prenoenjem
rije?i, potvorama, udaranjem itd., a ako mu nestane dobrih djela onda
?e tetu nadoknaditi preuzimanjem loih djela na svoj ra?un. To je
strana opomena! Zamislimo TAJ DAN i TAJ SUD, to ?e zaista biti
zastrauju?e vrijeme. Molim sve nas da imamo na umu dolazak pred
Uzvienog Allaha, koji je Milostiv ali i strahovito kanjava. Allah
nije zadovoljan da se drugi nepravedno ogovaraju i tu?e rije?i
prenose.

5. NE?EMO BITI DRSKI. Princip Islama je da vjernici budu samilosni
jedni prema drugima, a ponositi prema nevjernicima. Me?utim, ?esto
vidimo muslimane kako se me?usobno sva?aju, vrije?aju, psuju, prijete,
pa ?ak i fizi?ki obra?unavaju. Sve to dovodi do situacije da se
dumani Islama time nasla?uju i podsmjehuju muslimanima, ne uzimaju?i
ih za ozbiljno, i osje?aju?i se superiorno spram njih. Umjesto toga,
muslimani bi trebali svojim ponaanjem druge ljude pozivati u Islam,
jer ti drugi ljudi upravo to ele, njihove due edne su upute, pa
ho?emo li do?i pameti i na Pravni put nemuslimanima ukazivati, a
prestati se me?usobno sva?ati i "prepucavati"?

?ovjek koji ne moe kontrolisati svoje strasti podlegne porivu
agresivnosti, koja ovlada njegovim razumom i onda je u stanju svata
kazati i uraditi. To je stanje bez stida, a u hadisu se kae da ko
nema stida moe raditi ta ho?e, tj. od bestidnika te ne moe nita
iznenaditi, jer on u tom stanju nema granice u ponaanju.

Agresivnost donosi kratkotrajan osje?aj mo?i i olakanja od odre?enog
pritiska, me?utim, dugoro?no prouzrokuje poreme?aj odnosa me?u
ljudima, stvara mrnju, netrepeljivost, otvara nove sukobe, itd. Niko
ne voli drsku i grubu osobu, pa je zato poslanik Muhammed, a.s., bio
daleko od takvog ponaanja. U suprotnom, njegova misija ne bi bila
ostvarena. To je lekcija za nas. Ako smo zaista iskreni vjernici koji
ele da ive Islam i da druge ljude pozovu na Pravi put onda moramo
biti ?isti od grubosti i drskosti. Ako vjernik pozove nekoga u vjeru a
taj neko mu uzvrati neprihvatanjem i jo mu napravi neku spletku a
onda tom vjerniku "pukne film" jasno se vidi da on nije nau?io lekciju
strpljivosti i da nije upoznat sa metodom da've (misionarstva)
Poslanika, a.s., kojeg su znali grubo odbiti, kamenjem i trnjem ga
zasuti, a on bi na to kazao: Moda Allah iz njihove ki?me izvede
potomstvo koje ?e Allaha oboavati.

6. NE?EMO MU ZAVIDITI.  Zavist je tako?er jedna od najgorih pojava po
vjeru ?ovjeka. U hadisu se kae da zavist unitava dobra djela kao to
vatra sagorijeva drva.

Kada pogledamo zato ljudi jedni drugima zavide vidje?emo da je to
uglavnom zbog materijalnih stvari. I tu se prepoznaje blesavost ljudi
koji zavide zbog materije koja je prolazna i za koju ?e se ra?un pred
Bogom polagati. Kada bi ljudi znali "zavidili" bi onima koji su
duhovno bogati, koji lijepo u?e Kur'an i postupaju po njemu, koji
dijele imetak na Allahovom putu, koji odravaju damije, itd., uz
elju da i oni budu takvi. Za razliku od materijalnog bogatstva,
duhovno bogatstvo moe ste?i svaki ?ovjek ako to eli. Me?utim,
duhovno bogatstvo nije popularno i privla?no mnogima. Allahova mudrost
je da duhovno bogatstvo mogu ste?i svi koji to ele, ali je i
znakovito to ljudima to nije privla?no. Nekako to podsje?a na djelo
ejtana koji uljepava ?ovjeku rune stvari, a omrzava dobre stvari.
Na primjer, lahko je potroiti 50 KM na odjevni predmet, a teko je
dati isti iznos za odravanje damije. Ili, lahko je gledati film
devedeset minuta, a teko je u?iti Kur'an isto toliko vrijeme. Ili,
lahko je beskorisno sjediti u kafi?u i ispijati kafu, a teko je
praktikovati Poslanikov, a.s., jutarnji i ve?ernji zikr. Ili, lahko je
izdvojiti novac i oti?i na more svake godine, a teko je skupiti
sredstva i oti?i na had jedanput u ivotu. Ili, lahko je traiti
mahanu drugome, a teko je analizirati i ispravljati svoje greke.
Ili, lahko je vidjeti trn u tu?em oku, a teko je vidjeti balvan u
vlastitom. Itd.

to se ti?e bogatstva i materije op?enito, pravi vjernik ?e se truditi
da stekene to ve?e obrazovanje i tei?e visokim radnim pozicijama
kako bi i u materijalnom smislu bio jak. Me?utim, na prvom mjestu bi?e
mu vjera. Njoj ?e podrediti materiju. To prakti?no zna?i da ga posao
ne?e sprije?iti da klanja svaki namaz u njegovo prvo vrijeme, da ne?e
poslovati sa kamatom i alkoholom, da ne?e uditi za prestiom i
ugledom, nego ?e mu cilj biti da kroz rad doprinese da Allahova rije?
bude gornja. U Kur'anu se kae da su mnogi ljudi radie samo zato to
vole bogatstvo. Prve generacije muslimana su imale bogatae u svojim
redovima, ali oni nisu gomilali blago, nego su ga ulagali na Allahovom
putu, jer dati novac za Islam ne zna?i potroiti ga, nego uloiti u
investiciju koja ?e se mnogorostruko isplatiti i vje?no trajati. To je
prava trgovina.

Muslimani nisu osvajali druge drave da bi stekli bogatstvo te zemlje
i pokorili ljude, nego da bi dostavili Uputu. To je recept za uspjeh i
na ovom i na budu?em svijetu.

FORMA SELAMA. Ono to je tako?er veoma bitno napomenuti jeste da
poselamiti nekoga ne zna?i kazati samo Selam, ve? najkra?e Selam
alejk. Samo "selam" kao pozdrav ne zna?i nita. Sli?ne nedore?ene
pozdrave imamo u tzv. me?unarodnim pozdravima tipa Dobar dan, koji ne
zna?i nita, osim konstatacije da je dan dobar, ali ako bi nekome
kazali Dobar dan vam elim onda bi to ve? bio smislen pozdrav. No,
Selam alejk ima najpotpunije zna?enje i smisao budu?i da je ujedno i
dova za ?ovjeka da bude u okrilju Boijeg mira i na ovom i na budu?em
svijetu, a ima li neto bolje to moemo poeljeti?!
Esselamu alejkum je najbolji pozdrav i pri susretu i pri odlasku.
Nakon njega moemo upotrijebiti i druge pozdrave, kao to je Merhaba,
Prijatno, itd.
Usput da jo napomenem da na ?esti pozdrav Allahimanet tako?er nema
nikakvo zna?enje. Umjesto toga pravilno bi bilo kazati Allahu na
emanet.

Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript '; document.write( '' ); document.write( addy_text20247 ); document.write( '<\/a>' ); //--> Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript

Share

BUDIMO PRIJATELJI