Imuni sistem ima zada?u da se  bori protiv raznih  materija i klica stranih  na�em organizmu  koji velikim dijelom dospijevaju u na� organizam putem hrane, pa za vrijeme posta  tako re?i imuni sistem nema posla sa tim materijama ve? preusmjerava svoje aktivnosti u druge organske sisteme i efikasnije je u otklanjanju displazija i prekanceroza, tj. promjena koje prethode karcinomu.

Pi�e: Dr. Adem Zalihi?

Sa fiziolo�kog aspekta post nastupa sa po?etkom kori�tenja masti kao izvora energije, a to je otprilike 8-10 sati nakon prekida unosa hrane, tj. nakon jela. Nizak nivo ugljenih hidrata, uzrokovan postom, u krvi  smanjuje potrebe na�eg tijela za inzulinom, a time se �tedi gu�tera?a �to bi predstavljalo efikasnu i jeftinu metodu prevencije dijabetesa.

Sistem organa za varenje za svoje vlastite aktivnosti probave hrane koristi velike koli?ine energije iz tijela! U toku posta ta energija se preusmjerava za druge potrebe organizma, a sam probavni sistem se regeneri�e: popravljaju se eventualna o�te?enja sluznice koja su podloga ulkusima, gu�tera?a i jetra smanjuju lu?enje i regeneri�u svoje kapacitete za lu?enje probavnih sokova.

Post �tedi srce

Srce je popre?no prugasti mi�i?, organ koji neumorno obavlja svoju funkciju 24 sahata dnevno, 365 dana u godini. Izme?u sistole i dijastole srce hvata kratki interval za odmor. To zna?i  da se srce jednog sedamdesetogodi�njaka  odmara oko sedam godina.  Taj najoptere?eniji organ u tijelu kuca oko 70 puta u minuti, a oko 100.000 puta u samo 24 sata, za vrijeme posta srce kuca oko 60 puta u minuti, oko 85.000 puta dnevno, �to zna?i   da se sa?uva vi�e od 15.000 otkucaja srca u 24 sahata. Srce prosje?no pumpa 5 litara krvi u minuti a to zna?i da kroz sr?ani mi�i? pro?e 300 litara krvi na sat, 7200 litara na 24 h. Dok za  vrijeme posta 260 litra krvi na sat, 6200 na 24 h �to zna?i manje za 1000 litra na 24 h.

Da bismo shvatili va�nost uticaja posta na rad srca, trebamo znati da su metaboli?ke potrebe odre?enog tkiva  neuporedivo ve?e u  fazi aktivnih metaboli?kih procesa nego �to je to slu?aj u fazi mirovanja, a materije neophodne za te metaboli?ke procese tkivo dobija krvlju, koju kao �to znamo pumpa srce. Uze?emo za primjer crijeva. 10%  krvi pumpane od strane srca ide u gastrointestinalni trakt za vrijeme varenja. Ovaj iznos je smanjen za vrijeme posta.

Poslije obroka raste motorna, sekretorna, i apsorptivna aktivnost crijevnih resica ?ija je povr�ina  oko 250 m², tj. otprilike povr�ina teniskog igrali�ta. U svakoj resici postoji dovodni i odvodni krvni sud kroz koji srce u aktivnoj fazi varenja hrane treba da pumpa krv. Protok u narednim satima polahko opada da bi poslije ne�to vi�e od 6 sati poslije obroka uglavnom zaobilazio resice. Nije te�ko zaklju?iti kako poslije, recimo deset sati posta svaki dan u ramazanu, srce u stvari nema potrebe da pumpa krv u tu ogromnu mre�u sitnih krvnih sudova u milionima crijevnih resica. To zna?i manji umor i vi�e odmora za  sr?ani mi�ic?.

Tako?e je va�no naglasiti da sve preuzete hranjive materije iz krvi od strane crijevnih resica  sada idu u jetru koja je najve?i unutra�nji organ, tako?e sa svojim mnogobrojnim sitnim krvnim prostorima gdje ?e se te tvari prera?ivati, �to predstavlja aktivnu fazu jetre, a to opet zamara srce.

Ja?anje vlastitih odbrambenih  snaga

Imuni sistem ima zada?u da se  bori protiv raznih  materija i klica stranih  na�em organizmu  koji velikim dijelom dospijevaju u na� organizam putem hrane, pa za vrijeme posta  tako re?i imuni sistem nema posla sa tim materijama ve? preusmjerava svoje aktivnosti u druge organske sisteme i efikasnije je u otklanjanju displazija i prekanceroza, tj. promjena koje prethode karcinomu.

U toku posta pove?ano je lu?enje kortikosteroida, hormona nadbubre�ne �lijezde, a poznat je njihov zna?aj danas u medicini. Oni predstavljaju okosnicu terapije mnogih, posebno upalnih oboljenja. Mo�e  se re?i da ostvarivanje samo ove dobiti, dovoljna je stimulacija za post. Tako?e je dokazano pove?ano lu?enje interferona,  posebne supstance koja se stvara u specijalnim ?elijama a zna?ajan je u borbi protiv virusnih infekcija.

Prevencija gojaznosti

Detoksikacija i smanjenje tjelesne te�ine je jo� jedna dobit koju ostvarujemo putem posta. Gojaznost je u sada�njim relevantnim medicinskim knjigama osu?ena kao riziko faktor (faktor koji pospje�uje nastanak) mnogih opasnih i smrtonosnih oboljenja, a prije svega srca (angina pectoris i infarkt miokarda) i krvno�ilnog sistema (ateroskleroza, povi�en krvni pritisak), ali i organa za disanje, varenje, izlu?ivanje mokra?e, endokrinih �lijezda (�lijezda sa unutra�njm lu?enjem- dijabetes melitus), osteomuskularnog sistema, i svakako nepobitan je uticaj gojaznosti na mentalno zdravlje gojaznih ljudi jesr su to uglavnom osobe koje su nezadovoljne sopstvenim izgledom.

Naime, gojaznost u SAD-u  je dr�avni problem, a uzrokovan je svakako nepravilnom ishranom. Unos hrane u organizam mora obezbjediti metaboli?ke potrebe organizma, ali ne i prekomjerne da uzrokuje gojaznost.

Gojaznost je bez sumnje uzrokovana  prekomjernim unosom energije u odnosu na njenu potro�nju. U lije?enju gojaznosti dizajnirane su razli?ite vrste dijeta, ali kod svih autora neizostavno je prisutno, u ve?em ili manjem stepenu ustezanje od hrane.

Svakako ?emo se slo�iti da odrasla osoba, koja je po islamu du�na postiti, svake godine pro?e neku vrstu dijete i time prevenira  ili lije?i gojaznost.

Smanjenjem koli?ine masnog tkiva smanjujemo povr�inu gdje se skladi�te otrovne lipofilne materije kojih je u ishrani savremenog ?ovjeka jako puno (lijekovi, pesticidi, prera?ena hrana, konzervansi itd) koji su nerijetko uzrok pojavi malignih i drugih oboljenja. Tako?e se smanjuje nivo masno?a u krvi , holesterola i triglicerida koji su osnova ili najzna?ajniji riziko faktor pojave ateroskleroze, oboljenja krvnih sudova koje je preduslov nastanka infarkta kako sr?anog tako i  mo�danog.

Smanjuje opasnost od epilepti?nog napada

Podloga epilepsije je pove?ana razdra�ljivost nervnih stasnica, a dokazano je smanjenje njhove podra�ljivosti tokom posta putem tranzitornog pove?anja nivoa ketonskih tijela u krvi, koji smanjuju iritabilnost neurona.

Post podmla?uje organizam

Do starenja organizma mo�e do?i prijevremeno, ponekad se starenje jako ubrzava, nakupljanjem otpadnih tvari u stanicama, �to optere?uje stanicu i ometa njeno normalno obnavljanje i prehranjivanje. Uslijed slabog i nedovoljnog kretanja, manjka zraka, sunca i fizi?ke aktivnosti sve stanice po?inju ja?e i ja?e degenerirati i stariti, odnosno propadati, jer u njima nema stimulansa za �ivljenje. One umorne i zasi?ene, preoptere?ene - umiru.

Za sprije?avanje starenja, gladovanje je put koji izaziva stanicu, tkivo i organizam, da se "probude" prema �ivotu, da se aktiviraju, a to zna?i da se stanice ponukaju na odbacivanje tvari koje su smetnja i optere?enja. Gladovanjem se otvaraju putevi za odbacivanje �tetnih tvari i stanici se tako otvara put rastere?enja.  Stare i istro�ene ?elije se uklanjaju, a mla?e ih nadomje�taju - spremne za �ivot pun aktivnosti. Volja za �ivotom pobudena gladovanjem, osje?ajem gladi, duboko zahva?a cijeli organizam.

Osobitosti islamskog posta

Islamska definicija posta  glasi: '' Post je uzdr�avanje od jela, pi?a, spolnog op?enja i svega onoga �to kvari post od zore do zalaska sunca'' U novije vrijeme sve je vi�e ozbiljnih medicinskih studija koje potvr?uju koristi islamskog posta kako za tijelo tako i za psihu,  budu?i da je  islamski post puno vi�e od pukog gladovanja.  Naime, islamski post je jedna od najjednostavnijih i najefikasnijih metoda lije?enja,  a dugotrajan post prevencija je mnogim oboljenjima. Post bi ?ovjeku trebao biti dodatni motiv u ostavljanju onoga ono �to je, po islamu, strogo zabranjeno, prije svega, ogovoranja, la�i, preno�enja tu?ih rije?i s ciljem sijanja neprijateljstva me?u ljudima, nepravde, nasilja a zatim i ostalih velikih grijeha, jer svrha posta nije puko gladovanje i apstinencija od hrane, pi?a i strasti, nego sticanje bogobojaznosti.

Ka�e Uzvi�eni Allah: �O vjernici propisuje vam se post kao �to je bio propinan i onima prije vas , da bi bili bogobojazni.� (Prijevod zna?enja, El-Beqare, 183) Zna?i svrha posta i glavni njegov cilj je bogobojazbost, a to je opet  uslov ?ovjekovog uspjeha na dunjaluku i na ahiretu. Allah nije rekao propisuje vam se post da biste blili zdravi, ve? bogobojazni. Me?utim to ne isklu?uje i druge blagodati pored osnovnog cilja. Polaze?i od jednog od osnovnih principa islama,  da je u svemu onom �to je Allah d�.�. naredio dobro i u svemu onom �to se Allah d�.�. zabranio lo�e, ramazanski post kao stroga islamska vjerska obaveza ima i zdravstveno korisne posljedice po posta?a, ako se post provodi u okvirima i granicama propisanim za post. Poznato je da ?ovjek mo�e �ivjeti oko 40 dana samo od vode. Kod takvog posta u tijelu dolazi do razli?itih procesa koji dovode do nervnih poreme?aja ishrane  mozgu, �to uti?e na endokrine �lijezde, pona�anje i razdra�ljivost. Mo�e do?i do tzv. trovanja vodom.

Ovdje se vidi va�nost ograni?avanja posta na period od zore do zalaska sunca. Va�no je da se nastavlja s raznovrsnom ishranom tokom iftara, �to podrazumijeva namirnice iz svih prehrambenih skupina, kako bi se  unijele tvari od vitalne va�nosti (vitamini i minerali) i neophodne koli?ine kalorija, ?ega nema u samoj vodi. Pogled na kategorije koje islam izuzima od obaveze posta sasvim je dovoljan dokaz iskrenim i pametnim osobama da islam itekako pazi da svoji propisima ne nanese �tetu ljudima: djeca (pretpubertetske dobi), starije osobe, bolesnici,   putnici, trudnice, dojilje i �ene s menstruacijom, svaka osoba koja bi po�?enjem svoje zdravlje dovela u ozbiljnu opasnost, npr. dijabeti?ari na insulinskoj terapiji, te�ki  bubre�ni bolesnici i sl. Njima  mo�e biti sa medicinskog gledi�ta post kontraindiciran, �to je  u islamu tako?e  poznato i regulisano kroz mogu?nost naknadnog posta ili hranjenja...

(Saff)

---

Add this page to your favorite Social Bookmarking websites