Pi�e: Mr. Safet Kuduzovi?
Uzvi�eni Allah odlikovao je jedna mjesta nad drugim mjestima kao i jedna vremena nad drugim vremenima. Stoga se nagrada za ?injenje dobrih djela razlikuje shodno vremenu u kome su po?injena doti?na djela. Ibn Abbas prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nema vremenskog perioda u kome su dobra djela dra�a Allahu od ovih deset dana" (tj. prvih deset dana mjeseca zul-hid�d�eta od kojih je i dan Arefata). Ashabi reko�e: "Zar ni d�ihad na Allahovom putu?!" "Ni d�ihad, osim ?ovjeka koji �rtvuje svoj imetak i �ivot na Allahovom putu." (Buharija)

U komentaru rije?i Uzvi�enog Allaha: "Tako mi zore i deset no?i", komentatori Kur'ana navode da se ovaj ajet odnosi na prvih deset dana zul-hid�d�eta. Imam Ebu Musa el-Medini u djelu "Et-Tergib" spominje konsenzus mufessira po ovom pitanju, osim (iznimne) verzije koja se prenosi od Ibn Abbasa da se radi o zadnjih deset no?i ramazana. (Vidjeti: ''Fedailu jevmi Arefe'' od Ibn Nasiriddina ed-Dime�kija, str. 21.)

Imam Ahmed bilje�i predaju od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koja potvr�uje stav mufessira, ali je njen lanac prenosilaca ni�tavan. (Vidjeti: ''Es-Silsiletud-daife'', 7/162.) Enes b. Malik ka�e da se o ovih deset dana govorilo: "Svaki dan vrijedi kao hiljadu dana, a dan Arefata kao deset hiljada dana." (Bejheki u ''�uabul-imanu'', 3/358/3766.)

Abdullah b. Amr prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Najbolja dova je dova na dan Arefata." (Tirmizi i Ahmed, sa dobrim lancem prenosilaca.) Ibn Abdill-Berr ka�e: "Citirani hadis ukazuje na odliku dove na Arefatu, �to neminovno ukazuje na odliku Arefata nad drugim danima." (Vidjeti: ''Et-Temhid'', 6/21.) Ai�a, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nikada ve?i broj ljudi ne bude oslobo�en vatre d�ehennemske kao na dan Arefata. Uzvi�eni Allah se ponosi had�ijama pred Svojim melekima, govore?i: '�ta �ele ovi ljudi.'" (Muslim)

Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Allah se ponosi onima koji borave na Arefatu pred stanovnicima nebesa, i ka�e im: 'Pogledajte ove Moje robove, do�li su ra�?upani i upra�eni iz raznih predjela, vas uzimam za svjedoke da sam im oprostio grijehe, iako bili obilni kao kapljice ki�e.'" (Ibn Hibban, sa dobrim lancem prenosilaca.) Post na dan Arefata ima posebnu odliku (osim had�ija, oni ne poste taj dan).

Ebu Katade prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Post na dan Arefata iskupljuje od grijeha pro�lu i narednu godinu, a post dana A�ure iskupljuje od grijeha pro�lu godinu." (Muslim) Kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na Oprosnom had�d�u obavijestio ashabe o Allahovom oprostu, upitali su: "Allahov Poslani?e, da li oprost vrijedi isklju?ivo za nas?" "Za vas i za sve one koji do�u nakon vas do Sudnjeg dana", re?e Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. (Ibn Mubarek, Sem'ani u ''Edebul-imla'', str. 97, i Ibn Abdil-Berr u ''Et-Temhidu'', 1/128-129, sa dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: ''Sahihut-tergib'', 2/33.)

U jednom hadisu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ka�e: "Na dan Arefata Uzvi�eni Allah se spusti na dunjalu?ko nebo i ponosi se Svojim robovima pred melekima i ka�e: 'Pogledajte Moje robove, do�li su izlo�eni suncu, upra�eni, ra�?upani, iz raznih predjela. Vas uzimam za svjedoke da sam im oprostio...'" (Ibn Mende, Begavi u ���erhus-sunne��, 7/159/1931 i Ebu Jala, 2/299/2086, sa slabim lancem prenosilaca. Vidjeti: ��Es-Silsiletud-daife��, 2/125.)
Ibn Omer prenosi podu�i hadis u kome stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "...a na dan Arefata Uzvi�eni Allah se spusti na dunjalu?ko nebo." (Ibn Hibban, sa dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: ��Sahihut-tergib��, 2/34-36/1155.) Prenosi se od Ummu Seleme da se Allah spu�ta na dunjalu?ko nebo na dan Arefata. (Darekutni u ��Kitabun-nuzul��, str. 48/95-96, Lalekai u ���erhul-usul��, 2/499/768, sa slabim lancem prenosilaca.)
 
Islamski u?enjaci se razilaze da li je bolji dan Kurbanskog bajrama ili dan Arefata, iako vjerodostojni sunnet ukazuje da je bolji dan Kurbanskog bajrama. (Vidjeti: ''Med�mu'l-fetava'', 25/155.)