Srijeda, OCTOBER 17, 2018
tekstovi_logo

Da li je ostavlja? namaza nevjernik?


namaz6Konfuzno me je upitao o svom halu Da li se on ra?una u muslimane? Ili pak u red nevjernika i murika? Proao je kroz jedno teko psiholoko stanje zbog ostavljanja namaza mjesecima, i to mu se desilo vie puta, nakon ?ega je o tome upitao u?enjake u svom mjestu, te su neki od njih odgovorili kako je on nevjernik i otpadnik, pritom mu stavljaju?i u obavezu iznovno vra?anje prisegi i imanu, kao i ponovno izgovaranje ehadeta Bilo je i onih koji su mu odgovorili suprotno, onih koji su ga pozvali na brigu i ?uvanje kao i naklanjavanje izostavljenih namaza i iskreno pokajanje Allahu...

Drugi su se zadovoljili pozivaju?i ga na istikamet ustrajnost i pove?anje nafila ne nare?uju?i mu pritom nadokna?ivanje proputenih namaza.

Njegovo pitanje me podsjetilo na govor koji sam sluao od pojedinih uvaenih u?enjaka kako se onaj koji izostavi samo jedan namaz u njegovom vremenu smatra nevjernikom koji je time izaao iz milleta, i kao takav se ne?e gasuliti, niti u ?efine spremiti, takvome se ne klanja denaza niti se ukopava u muslimansko mezarje, ve? ?e se baciti u divljini poput kakve leine, a moda ?e se prekriti zemljom kako ga ne bi rastrgli kakvi psi!

Donoenje ovakvog propisa i izricanje miljenja o nevjerstvu pojedinca koji ostavlja namaz predstavlja miljenje sastavljeno od skupine odabranih stavova. Otuda ne vjerujem da miljenje formulirano na ovaj na?in moe biti utemeljeno na stavu nekog poznatog ashaba ili imama iz reda ispravnih prethodnika. Tako?er, nije zabiljeeno da je iko od muslimana, ?iji se govor uvaava a djela slijede, postupao po ovom miljenju. Oni koji zastupaju ovakvo miljenje zasnovali su ga prije svega na stroijem stavu, a to je da je ostavlja? namaza nevjernik, to je jedno od dva miljenja po ovom vjerskom pitanju.

Ve?ina u?enjaka zastupa miljenje da je ostavlja? namaza po?inilac velikog grijeha i da ostavljanjem namaza ?ini ogromni prijestup, me?utim takvu osobu ne smatraju nevjernikom koji izlazi iz milleta vjere. Ovo je pravac Malika, afije, Ebu Hanife kao i rivajet od imama Ahmeda, a En-Nevevi spominje da je ovo pravac ve?ine u?enjaka iz reda prethodnika i potonjih generacija. Ovaj stav se podupire brojnim dokazima, a od njih i hadisima o ''nadi'', poput: ''Onaj koji kae da nema drugog boanstva mimo Allaha, iskreno iz srca, u?i ?e u Dennet.'' Ovo je poznati i iroko rasprostranjeni hadis koji se nalazi u zbirkama ''Sahiha'' i ''Musnedima''.

Jedan od tih hadisa jeste i Poslanikov, alejhis-selam, hadis u kojem govori o Abdullahu ibn Dud'anu i kako mu djela ne?e biti prihva?ena jer ''on nikada nije rekao: 'Gospodaru! Oprosti grijeh moj na Danu zasluge!', ne spomenuvi pritom nita mimo navedenog.

Tako?er,  ovaj stav podupire da je osnova ?ovjeka ostajanje na onome na ?emu jeste, (u ovom slu?aju da je musliman) kao i da iz toga ne izlazi osim jasnim jekinom (ubje?enjem) u kojem nema primjese bilo kakve sumnje.

Drugo miljenje po ovom pitanju je op?epoznati stav, koji je ujedno i vjerodostojno predanje od imama Ahmeda, koje jo zagovaraju Ishak, Ibnul-Mubarek i drugi, dokazuju?i to vjerodostojnim dokazima, od kojih je i hadis: ''Ugovor koji je izme?u nas i njih je namaz. Ko ga ostavi, po?inio je nevjerstvo, kao i hadis: ''Zaista je izme?u ?ovjeka i izme?u irka i nevjerstva ostavljanje namaza. Neki su ovo miljenje pripisali svim ashabima po konsenzusu (jednoglasan stav, op. prev.), me?utim to pripisivanje je problemati?no, jer su imami koji zagovaraju miljenje da to nije nevjerstvo svakako u?eniji po pitanju konsenzusa ashaba Poslanikovih drugova, od ostalih. Stoga, kada bi po ovom vjerskom pitanju postojao konsenzus ashaba, niko od njih ne bi se usudio suprotstaviti i zauzeti stav suprotan tom konsenzusu.

A dobro je poznato da su prilikom prenoenja konsenzusa zastupljene kojekakve vjerovatno?e, stoga je imam Ahmed rekao: ''Onaj koji zagovara konsenzus je laac, jer su se moda razili a da zagovara? to ne zna.'' Ovim se ukazuje na vjerovatno?u da onaj koji prenosi konsenzus ne poznaje razilaenje u vjerskom pitanju, uz mogu?nost postojanja istog bez njegovog saznanja o tome.

Konsenzus po ovom pitanju uzet je iz predaje Abdullaha ibn ekika koji je rekao: ''Muhammedovi, sallallahu alejhi ve sellem, drugovi nisu smatrali da je ostavljanje bilo kojeg djela nevjerstvo osim namaza.

Razilaenje po ovom pitanju je op?epoznato i proireno jo od vremena prvih prethodnika i nema mogu?nosti za dopunjavanje ili odbacivanje istog.

Imam Ez-Zuhri, koji je riznica znanja Poslanikove prakse i govora ashaba, a koji je ujedno i pre?i od drugih po ovom pitanju, nije zastupao stav o nevjerstvu ostavlja?a namaza niti stav o ubijanju ostavlja?a namaza, ve? je smatrao da ?e se kazniti (t'azirom) zatvaranjem ili drugom kaznenom mjerom sve dok ne po?ne klanjati. (Pogledati: El-Begavi, ''erhus-sunne'', 2/180)

Bez obzira da li ?emo re?i da su imami koji su postupali suprotno spomenutom konsenzusu to radili iz svog ubje?enja da konsenzus nije pritvr?en ili su ga pak smatrali nesigurnim (zanni) konsenzusom, ili su protuma?ili da se njime aludira na ''malo nevjerstvo'' koje po?inioca ne izvodi iz vjerskih okvira, kao to je istim izrazom spomenuto u mnotvu drugih vjerskih pitanja..., ?injenica je da je razilaenje poznato jo kod prethodnika,  kao i da imami, u?enjaci poput ovih ne mogu a da ne poznaju konsenzus po pitanju jednog velikog vjerskog pitanja kao to je pitanje ostavljanja namaza i da nije mogu?e prebacivati ovo vjersko pitanje sa razine ''sporednosti i pitanja u kojem ima razilaenja'' na stepen ''osnovnog i ideoloko-akidetskog'' pitanja.

Ovaj tekst nije nau?no istraivanje, niti elaboracija, a ni mjesto navo?enja dokaza, nego se ovim tekstom eli utvrditi da je ovo vjersko pitanje u kojem postoji vidljivo razilaenje, kao i da ve?ina od ?etverice imama koji se slijede ne zastupaju stav o nevjerstvu ostavlja?a namaza, kojim bi doti?ni izaao iz okvira vjere. Prema tome, onaj koji je naveo govor koji smo spomenuli na po?etku teksta uzeo je stroije miljenje i izabrao je miljenje o nevjerstvu, me?utim nije se time zadovoljio ve? je na to dodao jo jedan stroiji izbor, to ?emo studiozno obrazloiti u sljede?em tekstu.

ejh Selman el-'Aude, 12. rebi'u-l-evvel 1433. / 4. februar 2012.

Prijevod: Miralem Misini, student na Islamskom univerzitetu u Medini

minber.ba



Add this page to your favorite Social Bookmarking websites
Reddit! Del.icio.us! Mixx! Free and Open Source Software News Google! Live! Facebook! StumbleUpon! TwitThis Joomla Free PHP
Share

BUDIMO PRIJATELJI

AKIDA

POSJETITE MINBER.BA