Srijeda, NOVEMBER 21, 2018
tekstovi_logo

Kako gledanje pornografije mijenja mozak


mozakU savremeno doba je bez ikakve sumnje dokazano, da je struktura mozga promjenjiva. Ta struktura se mijenja sa naim iskustvima i formira puteve i veze koji korespondiraju onome to gledamo, sluamo i u?imo. Od filozofskih rasprava na predavanjima do upoznavanja ulica u novom gradu u kome se nalazimo; ?ak naizgled pasivno sjedenje i sluanje muzike, ili gledanje TV-a dovodi do formiranja novih veza u mozgu koje nas, u kona?nici, ?ine onim to jesmo.  Veliki problem, iako izuzetno prikriven, koji je dosegao razmjere epidemije jeste gledanje pornografije i poga?a mnogo vie mukarce nego ene.

Zato je gledanje pornografije izuzetno veliki problem? Ve?ina ?lanaka o problemati?noj naravi ove teme obi?no govore o tome iz psiholoke i/ili socioloke perspektive.  Ovaj ?lanak ?e, me?utim, pokuati objasniti u?inke gledanja pornografije iz perspektive neuroznanosti.

Aktuelni model koji objanjava kako u?imo i pamtimo stvari na razini mozga, uzima sinapti?ku prilagodljivost kao osnovu. Sinapti?ka prilagodljivost je sposobnost mozga da promijeni snagu u vezama izme?u neurona (modanih stanica) kao odgovor na odre?eno iskustvo.  To uklju?uje promjenu koli?ine i vrste odre?enih receptora, kao i koli?ine oslobo?enih neurotransmitera.

Jedan od najbitnijih neurotransmitera u mozgu je dopamin. On ima mnogo vanih uloga u mozgu poput onih u regulaciji voljnih pokreta, motivacije, nagrade, kazne i u?enja. Nedostatak dopamina je povezan sa poreme?ajem panje kod djece (ADHD), padom kognitivnih sposobnosti kod starijih osoba i depresijom. Upoznavanje javnosti sa utjecajem dopamina na zdravlje ljudi je naj?e?e kroz slu?ajeve poznatih li?nosti kao to su Muhameda Ali i Michael J. Fox, koji boluju od Parkinsonove bolesti, koja je usko povezana sa disfunkcijom dopamina u mozgu.

Dopamin ima vanu ulogu kod doivljaja uitka, nagrade i u?enja. Droge kao to je kokain, poga?aju dopaminergi?ni sistem to vodi  osloba?anju velike koli?ine dopamina i rezultira osje?ajem izuzetnog zadovoljstva, ali to ?esto dovodi do ovisnosti. Brojne studije dovode dopamin u vezu sa i?ekivanjem ili samim doivljajem uitka. Ovisno o podru?ju mozga, dopamin moe biti oslobo?en prije ili tokom samog doivljaja uitka. Kada je oslobo?en, dopamin ja?a i u?vr?uje veze u mozgu nastale kao rezultat aktivnosti koja se provodi. Ovo je prvi korak koji vodi pojednca ka ponavljanju aktivnosti, kako bi osjetio isto zadovoljstvo jo jednom.

Na koji na?in je sve ovo vezano za pornografiju? Kako se slike projiciraju na displeju, to izaziva uzbu?enje koje aktivira dopaminergi?ni sistem na isti na?in kako ga aktivira i djelovanja kokaina.  Novoformirane veze u mozgu nastale gledanjem pornografskih slika, ili video materijala uveliko postaju oja?ane od strane ogromne koli?ine oslobo?enog dopamina. Umjesto da slike koje gledamo idu u kratkoro?nu memoriju gdje bi bile zaboravljenje nakon to ugasimo displej, u?e?e dopamina osigurava da se one presele u dugoro?nu memoriju i opsjedaju um osobe konstantnim reprojiciranjem.  Uznemiruju?a je ?injenica da to se vie ne?ega prisje?amo to ?vr?e ostaje u naoj memoriji. Sjetite se svojih studentskih dana i procesa pripremanja ispita-neprestano ponavljanje gradiva sve dok ?vrsto ne ostane u memoriji.

Pornografija je fantazija. Razli?ite scene sa uvijek drugim akterima daju onome koji gleda iluziju imanja odnosa sa novom osobom svaki put. Ove zvijezde doputaju razne vrste ponienja od strane mukaraca u eksplicitnim scenama. Same te radnje su apsolutno odvratne ve?ini mentalno zdravih osoba. Me?utim, samo dizajniranje i osmiljavanje pornografskih scena ide ka povezivanju nekoliko normalnih stvari glede seksualnosti sa elementima koji to nisu. Ovo je na?in na koji onaj koji gleda sti?e novo iskustvo i elju za eksperimentisanjem u privatnom ivotu. Elektromagnetni talasi koji se emitiraju sa displeja izazivaju promjene u mozgu, koje rezultiraju osloba?anjem dopamina, to dovodi do osje?aja stvarnog, ali u osnovi iluzivnog, stanja ugode i zadovoljstva. Dopamin oja?ava novonastale veze i ste?ena seksualna iskustva i sljede?a stvar koja  se deava je da ?ovjek trai od svoje ene da se upusti u seksualne fantazije koje je on preuzeo u svoju podsvijest gledanjem pornografskih materijala.

Slijed doga?aja u mozgu je zabrinjavaju?e jednostavan. Kroz sinapti?ku prilagodljivost nove veze se stvaraju kao rezultat gledanja pornografije i skladite u memoriju. Budu?i da je iskustvo izuzetno uzbudljivo, koli?ina oslobo?enog dopamina je ogromna i uti?e na kreiranje izuzetno jakih neuronskih veza.

Kada je slika smjetena u dugoro?nu memoriju, javljaju se dvije posljedice:

1. Budu?i da se isti sistem pokre?e kao i kod upotrebe kokaina, razvija se ovisnost,

2. Osoba koja je gledala pornografske materijale pokuava oponaati vi?eno, to vodi razo?arenju.

Umjesto brojnih ena koja se mogu vidjeti u pornografskim materijalima sada je samo jedna i to je jo gore, ta ena ne zvu?i, ?ini niti izgleda kao one koje su ule u podsvjest osobe preko gledanja pornografije.

Naalost, to nije kraj pri?e. Nakon razo?arenja u stvarnosti zbog nerealnih, na iluziji zasnovanih o?ekivanja, mozak ne samo da prestaje otputanje dopamina pri reafirmaciji tih situacija, nego ga sputa ispod po?etne razine. To vodi ka depresiji nastaloj kao rezultat razo?arenja i nezadovljstva bra?nim drugom kao nekim ko nije ono to smo o?ekivali da ?e biti. Uprkos naporima mnogih ena da za?ine stvari, pa ?ak i da se same podvrgnu poniavaju?im aktima koji su umjetno preuzeti u mozgove njihovih mueva, o pornografiji ovisni muevi samo ?e vrlo kratko uivati u tome prije nego to izgube interes. U me?uvremenu, ena se osje?a neprivla?no i emocionalno naputeno, uprkos njezinim naporima, ne znaju?i da se ona ne moe takmi?iti s dopaminskom eksplozijom u mozgu koju nudi pornografija.

Izuzetno zna?ajna ?injenica je da mozak djeluje kao cjelina. Promjena u jednom podru?ju mozga utje?e na druga podru?ja. To je sistem umreenosti modanih neurona gdje se rezultati gledanja pornografije prenose na cijeli mozak. Opseg utjecaja na druge dijelove mozga i kognitivne procese je podru?je istraivanja koje zahtijeva detaljniji pristup i ve?u panju.

Iako neuroznanost prikazuje veoma uznemiruju?u sliku onih koji su pod utjecajem pornografije, to nisu sve loe vijesti. Ve? smo spomenuli da se prilikom gledanja pornografije aktivira isti sistem kao i prilikom uzimanja droge kao to je kokain, me?utim sama osnova nije ista. Ovisnik o kokainu mora pro?i kroz izuzetno teak proces detoksifikacije svoga tijela, u suprotnom izlae se opasnosti da izgubi ivot usljed konstantne upotrebe droge.

S druge strane, mukarci koji su saznali za negativne strane gledanja pornografije mogu prestati istoga trena bez zna?ajnih psihi?kih posljedica. Naravno da to zahtijeva izuzetnu snagu volje i nalaenje drugih stvari koje interesuju pojedinca i s kojima ?e upranjavati svoje vrijeme.

U po?etku, kao i kod svake ovisnosti, slike ve? gledanih pornografskih sadraja se pojavljuju pred o?ima i testiraju volju pojedinca da ustraje. Sre?om, mozak koji se odlikuje izuzetnom prilagodljivo?u, kako je jednom bio prilago?en pornografiji, isto tako se moe vratiti na po?etno stanje ?isto?e. To je iznimno u?inkovit organ koji se vrlo efikasno rjeava neuronskih veza koje se vie ne koriste. to due osoba ne gleda pornografiju to je vie vjerovatno da ?e mozak odbaciti ve? postoje?e sadraje koji opsijedaju ?ovjeka. Sudjelovanje u novim iskustvima i angaovanje mozga u razli?itim aktivnostima, prisilit ?e mozak da zanemari druge stvari. Samo je potrebno vremena i potrebno je ponuditi adekvatan izbor mozgu, mozak ?e uvijek izabrati ono to osoba aktivira ?e?e.

Autor: Mohamed Ghilan

Izvor: suhaibwebb.com

Za Akos.ba preveo: Mahir Kevri?



Add this page to your favorite Social Bookmarking websites
Reddit! Del.icio.us! Mixx! Free and Open Source Software News Google! Live! Facebook! StumbleUpon! TwitThis Joomla Free PHP
Share

BUDIMO PRIJATELJI

KUR'AN I NAUKA

POSJETITE MINBER.BA