Nedjelja, OCTOBER 21, 2018
tekstovi_logo


Djurdjevdan1Obiljeja i karakteristike ?ur?evdana: ?ur?evdan (Jurjevo) je kr?ansko-romski praznik koji se proslavlja 6. maja (23. aprila po starom kr?anskom kalendaru), ?ime se obiljeava uspomena na Svetog ?or?a. ?or?e ili Georgije (Juraj) bio je rimski vojnik u gardi cara Dioklecijana, koji je ubijen tokom progona kr?ana. [? razvoju legende govori P. J. Hogarth, "St. George: The Evolution of a Saint and His Dragon", History Today (30. April 1980:17-22)] U kr?anstvu se slavi kao Sveti ?or?e (Juraj). U umjetnosti se ?esto prikazuje kako ubija adahu. Sveti ?or?e je svakako zauzeo mjesto starog srpskog boanstva plodnosti Jarila i njegovog praznika. Crkva na ovaj dan obiljeava pogubljenje Svetog Georgija koje se desilo 23. aprila 303. [Vladika Nikolaj Prolog za 23. april]
Za malo koji praznik kod Srba je vezano toliko obi?aja i vjerovanja, pa i magijskih radnji.
Prema tvrdnjama etnologa, ?ur?evdan je paganski praznik i sinteza vie boanstava: vode i vatre.


Glavni obi?aji u povodu ?ur?evdana su:

- pletenje vijenaca od bilja,
- umivanje vodom u koju je namo?eno bilje,
- kupanje u rijeci.

Uve?er, uo?i ?ur?evdana, neko od uku?ana ubere zelenih gran?ica u najblioj umi i njima okiti vrata i prozore na ku?i i ostalim zgradama, kao i ulazne vratnice i kapije. Ovo se ?ini (po kr?anskom vjerovanju, op.a.) da bi godina i dom bili beri?etni da bude zdravlja, ploda i roda u domu, polju, toru i oboru.

Tako?er, opletu se vjen?i?i od ?ur?evskog cvije?a: ?ur?evka, mle?ike i drugog, i njime se okite ulazna vrata na dvoritu i ku?i. Ti vijenci stoje iznad vrata ?itavu godinu, do sljede?eg ?ur?evdana. [Milan Vukovi?, 1985., str. 112]

Uo?i ?ur?evdana, doma?ica ubaci u posudu punu vode razno proljetno bilje: dren, pa za njim zdravac, i na kraju grabe i crveno jaje, ?uvarku?u [Randelj, 2006., i Milan Vukovi?, 1985., str. 112], a to se zatim stavi pod ruu u bati da preno?i.

Ujutru se svi redom umivaju vodom: (po kr?anskom vjerovanju, op.a.) djeca da budu zdrava kao dren, djevojke da se momci grabe oko njih, stariji da budu zdravi, doma?in da mu ku?a bude dobro ?uvana itd. Svaki prema svojim potrebama i eljama. [Milan Vukovi?, 1985., str. 113]

Veliku vanost ima i kupanje u rijeci, prije izlaska sunca (ponekad se u rijeku bacaju vijenci od raznog cvije?a ili se sipa mlijeko). [Veselin ?ajkanovi?]

Zatim, ?ur?evdan je i najve?i praznik ve?ine Roma (Ederlezi) kojim se slavi povratak prolje?a. Na taj dan mnogi Romi se osobito sve?ano odijevaju, stavlja se nakit, odjekuje romska glazba i plee se romsko kolo. Domovi se ukraavaju cvije?em i raspupanim gran?icama u znak dobrodolice prolje?u. Obredi ovog praznika uklju?uju kupanje u vodi s cvjetovima, a ponegdje se i zidovi ku?a peru vodom. Obi?no s? na ovaj dan jede jagnje?e meso. Kao tradicionalno nomadski narod, Romi su ovim blagdanom obiljeavali prekid zimovanja i, pokre?u?i svoje ?erge, ponovno polazili na put.

Na veliku alost, me?u neukim Bonjacima na prostorima Bosne i Sandaka uvuklo se praktikovanje ovog kr?ansko-paganskog obi?aja, a me?u sufijama je ?ur?evdan (Jurjevo) poznat pod nazivom Rozi-Hidr ili Hidr-Elez
U ve?ini krajeva Bosne, skupljala se omaha, voda sa slapova ili vodeni?kih kola, a ponegdje se donosila sa izvora i to predve?er, uo?i Jurjeva. Djevojke su tako?er dan uo?i Jurjeva brale miloduh, koji bi nave?er stavile u prikupljenu omahu i na Jurjevo, u zoru, tom vodom prale tijelo i lice. Uo?i Jurjeva, kod djevojaka su postojale i brojne gatke, koje su se uglavnom odnosile na stvari vezane za njihovu udaju. Na sam dan Jurjeva, ilo se na teferi?e (izlete), uglavnom pored izvora ili rijeka. Iako se na teferi?e ilo uglavnom porodi?no, omladina se na njima posebno zabavljala poznate su jurjevske ljuljake. U nekim krajevima, postojao je obi?aj da se rano ujutro, prije nego to ?e se krenuti na teferi?, djeca are koprivom po nogama, zapravo da se koprivom istjeraju iz postelja, a drugdje su se u dvoritu pred ku?om palile dvije vatre ili postavljale dvije ike ara, izme?u kojih bi prolazili uku?ani i provo?eni mal (stoka), radi zatite od uroka i zmija. Na Jurjevo se, ina?e, izbjegavalo bilo ta raditi
Tako?er i u Sandaku se obiljeava ovaj praznik te se organizuju vaari, zvani Omaha, koji se svake godine 5. maja, uo?i ?ur?evdana, odravaju pored rijeka ili izvora. U predve?erje se odlazi da se nato?i voda ispod starih vodenica, u koju se stavlja brano i razli?ite vrste biljaka. Takvom vodom, koja je prethodne no?i bila u cvijetnjaku, ranom zorom na ?ur?evdan, stariji ?lanovi porodice posipaju svoje uku?ane, te se umivaju vjeruju?i da ?e im to donositi sre?u tokom cijele godine. Tamo odlaze i oni koji Omahu doivljavaju samo kao proljetni izlet i priliku za masovnu etnju, igru, razonodu i dobru priliku za trgovinu ili opijanje, a samim tim nesvjesno u?estvuju u proslavi ovog praznika. Kud svi, tu i mali Mujo

Islamski stav o obiljeavanju ?ur?evdana (Jurjeva) i Omahe, i prisustvovanju na mjestima svetkovanja ovih praznika

alosno je da ve?ina naih Bonjaka ne poznaje osnovne propise svoje vjere tako da mnogi i ne znaju da je islam jedina ispravna vjera, pored koje Allah ne?e nikome drugu primiti. Islam je derogirao sve prijanje vjere, i nakon njegovog objavljivanja nitavno je postupati po vjeri kr?ana, a ni njima nije dozvoljeno da nakon islama budu kr?ani. Ko ipak na tom njihovom ubje?enju ostane, on je nevjernik, pa makar bio i spaen od svih iskrivljenja i promjena koje su se u kr?anstvu desile. Kakvo je onda stanje ako znamo da su kr?ani iskrivili svoju vjeru i da su ubije?eni da je Bog jedan od trojice, ili da je Mesih sin Boiji, ili da je Bog ustvari Mesih, sin Merjemin uzvien neka je Allah od svega to oni smatraju!

Svaki ?ovjek koji za sebe tvrdi da je musliman, mora biti svjestan sljede?ih ?injenica: Allah je u?inio ovaj Kuran dominiraju?im nad svim ostalim knjigama, muslimane je u?inio svjedocima za sve ostale ljude, a poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, svjedokom za muslimane.
Uzvieni je rekao: Mi tebi objavljujemo Knjigu kao objanjenje za sve i kao uputu i milost i radosnu vijest za one koji jedino u Njega vjeruju. (En-Nahl, 89)

Tako?er je kazao: Ovaj Kuran vodi jedinom ispravnom putu (El-Isra, 9)

Kae Uzvieni: Danas su nevjernici izgubili svaku nadu da ?ete vi otpasti od svoje vjere, zato se ne bojte njih ve? se bojte Mene. Sada sam vam vjeru vau usavrio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera. (El-Maide, 3)
Allah je oporu?io da se ?vrsto drimo islama sve dok smo ivi, te da u islamu okon?amo svoj ivot.

Kae Uzvieni: O vjernici, bojte se Allaha istinskom bogobojazno?u i umirite samo kao muslimani! (Ali Imran, 102)

Jer, islam je jedini put spasa na ahiretu: A onaj koji eli neku drugu vjeru osim islama, ne?e mu biti primljena, i on ?e na onom svijetu nastradati. (Ali Imran, 85)

?ur?evdan (Jurjevo) je neislamski praznik i nema nikakve potpore u Kuranu i praksi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a sami sunnet Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, dokida sve nevjerni?ke praznike.
Enes b. Malik, r.a., kae: Dahili su za vrijeme Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, imali dva godinja praznika, u kojima bi se veselili i igrali, pa im je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odmah po dolasku u Medinu, rekao: Imali ste dva dana u kojima ste se veselili i igrali. Allah vam je vaa dva (dahilijjetska) praznika zamijenio Ramazanskim i Kurbanskim bajramom! (Hadis je sahih. Sunen Nesai, br. 1556.)
Allah, d.., nam je svaku neispravnost, haram i zlo, zamijenio onim to je za nas korisnije i bolje, i izme?u ostalog, Allah, d.., nam je islamskim praznicima zamijenio praznike mnogoboaca, kr?ana i jevreja, vatropoklonika, sabejaca i ostalih idolopoklonika.
Hafiz Ibn Hader el-Askelani, rhm., kae: Ovaj hadis nas upu?uje na to da je zabranjeno radovati se i veseliti na nemuslimanskim praznicima, kao i na to da je zabranjeno poistovje?ivati se s njima!
Tako?er, onaj koji bude slijedio i preuzimao obi?aje od nevjerni?kih naroda, takav se sa njima poistovje?uje!

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: Ko se poistovjeti sa nekim narodom, on njima pripada! I rekao je: Nije od nas onaj koji se bude poistovje?ivao sa nekim mimo nas!

Ove rije?i nas upu?uju na zabranjenost poistovje?ivanja sa nevjernicima u svim stvarima koje su posebno vezane za njih, dakle u pogledu njihovih obi?aja i ibadeta. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upozorio nas je na poistovje?ivanje sa njima i obznanio je da je svemu tome loa zavrnica i nesnosiva patnja. Upozorio nas je da ne u?estvujemo u obiljeavanju nevjerni?kih praznika i na sve?anostima koje oni organizuju i proslavljaju.

Vrhovni muftija i najvii dunosnik sultana Sulejmana Veli?anstvenog Mehmet Ebu Suud Efendi (1490. 1574.) u jednoj svojoj fetvi osu?uje sve one koji proslavljaju Jurjevo (?ur?evdan) i sli?ne svetkovine, obiljeavaju?i to odmorom, odlaskom na izlete, pripremanjem razli?itih jela i sl. Ova fetva glasi:
Pitanje:
Ako neki muslimani i njihove supruge budu obiljeavali dane koje ina?e obiljeavaju kr?ani, npr. ako ne budu radili nedjeljom, na Boi?, Jurjevo i drugim sli?nim danima, ponaaju?i se kao kr?ani: odlaze?i na izlete, pripremaju?i posebna jela, i proglaavaju?i te dane neradnima kakav je za njih propis u erijatu?
Odgovor:
Ovakvi ljudi smatrat ?e se nevjernicima sve dok se ne pokaju, obnove vjerovanje i brak. Ako se ne osvijeste, neka se toliko vremena (u originalu nedostaje glagol), dok se ne obaveu da ne?e uvaavati te dane. To je nevaljalo stanje, da Bog sa?uva. Napisao Ebu Suud. [Muhamed Hadijahi?, Sinkretisti?ki elementi u islamu u Bosni i Hercegovini,POF, 28-29/1978-9,VOL.28-29, Sarajevo, 1980. godine, str. 302]

Jahja Zade, koji u ivio prvoj polovini prolog stolje?a, pie: Me?u na muslimanski svijet uvukle su se mnogobrojne bajke, praznovjerja i gatke, koje su vjerovatno naslije?ene jo iz paganskog doba. Ovo praznovjerje prisutno je jo i sada u narodu, uprkos tolikim dokazima da je to u opreci sa islamskim propisima i odredbama. Boiji poslanik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, izri?ito je zabranio muslimanima u?estvovati u nemuslimanskim svetkovinama, a kamoli, da ih jo sami muslimani kao svoje praznike svetkuju. Jedna od tih nemuslimanskih svetkovina jeste i ?ur?evdan, 6. maja svake godine. Mislim da ovdje ne treba komentara. Stoga se ilmijja upozorava da je pozvana i duna muslimanski svijet spaavati iz ovakih o?iglednih zabluda, kako ne bi i dalje nasjedala. Ako se tome doda jo i to koliko se ispusti vaktova sabah-namaza odlaze?i na ovake uranke i izlete i koliko se u bezna?ajne svrhe i harame novaca potroi onda za u?esnike postaje slika jo alosnija. (Jahja Zade, ?ur?evski uranak, El-Hidaje, br. 7-8. Sarajevo, juni/juli 1937. godina, str. 113.)

Hanefijski alim, ejh Ebu Hafs el-Kebir el-Nesefi, rhm., bio je najstroiji po pitanju proslavljanja nevjerni?kih praznika, rekavi: Ko tog dana pokloni nemuslimanu samo jedno jaje iz potovanja prema tom danu uznevjerovao je u Allaha, d.., i propalo mu je djelo! (Fethul-Bari, 2/442.)

Kadija Ebul-Mehasin Hasen b. Mensur el-Haneki, rhm., rekao je: Ko toga dana kupi neto to nije kupovao prijanjih dana, ili pokloni drugome poklon ako je time elio veli?ati doti?ni dan kao to ga veli?aju nevjernici uznevjerovao je, a ako je kupovinom ne?ega elio samo uivanje, a poklanjanjem poklona obi?no iskazivanje ljubavi prema nekome takvo to se ne?e smatrati nevjerstvom, ali ?e biti mekruh i poku?eno isto koliko je poku?eno i poistovje?ivanje s nevjernicima, ?ega se treba ?uvati! (Avnul-Maabud, 3/342.)

ejhul-islam Ibn Tejmijje, rhm., bio je upitan o postupcima nekih muslimana koji u danima nevjerni?kih svetkovina spravljaju posebna kr?anska jela, kao i o prodavanju odre?enih stvari bez kojih se ovi praznici ne mogu ispotovati je li ita od navedenog dozvoljeno muslimanima, pa je rekao: Elhamdulillah, muslimanima nije dozvoljeno da se poistovje?uju s nemuslimanima u bilo ?emu to je vezano za njihove praznike, niti u hrani, niti u odijevanju, niti u kupanju, niti u paljenju vatri, niti u mijenjanju ustaljenog reda ivljenja, ibadeta i sl. Nije dozvoljeno spravljanje pe?enja, niti poklanjanje poklona, a niti prodavanje onoga ?ime ?e se posebno pomagati nevjernici u svojim svetkovinama i slavama, niti ?e se djeci dozvoljavati da u?estvuju s njima u igrama prire?enim posebno za taj dan, ili da se ukraavaju i kite posebno za taj dan. Sve u svemu, nevjerni?ke praznike ne smijemo ni?im posebno obiljeavati; taj dan ?e za muslimana biti kao i svaki drugi obi?ni dan! (Medmuul-Fetava, 25/329.)

Omer b. El-Hattab, r.a., rekao je: Klonite se Allahovih neprijatelja na dan njihovih praznika! (Sunen el-Bejheki el-Kubra, br. 18641.), i rekao je: nemojte ulaziti u muri?ke bogomolje na dan njihovih praznika, jer tada se srdba Allahova sputa na njih! (Sunen el-Bejheki el-Kubra, br. 18640.)

Abdullah b. Amr, r.a., rekao je: Ko se bude oenio u nemuslimanskoj sredini i proslavljao njihove praznike i s njima se poistovjetio, sve dok kao takav i ne preseli bit ?e proivljen zajedno s njima na Sudnjemu danu! (Sunen el-Bejheki el-Kubra, br. 18642.)
ejhul-islam Ibn Tejmijje, Allah mu se smilovao, spomenuo je djela, kao to je sudjelovanje i poistovje?ivanje sa nevjernicima u njihovim praznicima, a to ?ine neke neznalice iz redova muslimana, ili oni koji, uop?e, ne obra?aju panju na vjeru,te je kazao: Takvi ostavljanju slubeni posao, poput trgovine i proizvodnje, ili halke znanja (misle?i na ostavljanje kole) ili sli?no tome, a taj dan se smatra danom odmora, veselja i igre sa konjima ili ne?im drugim, a sve kako bi se taj dan razlikovao od ostalih dana.

Nakon toga, ejhul-islam, Allah mu se smilovao, ukazao je na dunost muslimana u pogledu nevjerni?kih praznika, rekavi: Pravilo je da se u njemu nita, temeljno, ne deava! ?ak, taj dan treba smatrati kao i ostale dane. Mi smo od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, saznali da je on zabranio praznovanje dva posebna dana koji su bili odre?eni kao dani za igranje u dahilijjetu. On je zabranio i da se kolje kurban na mjestima gdje su murici svetkovali.

O Allahovi robovi, muslimanima je obaveza da budu ponosni sa islamom jer je on univerzalna vjera. Islam je uzdignuta vjera i nikada ne?e biti potla?en, a njegovi sljedbenici su najponosniji ljudi i bit ?e svjedoci protiv svih ostalih ljudi.

Kae Uzvieni: I tako smo od vas stvorili pravednu zajednicu da budete svjedoci protiv ostalih ljudi, i da Poslanik bude protiv vas svjedok. (El-Bekare, 143)

Dakle, ko god bude traio ponos i uzdignu?e u ne?emu mimo islama, Allah ?e ga poniziti, kako je kazao i vo?a pravovjernih Omer ibn El-Hattab, radijallahu anhu: Mi smo zajednica koju je Allah uzvisio islamom, pa kada god budemo traili ponos u ne?em mimo njega, Allah ?e nas poniziti.

Naravno, islam je vjera ponosa i na dunjaluku i na ahiretu. To je univerzalna vjera koja ?ini uspjenim onoga ko se pridrava njenih principa. Ova vjera savreno je uredila i organizovala svaki segment ivota i ne postoji nijedno dobro a da nas nije uputila na njega, niti ijedna poku?ena stvar a da nas nije upozorila i odvratila od toga. Islam je savren kada je u pitanju vjerovanje, ibadet, politika, me?uljudski odnosi, moral i karakter Savren je za sve ljude u svakom vremenu i na svakom mjestu. U njemu je Allah obznanio i najmanju stvar?icu za kojom ?ovjek ima neku potrebu.

Allah je posvjedo?io savrenost vjere islama rekavi: Sada sam vam vjeru vau usavrio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera. (El-Maide, 3)

Irfan Kasumovi?

(Akos.ba/minber.ba)



Add this page to your favorite Social Bookmarking websites
Reddit! Del.icio.us! Mixx! Free and Open Source Software News Google! Live! Facebook! StumbleUpon! TwitThis Joomla Free PHP
Share

BUDIMO PRIJATELJI

AKIDA