Srijeda, OCTOBER 17, 2018
tekstovi_logo


namaz6Ima li pogubnije pojave u jednom muslimanskom drutvu od formalnog pristupa vjeri koji predstavlja glavni kamen spoticanja ka njenom ispravnom poimanju i prakticiranju? Formalizam ozna?ava pridavanje panje izgledu i obliku na utrb sutine ili biti odre?enog postupka. Allahov Poslanik, s.a.v.s, znaju?i za ovu bolest koja vreba svakog iskrenog trudbenika kae: Djela se cijena samo prema namjerama. I kae: Allah ne gleda u vae likove, ve? gleda u srca vaa. Teko se onima koji formalno obavljaju namaz udovoljavaju?i njegovom vanjskom izgledu, a zapostavljaju?i skruenost i razmiljanje o re?enicama koje se citiraju u samom namazu. Zna?i, bez obzira na rezultate, nai postupci se vrednuju shodno motivima koji su nas potakli da ih izvravamo. Vano je naglasiti da islam ba kao to tretira sutinu, tretira i formu, ali ako se u okrilju odre?enih okolnosti desi da se jednom od njih dvoje mora dati prednost, svakako da ?e se prednost dati sutini na utrb forme. Primjer za to nam je onaj koji je prisiljen na izgovaranje rije?i nevjerstva. Dozvoljeno mu je formalno izgovoriti rije?i kufra, ali svojom nutrnom ne smije biti ubije?en u njih, ve? njegovo srce biva smireno sa vjerovanjem kojeg nalae u?enje islama.

U dananjem vremenu uvi?a se veliki raskol izme?u forme i sutine. Naime, mnotvo je onih koji se nimalo ne osvr?u na formu, a  s druge strane ima i onih koji previe pridaju panje formi na tetu biti i sutine. Mali je broj onih koji su napravili ravnoteu izme?u njih, onako kako islam zahtijeva.

Prva skupina pred naletima unutranjih i vanjskih utjecaja nastoji svoj vanjski izgled, iako su njegove osnovne crte precizirane praksom Poslanika, s.a.v.s,  prilagoditi strujanjima vremena. Tako ?emo vidjeti da npr. noenje hidaba ili brade u sekularnom okruenju mnogima zadaje nelagodnost, i kod istih uzrokuje nastanak kompleksa nie vrijednosti. Za kratko vrijeme taj kompleks, ili ta?nije ejtanska vesvesa, biva povodom da se od izvornog hidaba jedva prepozna samo mahrama, a od brade blijedi obrisi mukosti. Hidab i brada su ovdje samo spomenuti kao primjeri, a forma islama je daleko opsenija. Jo ve?i problem nastupa kada se neislamskoj formi po?nu iznalaziti opravdanja, a negiraju se i krivo tuma?e utemeljene predaje koje je poblie odre?uju. Na ovaj zadatak su se svojski dale osobe 'nae koe i naeg jezika' indoktrinirane po orijentalnim instituta i bogoslovijama pokuavaju?i idejno dotu?i svaki manifest islamske forme temeljen na principima Kur'ana i Sunneta i staviti ih u okvire bukvalnosti i  marginalizma. Formalistima su nazvali sve one koji doljedno slijede Kur'an i Sunnet. Oni ?esto s podozrenjem gledaju na mnoge predaje iz Sunneta smatraju?i ih neprimjerenim za vrijeme i prostor u kojima ivimo. Neki od njih su zapali u apsurd govore?i da je dovoljno, u normalnim okolnostima, da se u duini trajanja namaza umjesto pokreta i forme koja je propisana, sjedi i srcem misli na Boga. Na ovo nije potreban poseban komentar, jer ovakve ideje direktno rue temelje na kojima je islam sazdan. Znamenja islama su obredi koji se izvravaju dijelovima tijela, a Uzvieni Allah kae: A ko respektira znamenja islama, pa to je, uistinu, pokazatelj bogobojaznosti srca. Musliman koji je imalo svjestan svoje vjere zna da u Allahovom Poslaniku, s.a.v.s.,  ima najljepi uzor koji vai sve do Sudnjeg dana, radilo se o primarnim ili sekundarnim pitanjima ivota, formi ili sutini: Vi, uistinu, u Allahovom Poslaniku imate najljepi uzor... Izbjegavanje i zapostavljanje islamske forme ima svoje due korijene u historiji islama, jer su murdije definirale iman kao spoznaju srca bez ikakvog utjecaja djela na samo vjerovanje.

Vjerovanje srcem, iako je osnova i prvi oslonac, ne isklju?uje manifestiranje vjerovanja na dijelovima tijela. erijatski tekstovi, kao to je jasno, ne ukazuju isklju?ivo na potvrdu srcem, ve? ukazuju i da iman ima svoje pokazatelje koji se o?ituju putem forme. Oni koji se ustru?avaju uvesti formu u sutinu imana dobili su rezultat popustljivosti u propisima i osudi, ?ak i velikih grjenika oko ?ijeg grijeenja nema nimalo sumnje. Uvi?a se da neki za odre?ena djela ne bi ni rekli da vode u nevjerstvo, pa makar ta djela u sebi sadravala sasvim jasno i javno protivljenje Allahu i Poslaniku, s.a.v.s,. Oni se ustru?avaju re?i da su doti?na djela nevjerstvo sve dok se ne uvjere da li srce po?initelja potvr?uje iman. Ako ?ovjek, prema njima, potvr?uje znamenja islama, bez obzira na veli?inu po?injenog djela, ne?e biti nevjernik osim ako potvrda iza?e iz njegovog srca. Ovo je prirodni rezultat koji je proistekao iz murdijske ideologije nakon to su zanemarili vezanost djela (islamske forme) za vjerovanje srca.

Druga skupina najve?i dio svoga truda posve?uje zadovoljenju forme ne osvr?u?i se na sutinu ili bit doti?nog postupka. Ovo je prije svega osobina licemjera koji pretvaraju?i se udovoljavaju formi pred o?ima muslimana, a u srcima kriju mrnju prema islami nastoje?i napraviti unutranju destrukciju muslimanskih redova. Druga podvrsta ove skupine su muslimani koji ?esto nisu na stepenu vjerske prosvije?nosti i koji se slijepo povode za formom koju obnaaju njihovi uglednici bez osvrta na dokaze. Oni ne razlikuju adete od ibadeta, tj. obi?aje od istinskog robovanja Allahu, d.. Njihovi namazi su samo  forma koju zadovoljavaju bez ikakvog duhovnog u?e?a i nadgradnje. Islam je vjera dokaza i ni od jedne osobe se ne trai da formalno nekoga slijedi bez argumneta. Uzvieni kae: Reci: Ovo je moj put, ja pozivam Allahu uz znanje a i oni koji me slijede. Poznat je slu?aj osoba koje su se zaklele da ?e stalno postiti, klanjati i da se ne?e eniti pridavi veliku panju formi na utrb sutine i jasnih ciljeva ovih islamskih znamenja. Sredstva postizanja Allahovog zadovoljstva nisu sama po sebi cilj, ve? je sredstva neophodno upranjavati u granicama koje je erijat postavio da bi se postigao sami cilj. Da je forma od primarnog zna?aja u odnosu na bit i sutinu ne bi Allahov Poslanik, s.a.v.s,  jednom ashabu rekao da ga Allah voli i pored toga to je imao malo dobrovoljnog namaza i posta. Poznato je da Allah ne prima djela osim sa dva uslova: iskreno?u i saglasno?u sa postavkama islama. Formalizam je direktno suprotan iskrenosti. Tako?er, Allah, d.., ne prima zikr osobe koja Ga spominje formalno svojim jezikom, a srce joj je okupirano ovodunjalu?kim mislima.

Ravnotea forme i sutine

Da bi ?ovjekovo ispovijedanje vjere bilo ispravno, mora biti sazdano na iskrenosti prema Allahu s.v.t., a ne na dvoli?njatvu, lai i dodvoravanju. Zato je istinoljubivost u Kuranu stavljena u suprotan poloaj dvoli?njatvu (nifak): Da Allah  nagradi iskrene za njihovu iskrenost, a da, ako ho?e, stavi na muke licemjere ili da im oprosti. (El-Ahzab, 24)

Neophodno je da sa vanjskim formalnim ispoljavanjem islama postoji i unutranje vjerovanje iman. Neophodno je imati ispravno uvjerenje u Allaha, Sudnji dan, meleke, Knjige i vjerovjesnike.

Vanjski vid upute mora biti u suglasju sa nutrinskom uputom.

Ovdje se, upravo, pokazuje jedna od skrivenih ejtanovih zamki koji muslimana nagovara da ostavi neka dobra vanjska djela s dokazom da njegova nutrina nije takva, govore?i mu: Ne ?ini to i to kako ljudi tobom ne bi bili obmanuti!

Zapravo, dobro djelo koje obavlja svojim dijelovima tijela je uzrok ispravnosti i iskrenosti tvoga srca sve dok ga ne ?ini iz pretvaranja, prestia ili prevare vjernika.

Iskrenost Allahovog Poslanika s.a.v.s. je prelazila sa srca na jezik, a zatim na ostale dijelove tijela, a posebno se isticala na njegovom plemenitom licu. Ko god bi pogledao u njegovu svijetlu i nepatvorenu  pojavu, pro?itao bi na njoj iskrenost i spoznao da njegovo lice nije lice laova. Mi smo u potrebi za ljudima koji daju prednost iskrenosti u svojim rije?ima i djelima, tako da istinoljubivost postane unutranji osje?aj koji krui tjelesnim ilama i zra?i sa njihovih lica. Kada ih ljudi ugledaju trebaju re?i: Ovo nisu lica laova!

Samo naa iskrenost u noenju tereta islamskog poziva (dava) moe privu?i ljude da prihvate dini-islam. Ne prili?i nam da budemo kao pozorini glumci koji se pred ljudima pojavljuju u nestvarnoj formi. Ovakvi  se veoma brzo otkriju i ljudi se od njih udalje.

Prenosi se za jednog od Ispravnih prethodnika da je prilikom svog vaza znao rasplakati ljude, tako da se za?uju i zavladaju raznoliki jecaji. Nekada bi na predavanju govorio neko ko je imao vie znanja i bi ljepeg jezi?kog izraza, ali se srca ne bi pokrenula i o?i ne bi zasuzile! Njegov sin ga je upitao o tome, pa on odgovori: O sinko, nije ista iznajmljena  i uistinu smr?u pogo?ena narika?a!

Stoga, najbolje sredstvo za uspjeh je iskrenost u pronoenju islamskog poziva i svesrdno zalaganje na tom putu. Iskrenost u rije?ima i djelima mora biti pravac i osnovna karakteristika svakog muslimana. Nisu vane slatke i prefinjene rije?i, iako su potrebne, koliko je vanije da posjedujemo iskrenost. Davno je re?eno: Kada rije? iza?e iz srca - pre?e u srce, a kada iza?e s jezika, dopre samo do uiju!

(minber.ba)



Add this page to your favorite Social Bookmarking websites
Reddit! Del.icio.us! Mixx! Free and Open Source Software News Google! Live! Facebook! StumbleUpon! TwitThis Joomla Free PHP
Share

BUDIMO PRIJATELJI

AKIDA

POSJETITE MINBER.BA