Islam je savr�ena vjera, a jedan od pokazatelja tog savr�enstva jeste preciznost u propisima i tretiranje i najmanjih detalja vjere. U svemu tome trebamo se truditi da za svaku stvar koju praktikujemo znamo razlog za�to to radimo. U islamu nema neva�nih stvari, ve? ima onih koje su va�nije i bitnije u odnosu na one koje su va�ne. Kroz tu prizmu mo�emo posmatrati rije?i Uzvi�enog: ''Ko uradi koliko trun dobra, vidjet ?e ga i ko uradi koliko trun zla, vidjet ?e ga� (Ez-Zilzal, 7-8), ili rije?i Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koje prenosi Adijj b. Hatim, radijallahu anhu: ''Bojte se d�ehennemske vatre makar (tako �to ?ete udijeliti) pola datule.� (Muteffekun alejhi) U svemu ovome va�no je imati mjeru, tj. da svaku stvar stavimo na njeno mjesto i da ni�ta ne potcijenimo niti da ne�to precijenimo.

U narednim redovima govorit ?emo o propisu ?estitanja Bajrama i najispravnijim izrazima kojima se upu?uje bajramska ?estitka.

Onaj koji bajramsku ?estitku uputi rije?ima ''Tekabbelallahu minna ve minkum'', za to ima upori�te u predajama koje se prenose od nekih ashaba. Me?u tim predajama ima i vjerodostojnih, ali i nevjerodostojnih.

Muhammed b. Zijad el-Elhani prenosi da je po povratku sa bajram-namaza bio sa Ebu Umametom el-Bahelijem i jo� nekim od drugova Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji su jedan drugome, ?estitaju?i Bajram, govorili ''tekabbelallahu minna ve minkum''. Ahmed b. Hanbel rekao je da je lanac ove predaje dobar.

El-Esbahani u svojoj knjizi Et-Tergib vet-terhib bilje�i od Safvana b. Amra es-Seksekija da je ?uo kako Abdullahu b. Busri, Abdur-Rahmanu b. Aizu, D�ubejru b. Nefiru i Halidu b. Me'adanu u danima Bajrama upu?uju ?estitku rije?ima ''tekabbelallahu minna ve minkum'' i da su oni na taj na?in ?estitali drugima. Lanac ove predaje nije lo�. (la b'ese bihi)

Ibn Had�er el-Eskalani u svom kapitalnom djelu El-Feth spomenuo je da je D�ubejr b. Nefir rekao da su ashabi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prilikom susreta na dan Bajrama govorili jedni drugima ''tekabbelallahu minna ve minkum''.

Imam Malik, rahimehullah, upitan je da li zamjera ?ovjeku koji svom bratu poslije bajram-namaza ?estita rije?ima ''tekabbelallahu minna ve minkum'' i ''gaferallahu lena ve lekum'' i kome bude odgovoreno na isti na?in, pa je odgovorio da ne zamjera. (El-Multeka, 1/322)

Ibn Hibban u knjizi Es-Sikat zabilje�io je od Alija b. Sabita koji je upitao imama Malika za bajramsku ?estitku ''tekabbelallahu minna ve minkum'', pa je rekao: ''Mi smo jo� uvijek na tom stavu.�

Zabilje�eno je u El-Mugniju da je Ali b. Sabit o ovom na?inu ?estitanja upitao Malika b. Enesa jo� prije trideset i pet godina, pa je on rekao da je to jo� uvijek prisutno u Medini.

Ebu Davud ka�e da je ?uo odgovor Ahmeda b. Hanbela koji je upitan o ?estitanju Bajrama rije?ima ''tekabbelallahu minna ve minkum'', a koji je glasio: ''Nadam se da u tome nema smetnje.� (Sualat Ebi Davud, str. 61)

Ibn Muflih u knjizi El-Furu'u ka�e: ''Nema smetnje da se drugom ka�e 'tekabbelallahu minna ve minkum' jer se to prenosi od velikog broja ljudi (el-d�ema'a).� Od Ibn Mufliha i Ahmeda b. Hanbela se prenosi da su ovakvu ?estitku smatrali lijepom, ali nisu savjetovali da je ?ovjek prvi uputi kako se ne bi pro�irilo. Prenosi se u Fethul-bariju da je Ibn Red�eb dao poja�njenje zbog takvog stava imama Ahmeda rekav�i: ''Kao da aludira na to da se boji da ?e se to vremenom smatrati vjerskim propisom.�

�ejhul-islam Ibn Tejmijje upitan je: ''Da li je ?estitanje Bajrama na na?in koji se sre?e kod ljudi: 'Sretan vam praznik' ili sli?no tome, ima osnove u �erijatu ili ne? Ukoliko ima osnove u �erijatu, kojim izrazom treba ?estitati?�, pa je odgovorio: ''Po pitanju bajramske ?estitke, kada se poslije bajram-namaza pri susretu ka�e 'tekabbelallahu minna ve minkum' ili 'ehalellahu alejke' ili sli?no tome, prenosi se od skupine ashaba da su tako postupali i takav postupak su odobrili u?enjaci poput imama Ahmeda i drugih, me?utim Ahmed je rekao: 'Ja ne otpo?injem pozdrav nikome, ali ako mi neko ?estita (ako neko otpo?ne), onda mu odgovorim i to iz razloga jer je odgovor na pozdrav vad�ib, obaveza. Otpo?injanje bajramske ?estitke nije nare?eni sunnet, ali nije ni stvar koja je zabranjena, pa onaj koji to uradi, ima za to uzor i raniji primjer, a i onaj koji to ostavi, ima za to uzor i raniji primjer, a Allah najbolje zna.'�

Uva�eni �ejh Muhammed b. Salih el-Usejmin, rahimehullah, upitan je o propisu ?estitanja Bajrama i da li postoji odre?eni izraz za to, pa je odgovorio: ''Dozvoljeno je ?estitati Bajram, ali ne postoji posebno odre?en izraz za to, ve? se ?estitka upu?uje rije?ima koje su ustaljene kod ljudi...�

Na drugom mjestu ka�e: ''?estitanje Bajrama je stvar koju su praktikovali neki od ashaba, radijallahu anhum, a i ako bi se uzelo u obzir da nije bilo poznato za vrijeme ashaba, mo�emo re?i da je to ustaljeni obi?aj dana�njice i to na na?in da se saop?i osobi da je nastupio Bajram i da se upotpunio post i namaz (kijam).�

Tako?er je upitan o rukovanju, grljenju i ?estitanju poslije bajram-namaza, pa je rekao: ''Nema smetnje u tim stvarima jer ljudi to ne rade radi ibadeta, niti da bi se pribli�ili Allahu, azze ve d�elle, ve? to upra�njavaju radi obi?aja, po�tovanja, uva�avanja i respekta. ?im je rije? o obi?aju po pitanju kojeg nema zabrane u �erijatu, onda je osnova dozvoljenost toga.� (Med�mu'u fetava Ibn Usejmin, 16/208-210)

Na osnovu svega navedenog ka�emo da je ?estitanje Bajrama prije obi?ajnog, a ne ibadetskog karaktera, ali nema smetnje u tome da se muslimanima ?estita Bajram i to bilo kojim izrazom nastalim tokom duge tradicije muslimana, poput: ''Bajram �erif mubarek olsun'' ili ''Bajram mubarek'' ili na bilo kojem jeziku, ali da je najpre?e da se ?estita rije?ima ''Tekabbelallahu minna ve minkum'' ili ''Gaferallahu lena ve lekum'' zbog toga �to se to prenosi od drugova Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u kojima imamo divan uzor, a Allah najbolje zna.

---

Add this page to your favorite Social Bookmarking websites