Samim pogledom golim okom mo�emo primjetiti nekoliko stotina zvijezda na nebu. Ako se poslu�imo teleskopom, uo?i?emo jo� vi�e zvijezda. Ako odemo jo� dalje, pa recimo koristimo teleskope na Zemlji i teleskope u orbiti oko zemlje (kao �to je observatorij Hubble Space Telescope) shvatamo da je broj zvijezda jednostavno ogroman. Samo u na�oj galaksiji postoji 100-400 milijardi zvijezda. A u kosmosu kojeg mo�emo vidjeti cifra galaksija kre?e se na oko 100 milijardi. 100 milijardi galaksija puta 100 milijardi zvijezda je veliki broj, te je normalno za o?ekivati da u na�em kosmosu postoji tako?er veliki broj planeta u orbitama oko zvijezda. Pa gdje su one, da li ih vidimo teleskopima?

Koliko postoji planeta u kosmosu, osim onih u na�em Sun?evom sustavu? Kako one izgledaju? Mo�emo li i?i tamo? Mo�emo li �ivjeti na njima? Ovo su pitanja koja danas mnoge ljude zaokupljaju. Kroz ovaj tekst ?emo se dota?i ove teme, �ele?i time pribli�iti ?itaocu sliku drugih planeta u Svemiru i na?in njihovog otkrivanja. Planete oko Sunca Upoznati smo da u Sun?evom sustavu imamo 8 planeta i jednu takozvanu patuljastu planetu, a to je Pluto (do neke godine i do promjene definicije planete, Pluto se smatrao ravnopravnom planetom kao i ostale). Najbli�a Suncu je Merkur, te onda dolaze Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran, te Neptun.

Nakon njih dolazi patuljak Pluto, te jo� neke novo otkrivene patuljaste planete. Postoje neke velike razlike me?u ovim planetama. Prvenstveno su razlike u njihovim sastojcima i izgledu, njihovim veli?inama, te njihovim udaljenostima od Sunca. Prve ?etiri navedene su kamene planete (terestrijalne), odnosno tvrdih su sastojaka u smislu da posjeduju povr�inu na kojoj bi ?ovjek mogao stojati. Sljede?e ?etiri, po?ev�i od Jupitera, su gasovite planete, odnosno sastoje se od gasova, tako da nema neke definirane povr�ine na koju bi ?ovjek mogao sletiti i njome hodati. Prve ?etiri su nedvojbeno male u odnosu na druge ?etiri.

Prve ?etiri su bli�e Suncu nego druge ?etiri. Sve ove osobine su povezane. Danas znamo da je pri njihovom stvaranju veliku ulogu igrala aktivnost Sunca koje zagrijava bli�e objekte puno vi�e nego one udaljene � efekat koji povla?i za sobom razli?ito razvijanje planeta, �to mo�emo vidjeti u ove dvije navedene i opisane grupacije terestrijalnih i gasovitih planeta. Prikaz na slici 1. su planete oko na�eg Sunca, a Sunce je zvijezda kao i ostale zvijezde koje vidimo na nebu. Samim pogledom golim okom mo�emo primjetiti nekoliko stotina zvijezda na nebu. Ako se poslu�imo teleskopom, uo?i?emo jo� vi�e zvijezda. Ako odemo jo� dalje, pa recimo koristimo teleskope na Zemlji i teleskope u orbiti oko zemlje (kao �to je observatorij Hubble Space Telescope) shvatamo da je broj zvijezda jednostavno ogroman. Samo u na�oj galaksiji postoji 100-400 milijardi zvijezda.

A u kosmosu kojeg mo�emo vidjeti cifra galaksija kre?e se na oko 100 milijardi. 100 milijardi galaksija puta 100 milijardi zvijezda je veliki broj, te je normalno za o?ekivati da u na�em kosmosu postoji tako?er veliki broj planeta u orbitama oko zvijezda. Pa gdje su one, da li ih vidimo teleskopima? Daleko, a sitno Astronomi poku�avaju otkriti planete oko drugih zvijezda, takozvane exo-planete (ekstra solarna planeta). Ovo nije nimalo lagan posao, jer planete ne posjeduju svoju svjetlost od nekog zna?aja. Svjetlost planeta je naj?e�?e reflektovana svjetlost sa zvijezde oko koje se planeta kre?e. Ta reflektovana svjetlost je puno slabija nego svjetlost koja dolazi direktno sa zvijezde. Tako?er, teleskopima dana�njice jo� nismo u stanju da razaznamo sve detalje jednog planetarnog sistema koji je udaljen od nas, tako da ono �to obi?no vidimo je samo sna�na svjetlost zvijezde � svjetlost sa planete je bezazlena i planeta ostaje neprimje?ena. Njena veli?ina je uvijek puno manja od zvijezdine veli?ine, tako da ni tu nemamo neke velike pomo?i ako poku�avamo da otkrijemo planetu.

Jupiter, koji je najve?a planeta u Sun?evom sustavu je samo 30% sun?eve veli?ine. Zbog ovoga su potrebne druge metode za otkrivanje planetarnih sistema, odnosno planeta oko udaljenih zvijezda. Metode za pronala�enje planeta Najuspje�nije metode za pronala�enje exoplaneta su metoda tranzita i metoda radijalnih brzina. Metoda tranzita je jednostavna za shvatiti: ako promatramo jednu zvijezdu kroz odre?eno vrijeme, njena svjetlost bi trebala biti konstantna. U slu?aju da se oko ove zvijezde nalazi planeta, i da ova planeta prilikom svoje putanje oko zvijezde nai?e ispred nje u odnosu na nas, odre?eni dio svjetlosti sa zvijezde ?e biti blokiran. Tada pri promatranju primje?ujemo da svjetlost zvijezde opada za malu koli?inu. Koli?ina opadanja svjetlosti zavisi od veli?ine zvijezde i veli?ine planete.

Metoda radijalnih brzina: promjene u brzini kojom se zvijezda kre?e u odnosu na nas. Odnosno, radijalna (prema ili od nas) brzina se otkriva pri analiziranju svjetlosti sa zvijezde, odnosno njenih spektralnih linija. Ove spektralne linije se pomjeraju � ako se zvijezda kre?e prema nama, linije se pomjeraju prema plavom djelu spektre, a ako se zvijezda udaljava od nas, linije se pomjeraju prema crvenom dijelu spektre (pogledaj sliku 2). U slu?aju postojanja planete u putanji oko zvijezde koju posmatramo i koja se kre?e prema nama, ona mo�e imati uticaja na brzinu zvijezde � u jednom periodu planeta je ispred zvijezde "vuku?i" je prema nama tako da zvijezda dobija na ubrzanju, a u drugom trenutku planeta je iza zvijezde "ko?e?i" je. Ovo prouzrokuje pomjeranje spektralnih linija naprijed-nazad, te daje mjeru te�ine eventualne planete. Postoje i druge metode, ali ove dvije navedene su najbolje i najuspje�nije za pronala�enje exo-planeta. Koliko planeta postoji? Do danas je otkriveno 274 planeta oko drugih zvijezda. Velika ve?ina je sli?na Jupiteru � ogromne su, masivne i gasovite. Razlog otkrivanja samo ogromnih planeta le�i upravo u metodama otkrivanja. Naime, uspijeh navedenih metoda ovisi o velikim te�inama i veli?inama planeta u orbiti.

Manje i puno lak�e planete, kao �to je na�a Zemlja ili Merkur, ne prouzrokuju vidljive promjene u spektralnim linijama, ili ne blokiraju dovoljno zvijezdine svjetlosti, tako da ostaju neprimje?ene. Potrebne su mnogo bolje metode, te mnogo bolji instrumenti i teleskopi sa mnogo ve?om precizno�?u da bi se otkrile planete koje bi posjedovale uslove kakve nalazimo na Zemlji. Danas, nau?no dru�tvo uveliko radi na tome i u sljede?ih nekoliko godina o?ekujemo rezultate novih istra�ivanja na osnovu informacija i slika prikupljenih novim teleskopima u orbiti oko Zemlje. Imaju?i na umu raznolikosti planeta u na�em Sun?evom sustavu, te da je svaka unikatna u svom izgledu i svojim osobinama, skoro da ne mo�emo ni zamisliti kakve sve planete postoje u na�em kosmosu. Ipak, od osam, odnosno devet planeta u Sun?evom sustavu, samo je jedna toliko specifi?na da ?ovjek na njoj mo�e da �ivi. Zemljina unikatnost jo� uvijek zapanjuje nau?nike koji su svjesni tih njenih osobina, pa bili oni vjernici ili ateisti.

Uzvi�eni Allah je objavio u svojoj plemenitoj Knjizi: "Zar, zaista, ne?ete da vjerujete u Onoga koji je u dva vremenska razdoblja Zemlju stvorio... On je nepomi?na brda po njoj stvorio i blagosljovljenom je u?inio..." (Prijevod zna?enja Fussilat, 9-10.) i:"Allah vam je u?inio Zemlju prebivali�tem..." (Prijevod zna?enja Al-Mu'min, 64.) Slika 1: Prikaz Sun?evog sustava sa ?etiri terestrijalne i male planete najbli�e Suncu, sljede?e ?etiri planete koje su gasovite, te patuljak planeta

Slika 2: Situacije od gore prema dole: a) Galaksija (desno) u odnosu na Zemlju miruje � spektralna linija (crna linija na obojenoj podlozi) je na odre?enoj talasnoj du�ini. b) Galaksija se udaljava, �to prouzrokuje crnu liniju da se pomjeri prema crvenom dijelu spektruma. c) Galaksija se pokre?e prema Zemlji, �to prouzrokuje crnu liniju da se pomjeri prema plavom dijelu spektruma. U na�em slu?aju ulogu galaksije igra zvijezda.

Slika 3: Exo-planeta

---

Add this page to your favorite Social Bookmarking websites