Petak, OCTOBER 19, 2018
tekstovi_logo

Istinski gubitnik


vatra-498Znate li koji je ?ovjek bankrotirao?  Ashabi odgovorie: ''Me?u nama je bankrotirao onaj koji nema ni dinara niti bilo ta drugo. Na to Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, re?e: Istinski je bankrotirao u mom ummetu onaj (?ovjek) koji ?e na Sudnji dan do?i sa namazom, postom, zekatom, ali je nekoga klevetao, nekoga je potvorio, (bespravno) je jeo imetak ovog, prolio krv onog, udario ovog, pa ?e se jednome dati od njegovih (dobrih) djela i drugome ce se dati od njegovih (dobrih) dijela, a ako mu nestane dobrih djela prije nego vrati pravo drugih kojima je skrivio, bit ?e natovaren grijesima onih prema kojima se ogrijeio, a zatim ?e biti ba?en u Vatru. (Sahihu Muslim, poglavlje: O zabrani nepravde, br. 6744.)

Imam Muslim, rahimehullah, biljei hadis koji Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a u kojem stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao (ashabe): Znate li koji je ?ovjek bankrotirao?  Ashabi odgovorie: ''Me?u nama je bankrotirao onaj koji nema ni dinara niti bilo ta drugo. Na to Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, re?e: Istinski je bankrotirao u mom ummetu onaj (?ovjek) koji ?e na Sudnji dan do?i sa namazom, postom, zekatom, ali je nekoga klevetao, nekoga je potvorio, (bespravno) je jeo imetak ovog, prolio krv onog, udario ovog, pa ?e se jednome dati od njegovih (dobrih) djela i drugome ce se dati od njegovih (dobrih) dijela, a ako mu nestane dobrih djela prije nego vrati pravo drugih kojima je skrivio, bit ?e natovaren grijesima onih prema kojima se ogrijeio, a zatim ?e biti ba?en u Vatru. (Sahihu Muslim, poglavlje: O zabrani nepravde, br. 6744.)

Svaki poziva? (daija) ka Allahu, tebareke ve te'ala, kao uostalom i svaki drugi ?ovjek koji se bavi nekim korisnim radom, moe i mora da se ugleda na Allahovog miljenika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem!  Allahov Poslanik, alejhis-selam, eli da podu?i svoje drugove ashabe, ridvanullahi alejhim, ne?emu. Me?utim, ne radi to na neki moton na?in, niti metodom pritiska, ve? na na?in koji zasluuje studije i studije istraivanja zbog pozitivnog utjecaja na sluaoca i na?ina privla?enja panje onih kojima eli dostaviti odre?enu informaciju. Stoga, nakon ?itanja prve re?enice ovog veli?anstvenog hadisa, ne moemo se oteti dojmu da je na Poslanik neprikosnoveni u?itelj i odgajatelj koji koristi najprefinjenije metode podu?avanja i odgajanja. Ovo je ta ?injenica zbog koje poziva?a u Allahovu vjeru navodimo kao primjer onoga koji treba da se ugleda na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

U ovom hadisu, Poslanik postavlja pitanje ele?i privu?i panju ashaba, ubije?en u to da oni ne znaju odgovor na njega ili da ne znaju ono to on eli da im kae, me?utim, cilj pitanja jeste privla?enje njihove panje i navo?enje na razmiljanje, da bi im se na kraju plasirala informacija koja ?e im ostati duboko urezana u pam?enje, a istovremeno, to je informacija koja ?e im koristiti i na dunjaluku i na ahiretu. Ovo se jasno uo?ava u rije?ima: Znate li koji ?ovjek je bankrotirao? Vode?i se ovim hadisom, shvatamo da ne trebamo biti oni koji popuju i filozofiraju drugima, jer takav na?in podu?avanja niko ne voli i automatski odbija svaku informaciju koja je tako plasirana. Dakle, treba pokuati spontano i, na neki na?in, zagonetno pristupiti onima koje pozivamo, bez pokuavanja nametanja umjetnog autoriteta.

Nakon postavljenog pitanja, treba da sasluamo miljenje onoga koga pitamo, ma kakav odgovor nam on dao. U ovom hadisu ashabi odgovaraju shodno svome znanju o tome ko je osoba koja je bankrotirala i kau: Me?u nama je bankrotirao onaj koji nema dinara niti bilo ta drugo. U mnogim hadisima, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, postavlja pitanja ashabima, ali njihov odgovor glasi: Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju. Ovdje se jasno vidi i osje?a autoritet Allahovog Poslanika i potovanje od strane ashaba, koje je dolo samo po sebi, ne tako to ga je Poslanik traio ili zahtijevao. Stoga, ko god postavi pitanje u?enom ?ovjeku, treba da pokae potovanje prema njegovoj li?nosti i prema njegovom odgovoru.

Nakon to je Allahov Poslanik, sallallaahu alejhi ve sellem, dobio odgovor od ashaba, kazao im je ta zapravo zna?i istinski bankrotirati. U tom trenutku ashabi su smatrali da je ustvari bankrotirao ?ovjek koji nema novca, niti bilo ?ega drugog, tj. siromah, fukara.

Me?utim, Poslanik ih u?i ko je pravi gubitnik svega to je vrijedno, govore?i: Istinski je bankrotirao u mom ummetu onaj (?ovjek) koji ?e na Sudnji dan do?i sa namazom, postom, zekatom, ali je nekoga klevetao, nekoga je potvorio, (bespravno) je jeo imetak ovog, prolio krv onog, udario ovog, pa ?e se jednome dati od njegovih (dobrih) djela i drugome ce se dati od njegovih (dobrih) dijela, a ako mu nestane dobrih djela prije nego vrati pravo drugih kojima je skrivio, bit ?e natovaren grijesima onih prema kojima se ogrijeio, a zatim ?e biti ba?en u Vatru.

Na ovaj na?in Allahov Poslanik poentira, tj. dostavlja i objanjava ashabima ko je propao na 

ahiretu i kako ?e skon?ati. Ovo je svojevrsno upozorenje i ashabima i cjelokupnom Poslanikovom ummetu do Sudnjega dana. Jer, sasvim je jasno da se hadis odnosi na vjernike u Allaha, delle anuhu, a na to ukazuju rije?i Poslanika: Istinski je bankrotirao u mom ummetu onaj (?ovjek) koji ?e na Sudnji dan do?i sa namazom, postom, zekatom...Dakle, ovo su stvari koje izvravaju muslimani, pa makar oni bili muslimani samo po vanjtini.

Me?utim, pored ovoga, Allahov Poslanik dopunjava hadis i spominje druga djela s kojima ?e neko do?i na Sudnji dan, a to su djela koja ?e ga upropastiti! Zato, brate i sestro, dobro razmisli o ovom hadisu, jer je on upu?en i tebi i meni! Nekada se neko od nas fokusira na izvravanje obaveznih i dobrovoljnih ibadeta, posve?uju?i im mnogo vremena i trude?i se da ih to ljepe, potpunije i iskrenije obavi, to je pohvalno, ali, s druge strane, ne smijemo zaboraviti prava i obaveze drugih ljudi kod nas. Ako to zaboravimo i u?inimo ono to ne smijemo prema drugim ljudima, pa ?ak i ako nisu muslimani, to ?e nas moda upropastiti na Dan kad ?e nam naa djela biti najpotrebnija.

Posebno treba obratiti panju na grijehe koje je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, spomenuo u hadisu, a to su: ... ali je nekoga klevetao, nekoga je potvorio, (bespravno) je jeo imetak ovog, prolio krv onog, udario ovog...  Dakle, svaki od ovih grijeha predstavlja ustvari naruavanje prava drugih ljudi. To su grijesi koji se moraju izravnati prema onima prema kojima smo ih po?inili, a to su drugi ljudi. Na Sudnjem danu Allah ?e pravedno presuditi izme?u tebe i onoga kome si u?inio neto naao, ako te ra?une ne izravnate na dunjaluku. 

Prije svega, mora se ?uvati toga da nekom ?ini nepravdu bilo koje vrste i u svakom momentu treba imati na umu da je to djelo koje ?e te moda u?initi od onih koji su bankrotirali na Sudnjemu danu. Ako u svakom odnosu s drugim ljudima ovo bude imao na umu, osje?at ?e strah od Allaha i ne?e nikome u?initi ono to ti je zabranjeno. Ali, ako upadne u grijeh takve vrste, duan si da se sa drugom stranom razra?una i halali odmah na dunjaluku, kako ne bi snosio kobne posljedice na ahiretu.

Istinu je rekao Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, kada je kazao: ... pa ?e se jednome dati od njegovih (dobrih) djela i drugome ce se dati od njegovih (dobrih) dijela, a ako mu nestane dobrih djela prije nego vrati pravo drugih kojima je skrivio, bit ?e natovaren grijesima onih prema kojima se ogrijeio, a zatim ?e biti ba?en u Vatru.

Ovo je taj trenutak istine s kojim ?e se suo?iti svako onaj ko do?e na Sudnji dan nerijeenih ra?una s drugim ljudima. To je trenutak u kojem ?e ?ovjek vidjeti svakog onog kome je ostao bilo ta duan. Tada ?e morati da poravna ra?une sa dunjaluka. Morat ?e dati ono to je njemu toliko potrebno. Po?et ?e da se tope brda dobrih djela sa kojima je doao, kao to je to spomenuo Allahov Poslanik u drugom rivajetu: ...koji do?e sa dobrim djelima velikim poput brda...

To je dan kada ?e mnogi poeljeti da se vrate na dunjaluk i da isprave greke, ali bit ?e kasno! To je dan kada ?e mnogi poeljeti da nisu nikad ni postojali i da su zemlja ostali! Kae Allah, azze ve delle: Mi vas na skoru patnju upozoravamo, na Dan u kojem ?e ?ovjek djela ruku svojih vidjeti, a nevjernik uzviknuti: 'Da sam, bogdo, zemlja ostao.' (Prijevod zna?enja En-Nebe', 40)

Brate i sestro, na ovaj Strani dan najmanje to ?e poeljeti jeste to da ti neko uzima od dobrih djela! To je Dan kad ?e dijete osijedjeti, pa ta ?e biti s tobom i sa mnom? Molim Milostivog da nam se smiluje na taj Dan i da nikako ne budemo od onih za koje Allahov Miljenik, sallallahu alejhi ve sellem, na kraju ovog hadisa, kae: ...a zatim ?e biti ba?en u Vatru!

Rijei sve nesuglasice i razmirice sa svojim bratom, komijom, sugra?aninom! Ne dozvoli da tvoja nada u oprost zasjeni tvoj strah od Allahove kazne! Allah ?e svakome nadoknaditi ono to si mu ti uzeo ili mu naao u?inio, a ta nadoknada ?e biti u vidu tvojih dobrih djela, ili u vidu njegovih loih djela koja ?e biti data tebi, PA ?E BITI BA?EN U VATRU! Da nas Allah sa?uva dehennemske vatre i po?asti nas na Sudnjemu danu Svojim hladom, kada drugog hlada ne?e biti!



Add this page to your favorite Social Bookmarking websites
Reddit! Del.icio.us! Mixx! Free and Open Source Software News Google! Live! Facebook! StumbleUpon! TwitThis Joomla Free PHP
Share

BUDIMO PRIJATELJI

DAWA

POSJETITE MINBER.BA

  • Izaslanik UN-a: Gaza pred raspadom, prijeti novi razarajući sukob
    Izaslanik Ujedinjenih naroda za Bliski istok Bugarin Nikolaj Mladenov upozorio je u četvrtak Vijeće sigurnosti na opasnost novog razarajućeg sukoba u Gazi. “Gaza je pred...
  • Znanje je ibadet
    Piše: mr. Rusmir Čoković Uzvišeni Allah propisao je ljudima brojne ibadete kako bi, izvršavajući ih, zaslužili Njegovo zadovoljstvo i uspjeh na oba svijeta. Jedan od...
  • Izgovaranje bismille prilikom uzimanja abdesta
    Pitanje: Prije uzimanja abdesta izgovarao sam bismillu u cijelosti (“Bismillahir-Rahmanir-Rahim”), no pročitao sam da neki učenjaci smatraju da onaj ko bismillu u cijelosti izgovori ima status...