�Znate li koji je ?ovjek bankrotirao?�  Ashabi odgovori�e: ''Me?u nama je bankrotirao onaj koji nema ni dinara niti bilo �ta drugo.� Na to Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, re?e: �Istinski je bankrotirao u mom ummetu onaj (?ovjek) koji ?e na Sudnji dan do?i sa namazom, postom, zekatom, ali je nekoga klevetao, nekoga je potvorio, (bespravno) je jeo imetak ovog, prolio krv onog, udario ovog, pa ?e se jednome dati od njegovih (dobrih) djela i drugome ce se dati od njegovih (dobrih) dijela, a ako mu nestane dobrih djela prije nego vrati pravo drugih kojima je skrivio, bit ?e natovaren grijesima onih prema kojima se ogrije�io, a zatim ?e biti ba?en u Vatru.� (Sahihu Muslim, poglavlje: O zabrani nepravde, br. 6744.)

Imam Muslim, rahimehullah, bilje�i hadis koji Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a u kojem stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao (ashabe): �Znate li koji je ?ovjek bankrotirao?�  Ashabi odgovori�e: ''Me?u nama je bankrotirao onaj koji nema ni dinara niti bilo �ta drugo.� Na to Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, re?e: �Istinski je bankrotirao u mom ummetu onaj (?ovjek) koji ?e na Sudnji dan do?i sa namazom, postom, zekatom, ali je nekoga klevetao, nekoga je potvorio, (bespravno) je jeo imetak ovog, prolio krv onog, udario ovog, pa ?e se jednome dati od njegovih (dobrih) djela i drugome ce se dati od njegovih (dobrih) dijela, a ako mu nestane dobrih djela prije nego vrati pravo drugih kojima je skrivio, bit ?e natovaren grijesima onih prema kojima se ogrije�io, a zatim ?e biti ba?en u Vatru.� (Sahihu Muslim, poglavlje: O zabrani nepravde, br. 6744.)

Svaki poziva? (daija) ka Allahu, tebareke ve te'ala, kao uostalom i svaki drugi ?ovjek koji se bavi nekim korisnim radom, mo�e i mora da se ugleda na Allahovog miljenika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem!  Allahov Poslanik, alejhis-selam, �eli da podu?i svoje drugove � ashabe, ridvanullahi alejhim, ne?emu. Me?utim, ne radi to na neki moton na?in, niti metodom pritiska, ve? na na?in koji zaslu�uje studije i studije istra�ivanja zbog pozitivnog utjecaja na slu�aoca i na?ina privla?enja pa�nje onih kojima �eli dostaviti odre?enu informaciju. Stoga, nakon ?itanja prve re?enice ovog veli?anstvenog hadisa, ne mo�emo se oteti dojmu da je na� Poslanik neprikosnoveni u?itelj i odgajatelj koji koristi najprefinjenije metode podu?avanja i odgajanja. Ovo je ta ?injenica zbog koje poziva?a u Allahovu vjeru navodimo kao primjer onoga koji treba da se ugleda na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

U ovom hadisu, Poslanik postavlja pitanje �ele?i privu?i pa�nju ashaba, ubije?en u to da oni ne znaju odgovor na njega ili da ne znaju ono �to on �eli da im ka�e, me?utim, cilj pitanja jeste privla?enje njihove pa�nje i navo?enje na razmi�ljanje, da bi im se na kraju plasirala informacija koja ?e im ostati duboko urezana u pam?enje, a istovremeno, to je informacija koja ?e im koristiti i na dunjaluku i na ahiretu. Ovo se jasno uo?ava u rije?ima: �Znate li koji ?ovjek je bankrotirao?� Vode?i se ovim hadisom, shvatamo da ne trebamo biti oni koji �popuju� i filozofiraju drugima, jer takav na?in podu?avanja niko ne voli i automatski odbija svaku informaciju koja je tako plasirana. Dakle, treba poku�ati spontano i, na neki na?in, zagonetno pristupiti onima koje pozivamo, bez poku�avanja nametanja �umjetnog� autoriteta.

Nakon postavljenog pitanja, treba da saslu�amo mi�ljenje onoga koga pitamo, ma kakav odgovor nam on dao. U ovom hadisu ashabi odgovaraju shodno svome znanju o tome ko je osoba koja je bankrotirala i ka�u: �Me?u nama je bankrotirao onaj koji nema dinara niti bilo �ta drugo.� U mnogim hadisima, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, postavlja pitanja ashabima, ali njihov odgovor glasi: �Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju�. Ovdje se jasno vidi i osje?a autoritet Allahovog Poslanika i po�tovanje od strane ashaba, koje je do�lo samo po sebi, ne tako �to ga je Poslanik tra�io ili zahtijevao. Stoga, ko god postavi pitanje u?enom ?ovjeku, treba da poka�e po�tovanje prema njegovoj li?nosti i prema njegovom odgovoru.

Nakon �to je Allahov Poslanik, sallallaahu alejhi ve sellem, dobio odgovor od ashaba, kazao im je �ta zapravo zna?i istinski bankrotirati. U tom trenutku ashabi su smatrali da je ustvari bankrotirao ?ovjek koji nema novca, niti bilo ?ega drugog, tj. siromah, fukara.

Me?utim, Poslanik ih u?i ko je pravi gubitnik svega �to je vrijedno, govore?i: �Istinski je bankrotirao u mom ummetu onaj (?ovjek) koji ?e na Sudnji dan do?i sa namazom, postom, zekatom, ali je nekoga klevetao, nekoga je potvorio, (bespravno) je jeo imetak ovog, prolio krv onog, udario ovog, pa ?e se jednome dati od njegovih (dobrih) djela i drugome ce se dati od njegovih (dobrih) dijela, a ako mu nestane dobrih djela prije nego vrati pravo drugih kojima je skrivio, bit ?e natovaren grijesima onih prema kojima se ogrije�io, a zatim ?e biti ba?en u Vatru.�

Na ovaj na?in Allahov Poslanik poentira, tj. dostavlja i obja�njava ashabima ko je propao na 

ahiretu i kako ?e skon?ati. Ovo je svojevrsno upozorenje i ashabima i cjelokupnom Poslanikovom ummetu do Sudnjega dana. Jer, sasvim je jasno da se hadis odnosi na vjernike u Allaha, d�elle �anuhu, a na to ukazuju rije?i Poslanika: �Istinski je bankrotirao u mom ummetu onaj (?ovjek) koji ?e na Sudnji dan do?i sa namazom, postom, zekatom...��Dakle, ovo su stvari koje izvr�avaju muslimani, pa makar oni bili muslimani samo po vanj�tini.

Me?utim, pored ovoga, Allahov Poslanik dopunjava hadis i spominje druga djela s kojima ?e neko do?i na Sudnji dan, a to su djela koja ?e ga upropastiti! Zato, brate i sestro, dobro razmisli o ovom hadisu, jer je on upu?en i tebi i meni! Nekada se neko od nas fokusira na izvr�avanje obaveznih i dobrovoljnih ibadeta, posve?uju?i im mnogo vremena i trude?i se da ih �to ljep�e, potpunije i iskrenije obavi, �to je pohvalno, ali, s druge strane, ne smijemo zaboraviti prava i obaveze drugih ljudi kod nas. Ako to zaboravimo i u?inimo ono �to ne smijemo prema drugim ljudima, pa ?ak i ako nisu muslimani, to ?e nas mo�da upropastiti na Dan kad ?e nam na�a djela biti najpotrebnija.

Posebno treba obratiti pa�nju na grijehe koje je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, spomenuo u hadisu, a to su: �... ali je nekoga klevetao, nekoga je potvorio, (bespravno) je jeo imetak ovog, prolio krv onog, udario ovog...�  Dakle, svaki od ovih grijeha predstavlja ustvari naru�avanje prava drugih ljudi. To su grijesi koji se moraju izravnati prema onima prema kojima smo ih po?inili, a to su drugi ljudi. Na Sudnjem danu Allah ?e pravedno presuditi izme?u tebe i onoga kome si u?inio ne�to na�ao, ako te ra?une ne izravnate na dunjaluku. 

Prije svega, mora� se ?uvati toga da nekom ?ini� nepravdu bilo koje vrste i u svakom momentu treba� imati na umu da je to djelo koje ?e te mo�da u?initi od onih koji su bankrotirali na Sudnjemu danu. Ako u svakom odnosu s drugim ljudima ovo bude� imao na umu, osje?at ?e� strah od Allaha i ne?e� nikome u?initi ono �to ti je zabranjeno. Ali, ako upadne� u grijeh takve vrste, du�an si da se sa drugom stranom razra?una� i halali� odmah na dunjaluku, kako ne bi snosio kobne posljedice na ahiretu.

Istinu je rekao Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, kada je kazao: �... pa ?e se jednome dati od njegovih (dobrih) djela i drugome ce se dati od njegovih (dobrih) dijela, a ako mu nestane dobrih djela prije nego vrati pravo drugih kojima je skrivio, bit ?e natovaren grijesima onih prema kojima se ogrije�io, a zatim ?e biti ba?en u Vatru.�

Ovo je taj trenutak istine s kojim ?e se suo?iti svako onaj ko do?e na Sudnji dan nerije�enih ra?una s drugim ljudima. To je trenutak u kojem ?e ?ovjek vidjeti svakog onog kome je ostao bilo �ta du�an. Tada ?e morati da poravna ra?une sa dunjaluka. Morat ?e dati ono �to je njemu toliko potrebno. Po?et ?e da se tope brda dobrih djela sa kojima je do�ao, kao �to je to spomenuo Allahov Poslanik u drugom rivajetu: �...koji do?e sa dobrim djelima velikim poput brda...�

To je dan kada ?e mnogi po�eljeti da se vrate na dunjaluk i da isprave gre�ke, ali bit ?e kasno! To je dan kada ?e mnogi po�eljeti da nisu nikad ni postojali i da su zemlja ostali! Ka�e Allah, azze ve d�elle: �Mi vas na skoru patnju upozoravamo, na Dan u kojem ?e ?ovjek djela ruku svojih vidjeti, a nevjernik uzviknuti: 'Da sam, bogdo, zemlja ostao.�' (Prijevod zna?enja En-Nebe', 40)

Brate i sestro, na ovaj Stra�ni dan najmanje �to ?e� po�eljeti jeste to da ti neko uzima od dobrih djela! To je Dan kad ?e dijete osijedjeti, pa �ta ?e biti s tobom i sa mnom? Molim Milostivog da nam se smiluje na taj Dan i da nikako ne budemo od onih za koje Allahov Miljenik, sallallahu alejhi ve sellem, na kraju ovog hadisa, ka�e: �...a zatim ?e biti ba?en u Vatru!�

Rije�i sve nesuglasice i razmirice sa svojim bratom, kom�ijom, sugra?aninom! Ne dozvoli da tvoja nada u oprost zasjeni tvoj strah od Allahove kazne! Allah ?e svakome nadoknaditi ono �to si mu ti uzeo ili mu na�ao u?inio, a ta nadoknada ?e biti u vidu tvojih dobrih djela, ili u vidu njegovih lo�ih djela koja ?e biti data tebi, PA ?E� BITI BA?EN U VATRU! Da nas Allah sa?uva d�ehennemske vatre i po?asti nas na Sudnjemu danu Svojim hladom, kada drugog hlada ne?e biti!

---

Add this page to your favorite Social Bookmarking websites