Pripremio: Elvedin Pezi?

Ako pogledamo u ?ovjekov �ivot, vidjet ?emo da je prepun pokazatelja da je insan slaba�an ma koliko se trudio da bude savr�en, a ako se ne bude trudio i ne bude imao �elje za radom, onda slabost postaje njegova osobina po kojoj postaje prepoznatljiv. Jedan od pokazatelja ?ovjekove slabosti jeste da ?ovjek malo razmi�lja o vremenu, malo razmi�lja o tome kako da na najbolji na?in ispuni svoj �ivot � �ivot od kojeg mu zavisi ovodunjalu?ki i ahiretski uspjeh. U velikom broju slu?ajeva ?ovjek nije svjestan ?injenice da je �ivotna dob naroda dana�njice mnogo kra?a od �ivotne dobi prija�njih naroda.

Prosje?na �ivotna dob naroda dana�njice je izme�u �ezdeset i sedamdeset godina, kao �to je preneseno od Allahovog Poslanika da je kazao: ''�ivotna dob moga ummeta je izme�u �ezdeset i sedamdeset godina, a malo je onih koji pre�u tu granicu.'' (Hadis su zabilje�ili imam Tirmizi, Ibn Mad�e od Ebu Hurejre, njegovu vjerodostojnost potvrdio je �ejh Albani.) Svakim danom sve je vi�e onih koji napu�taju dunjaluk prije negoli napune petu deceniju svoga �ivota. U tome je velika pouka onima koji razuma imaju. Onima koji razmi�ljaju, onima koji znaju da smrtni ?as ne zna niko osim Uzvi�eni Allah, onima koji znaju da je jedini na?in da se ne iznenadi� nenajavljenom dolasku Meleka smrti, da se priprema� za taj neizbje�ni momenat.

Prija�nji narodi �ivjeli su mnogo du�e o dana�njih naroda. U Kur'anu je spomenuto da je Nuh, a.s., ostao pozivaju?i svoj narod devet stotina i pedeset godina. Rekao je Uzvi�eni: ''Mi smo Nuha narodu njegovu poslali i on je me�u njima ostao hiljadu, manje pedeset, godina, pa ih je potom zadesio potop, zato �to su Allahu druge ravnim smatrali.'' (Ankebut, 14.) Allahova apsolutna pravda i milost prema robovima bila je da je ovom ummetu podario da �ive mnogo kra?e nego prija�nji narodi, ali im je to nadoknadio vremenima i mjestima u kojima se za kratko vrijeme mo�e zaslu�iti mnogo nagrada. Toliko mnogo da se preteknu prija�nji narodi, koji su �ivjeli mnogo du�e od nas. Pogledajte samo veli?inu Allahove milosti prema ovom ummetu kroz to �to nam je dao da je namaz obavljen u haremu Kabe vredniji od stotinu hiljada namaza na drugome mjestu. Kazao je Allahov Poslanik: ''Namaz obavljen u ?asnom hramu u Mekki vredniji je od stotinu hiljada namaza obavljenih na drugom mjestu.'' (Hadis su zabilje�ili Ibn Mad�e, Ahmed, vjerodostojnim ga je ocijenio �ejh Albani u vi�e svojih knjiga.),

Kako onda shvatiti ljude koji imaju novaca da svake godine idu na more, rekreaciju, turisti?ka putovanja, a jednom u �ivotu nisu mogli da obave had�d�, da obave 'umru, da posjete muslimanske svetinje: Mekku, Medinu, da klanjaju u Svetom hramu u Mekki, da klanjaju u d�amiji Allahovog Poslanika. Allah se odazvao dovi Ibrahima, a.s., kada je molio da u?ini da srca ljudi �ude za Mekkom, oni ?ija srca ne �ude za Mekkom neka se preispitaju! Kazao je Uzvi�eni: ''Gospodaru na�, ja sam neke potomke svoje naselio u kotlini u kojoj se ni�ta ne sije, kod Tvoga ?asnog hrama, da bi, Gospodaru na�, molitvu obavljali; zato u?ini da srca nekih ljudi ?eznu za njima i opskrbi ih raznim plodovima da bi zahvalni bili.'' (Ibrahim, 37.)  Ibn Abbas, r.a., kazao je: ''Da je re?eno 'srca ljudi', gu�vali bi se oko ?asnoga hrama Perzijanci, Rimljani, kr�?ani, �idovi i ostali ljudi. Ali je re?eno 'srca nekih ljudi', pa su time odlikovani samo muslimani.'' (Ibn Kesir, sura Ibrahim) Kao �to je Uzvi�eni Allah odlikovao neka mjesta nad drugima, tako�er je mnogo vremena koja je Uzvi�eni Allah odabrao i odlikovao ih nad drugim vremenima. Jedno od njih je svima nama poznato, a toliko vrijedno � no? Lejletul-kadr. Zar nije rekao Uzvi�eni o njenoj vrijednosti: ''No? kadr je bolja od hiljadu mjeseci.'' ?ovjek, musliman, trebao bi da maksimalno pazi na ta odabrana i odlikovana vremena i da ih �to bolje iskoristi, ?ine?i u njima �to vi�e dobrih djela. Prije nego �to spomenemo neka od tih vremena, a jedno od njih samo �to nije nastupilo, treba spomenuti da jedino Uzvi�eni Allah ima pravo da odlikuje neka mjesta nad drugima i da odlikuje neka vremena nad drugima. Kazao je Uzvi�eni Allah: ''Gospodar tvoj stvara �ta ho?e, i On odabira.'' Ovo je veliko islamsko pravilo koje je veoma potrebno muslimanima dana�njice, u vremenu kada su muslimani u slabosti svoga imana i nepoznavanju vjere po?eli da ''otkrivaju'' neka sveta mjesta, dovi�ta, blagoslovljene i mubarek no?i. Ljudi, muslimani, treba da znaju da svaki poziv u ?injenje nekog ibadeta mora biti zasnovan na dokazima. Zagovaranje da postoje u Bosni ili nekom drugom dijelu islamskoga svijeta mjesta na kojima se primaju dove je teorija koja pada u vodu i nema nikakve osnove sve dok se za to ne prilo�i validan dokaz. (Zbog sku?enosti prostora ne bih spominjao validne i nevalidne dokaze u islamu, ali se odgovorno mo�e tvrditi da u islamu nije dokaz to �to se nekome ''navodno'' na tom mjestu usli�ala dova.)

Pred nama je jedno od vremena koje je Uzvi�eni Allah izdvojio i odlikovao nad ostalim vremenima. Za nekoliko dana nastupa mjesec zul-hid�d�e, mjesec ?ijih je prvih deset dana blagoslovljeno u kur'ansko-hadiskim tekstovima.
Pred nama je jedna velika sezona hajra, sezona u kojoj, po ko zna koji put, imamo priliku da na na� oskudni konto dobrih djela pridodamo mnogo toga. Pripremanje za ovu sezonu i njeno i�?ekivanje je veliki pokazatelj ja?ine ?ovjekovog imana. Suprotno tome, nerazmi�ljanje o tome, nepripremanje za nju, nepoznavanje kada po?inje i kada zavr�ava je veliki pokazatelj ?ovjekove slabosti, ?ovjekove okupiranosti dunjalu?kim ukrasima.
Postavimo sami sebi pitanje: Da li znamo kada nastupa ovaj mjesec, kada po?inje ova sezona hajra? Da li smo se spremali materijalno, fizi?ki, psihi?ki za nastupanje ove velike sezone? Da li smo sebi na?inili raspored dnevnih aktivnosti u toku ovih dana kako bismo �to bolje iskoristili ovu sezonu? Da li smo oti�li u supermarket i kupili namirnice za sehur i iftar, jer bismo trebali da postimo te dane? Da li smo poku�ali na�e radno vrijeme uskladiti sa ibadetima pa da mo�emo svaki dan da sjedimo u d�amiji od sabaha do izlaska sunca, od ak�ama do jacije? Da li smo razmi�ljali da ako ne mo�emo na had�d� i?i, da uzmemo godi�nji odmor kako bismo ovu sezonu �to bolje iskoristili? Da li smo kupili baterije za sat kako bismo mogli ustati na no?ni namaz? Da li smo, da li smo... �alosno je �to su nas na�a bra?a ''dunjalu?ari'' pretekli u tome. Oni sebi ne bi nikada halalili da dozvole da nastupi neka sezona a da je oni do?ekaju nespremni. Trgovci, oni koji �ele da uspiju u svom poslu, mjesec dana � ponekad i vi�e � prije sezone po?nu sa nabavkom onoga �to ?e im trebati, onoga �to ?e biti aktuelno. Nisu kao mi, da ?ekaju da nastupi sezona, a oni nespremni, da nemaju robu i namirnice koje se tra�e u odre�enom periodu. Oni su svjesni ?injenice: ako �eli� da bude� uspje�an trgovac, treba da pazi� na predstoje?e sezone. Koliko vremena prije Nove godine po?inju reklame o novogodi�njim pojeftinjenjima? Minimalno mjesec dana prije Nove godine. Trgovci zimi po?inju sa nabavkom odje?e i obu?e koja ?e se tra�iti po?etkom prolje?a, ljeti po?inju da nabavljaju odje?u i obu?u koja se tra�i u jesen ili u zimu. Za�to? Zato �to znaju da je jedini na?in da bude� dobar trgovac da pazi� na predstoje?e sezone. Kada se organizuje neko natjecanje ili kviz u kojem se mo�e dobiti neka ''ovodunjalu?ka'' nagrada, hiljade i hiljade ljudi u?estvuje u tome. A koliko je onih koji se natje?u u ahiretskim ''kvizovima''?! Zar je mogu?e da smo zaboravili na rije?i Uzvi�enog Allaha: ''Sve �to vam je darovano samo su naslade i ukrasi u �ivotu na ovom svijetu; a ono �to je u Allaha bolje je i trajno je. Za�to se ne opametite?'' (Kasas, 60.) Pogledajte kako Allah opisuje ahiret, sa dva opisa, da je ahiret bolji i da je trajan. A pogledajmo kako Allahov Poslanik opisuje dunjaluk i njegove ukrase. Kazao je Sehl ibn Sa'd, r.a.: ''Bili smo sa Poslanikom u mjestu Zul-Hulejfa, pa smo pro�li pored ovce koja je uginula, pa je upitao: '�ta mislite kako je ona bezvrijedna kod njenog vlasnika? Tako mi Onoga u ?ijoj ruci je moja du�a, dunjaluk je prezreniji kod Allaha od ove ovce kod njenog vlasnika. Kada bi dunjaluk vrijedio kod Allaha koliko je krilo mu�ice, On ne bi dozvolio nevjernicima da popiju sa njega kap vode.'' (Ibn Mad�e, njegovu vjerodostojnost potvrdio je �ejh Albani.)

Mi koji tvdimo da smo svjesni ahiretske nagrade, da se spremamo za Dan polaganja ra?una, mo�emo dozvoliti sebi toliki luksuz da nastupi tolika ahiretska sezona a da nismo ni znali da ona po?inje. Ima nekih koji znaju da ?e nastupiti blagoslovljeni mjesec zul-hid�d�e, a oni, mrtvi-hladni, ne poduzimaju ni�ta kako bi �to bolje iskoristili tu priliku koja im se mo�da ne?e ponovo ukazati. Koliko je ljudi koji se deklari�u kao muslimani a ne znaju da su pred njima blagoslovljeni dani, i ne samo blagoslovljeni, ve? najodabraniji dani u toku godine?! Kada bismo upitali velik broj onih koji se deklari�u kao muslimani da li znaju o sezoni koja je pred njima, sigurno bi bio velik broj onih koji bi kazali da je jedan od najbitnijih datuma pred njima ''Nova godina''. Ne zna siromah da on nema ni�ta sa Novom godinom, i ne samo to, ve? da mu je zabranjeno obilje�avati i u?estvovati u obilje�avanju Nove godine. Kazao je Allahov Poslanik: ''Ko opona�a jedan narod, njima pripada.'' (Hadis je od Ibn Omera zabilje�io imam Ebu Davud i dr., vjerodostojnim ga je ocijenio �ejh Albani.) Tako�er je kazao: ''Slijedit ?ete one koji su bili prije vas, pedalj po pedalj, podlakticu po podlakticu, rukohvat po rukohvat, pa ?ak kada bi neko od njih u�ao u gu�terovo skrovi�te i vi biste ih slijedili u tome, pa ?ak kada bi neko od njih spolno op?io sa majkom na putu i vi biste to u?inili.'' (Hadis je zabilje�io imam Hakim od Ibn Abbasa, vjerodostojnim ga je ocijenio �ejh Albani u Es-Sahihi, br. 1348.) U rivajetu Buharije i Muslima: ''Jesu li to �idovi i kr�?ani?'' ''Pa ko, ako nisu oni!''
Nastavit ?e se, in�allah

---

Add this page to your favorite Social Bookmarking websites