Utorak, OCTOBER 16, 2018
tekstovi_logo


KABAPripremio: Elvedin Pezi?

Ako pogledamo u ?ovjekov ivot, vidjet ?emo da je prepun pokazatelja da je insan slabaan ma koliko se trudio da bude savren, a ako se ne bude trudio i ne bude imao elje za radom, onda slabost postaje njegova osobina po kojoj postaje prepoznatljiv. Jedan od pokazatelja ?ovjekove slabosti jeste da ?ovjek malo razmilja o vremenu, malo razmilja o tome kako da na najbolji na?in ispuni svoj ivot ivot od kojeg mu zavisi ovodunjalu?ki i ahiretski uspjeh. U velikom broju slu?ajeva ?ovjek nije svjestan ?injenice da je ivotna dob naroda dananjice mnogo kra?a od ivotne dobi prijanjih naroda.

Prosje?na ivotna dob naroda dananjice je izmeu ezdeset i sedamdeset godina, kao to je preneseno od Allahovog Poslanika da je kazao: ''ivotna dob moga ummeta je izmeu ezdeset i sedamdeset godina, a malo je onih koji preu tu granicu.'' (Hadis su zabiljeili imam Tirmizi, Ibn Made od Ebu Hurejre, njegovu vjerodostojnost potvrdio je ejh Albani.) Svakim danom sve je vie onih koji naputaju dunjaluk prije negoli napune petu deceniju svoga ivota. U tome je velika pouka onima koji razuma imaju. Onima koji razmiljaju, onima koji znaju da smrtni ?as ne zna niko osim Uzvieni Allah, onima koji znaju da je jedini na?in da se ne iznenadi nenajavljenom dolasku Meleka smrti, da se priprema za taj neizbjeni momenat.

Prijanji narodi ivjeli su mnogo due o dananjih naroda. U Kur'anu je spomenuto da je Nuh, a.s., ostao pozivaju?i svoj narod devet stotina i pedeset godina. Rekao je Uzvieni: ''Mi smo Nuha narodu njegovu poslali i on je meu njima ostao hiljadu, manje pedeset, godina, pa ih je potom zadesio potop, zato to su Allahu druge ravnim smatrali.'' (Ankebut, 14.) Allahova apsolutna pravda i milost prema robovima bila je da je ovom ummetu podario da ive mnogo kra?e nego prijanji narodi, ali im je to nadoknadio vremenima i mjestima u kojima se za kratko vrijeme moe zasluiti mnogo nagrada. Toliko mnogo da se preteknu prijanji narodi, koji su ivjeli mnogo due od nas. Pogledajte samo veli?inu Allahove milosti prema ovom ummetu kroz to to nam je dao da je namaz obavljen u haremu Kabe vredniji od stotinu hiljada namaza na drugome mjestu. Kazao je Allahov Poslanik: ''Namaz obavljen u ?asnom hramu u Mekki vredniji je od stotinu hiljada namaza obavljenih na drugom mjestu.'' (Hadis su zabiljeili Ibn Made, Ahmed, vjerodostojnim ga je ocijenio ejh Albani u vie svojih knjiga.),


Kako onda shvatiti ljude koji imaju novaca da svake godine idu na more, rekreaciju, turisti?ka putovanja, a jednom u ivotu nisu mogli da obave hadd, da obave 'umru, da posjete muslimanske svetinje: Mekku, Medinu, da klanjaju u Svetom hramu u Mekki, da klanjaju u damiji Allahovog Poslanika. Allah se odazvao dovi Ibrahima, a.s., kada je molio da u?ini da srca ljudi ude za Mekkom, oni ?ija srca ne ude za Mekkom neka se preispitaju! Kazao je Uzvieni: ''Gospodaru na, ja sam neke potomke svoje naselio u kotlini u kojoj se nita ne sije, kod Tvoga ?asnog hrama, da bi, Gospodaru na, molitvu obavljali; zato u?ini da srca nekih ljudi ?eznu za njima i opskrbi ih raznim plodovima da bi zahvalni bili.'' (Ibrahim, 37.)  Ibn Abbas, r.a., kazao je: ''Da je re?eno 'srca ljudi', guvali bi se oko ?asnoga hrama Perzijanci, Rimljani, kr?ani, idovi i ostali ljudi. Ali je re?eno 'srca nekih ljudi', pa su time odlikovani samo muslimani.'' (Ibn Kesir, sura Ibrahim) Kao to je Uzvieni Allah odlikovao neka mjesta nad drugima, takoer je mnogo vremena koja je Uzvieni Allah odabrao i odlikovao ih nad drugim vremenima. Jedno od njih je svima nama poznato, a toliko vrijedno no? Lejletul-kadr. Zar nije rekao Uzvieni o njenoj vrijednosti: ''No? kadr je bolja od hiljadu mjeseci.'' ?ovjek, musliman, trebao bi da maksimalno pazi na ta odabrana i odlikovana vremena i da ih to bolje iskoristi, ?ine?i u njima to vie dobrih djela. Prije nego to spomenemo neka od tih vremena, a jedno od njih samo to nije nastupilo, treba spomenuti da jedino Uzvieni Allah ima pravo da odlikuje neka mjesta nad drugima i da odlikuje neka vremena nad drugima. Kazao je Uzvieni Allah: ''Gospodar tvoj stvara ta ho?e, i On odabira.'' Ovo je veliko islamsko pravilo koje je veoma potrebno muslimanima dananjice, u vremenu kada su muslimani u slabosti svoga imana i nepoznavanju vjere po?eli da ''otkrivaju'' neka sveta mjesta, dovita, blagoslovljene i mubarek no?i. Ljudi, muslimani, treba da znaju da svaki poziv u ?injenje nekog ibadeta mora biti zasnovan na dokazima. Zagovaranje da postoje u Bosni ili nekom drugom dijelu islamskoga svijeta mjesta na kojima se primaju dove je teorija koja pada u vodu i nema nikakve osnove sve dok se za to ne priloi validan dokaz. (Zbog sku?enosti prostora ne bih spominjao validne i nevalidne dokaze u islamu, ali se odgovorno moe tvrditi da u islamu nije dokaz to to se nekome ''navodno'' na tom mjestu usliala dova.)

Pred nama je jedno od vremena koje je Uzvieni Allah izdvojio i odlikovao nad ostalim vremenima. Za nekoliko dana nastupa mjesec zul-hidde, mjesec ?ijih je prvih deset dana blagoslovljeno u kur'ansko-hadiskim tekstovima.
Pred nama je jedna velika sezona hajra, sezona u kojoj, po ko zna koji put, imamo priliku da na na oskudni konto dobrih djela pridodamo mnogo toga. Pripremanje za ovu sezonu i njeno i?ekivanje je veliki pokazatelj ja?ine ?ovjekovog imana. Suprotno tome, nerazmiljanje o tome, nepripremanje za nju, nepoznavanje kada po?inje i kada zavrava je veliki pokazatelj ?ovjekove slabosti, ?ovjekove okupiranosti dunjalu?kim ukrasima.
Postavimo sami sebi pitanje: Da li znamo kada nastupa ovaj mjesec, kada po?inje ova sezona hajra? Da li smo se spremali materijalno, fizi?ki, psihi?ki za nastupanje ove velike sezone? Da li smo sebi na?inili raspored dnevnih aktivnosti u toku ovih dana kako bismo to bolje iskoristili ovu sezonu? Da li smo otili u supermarket i kupili namirnice za sehur i iftar, jer bismo trebali da postimo te dane? Da li smo pokuali nae radno vrijeme uskladiti sa ibadetima pa da moemo svaki dan da sjedimo u damiji od sabaha do izlaska sunca, od akama do jacije? Da li smo razmiljali da ako ne moemo na hadd i?i, da uzmemo godinji odmor kako bismo ovu sezonu to bolje iskoristili? Da li smo kupili baterije za sat kako bismo mogli ustati na no?ni namaz? Da li smo, da li smo... alosno je to su nas naa bra?a ''dunjalu?ari'' pretekli u tome. Oni sebi ne bi nikada halalili da dozvole da nastupi neka sezona a da je oni do?ekaju nespremni. Trgovci, oni koji ele da uspiju u svom poslu, mjesec dana ponekad i vie prije sezone po?nu sa nabavkom onoga to ?e im trebati, onoga to ?e biti aktuelno. Nisu kao mi, da ?ekaju da nastupi sezona, a oni nespremni, da nemaju robu i namirnice koje se trae u odreenom periodu. Oni su svjesni ?injenice: ako eli da bude uspjean trgovac, treba da pazi na predstoje?e sezone. Koliko vremena prije Nove godine po?inju reklame o novogodinjim pojeftinjenjima? Minimalno mjesec dana prije Nove godine. Trgovci zimi po?inju sa nabavkom odje?e i obu?e koja ?e se traiti po?etkom prolje?a, ljeti po?inju da nabavljaju odje?u i obu?u koja se trai u jesen ili u zimu. Zato? Zato to znaju da je jedini na?in da bude dobar trgovac da pazi na predstoje?e sezone. Kada se organizuje neko natjecanje ili kviz u kojem se moe dobiti neka ''ovodunjalu?ka'' nagrada, hiljade i hiljade ljudi u?estvuje u tome. A koliko je onih koji se natje?u u ahiretskim ''kvizovima''?! Zar je mogu?e da smo zaboravili na rije?i Uzvienog Allaha: ''Sve to vam je darovano samo su naslade i ukrasi u ivotu na ovom svijetu; a ono to je u Allaha bolje je i trajno je. Zato se ne opametite?'' (Kasas, 60.) Pogledajte kako Allah opisuje ahiret, sa dva opisa, da je ahiret bolji i da je trajan. A pogledajmo kako Allahov Poslanik opisuje dunjaluk i njegove ukrase. Kazao je Sehl ibn Sa'd, r.a.: ''Bili smo sa Poslanikom u mjestu Zul-Hulejfa, pa smo proli pored ovce koja je uginula, pa je upitao: 'ta mislite kako je ona bezvrijedna kod njenog vlasnika? Tako mi Onoga u ?ijoj ruci je moja dua, dunjaluk je prezreniji kod Allaha od ove ovce kod njenog vlasnika. Kada bi dunjaluk vrijedio kod Allaha koliko je krilo muice, On ne bi dozvolio nevjernicima da popiju sa njega kap vode.'' (Ibn Made, njegovu vjerodostojnost potvrdio je ejh Albani.)

Mi koji tvdimo da smo svjesni ahiretske nagrade, da se spremamo za Dan polaganja ra?una, moemo dozvoliti sebi toliki luksuz da nastupi tolika ahiretska sezona a da nismo ni znali da ona po?inje. Ima nekih koji znaju da ?e nastupiti blagoslovljeni mjesec zul-hidde, a oni, mrtvi-hladni, ne poduzimaju nita kako bi to bolje iskoristili tu priliku koja im se moda ne?e ponovo ukazati. Koliko je ljudi koji se deklariu kao muslimani a ne znaju da su pred njima blagoslovljeni dani, i ne samo blagoslovljeni, ve? najodabraniji dani u toku godine?! Kada bismo upitali velik broj onih koji se deklariu kao muslimani da li znaju o sezoni koja je pred njima, sigurno bi bio velik broj onih koji bi kazali da je jedan od najbitnijih datuma pred njima ''Nova godina''. Ne zna siromah da on nema nita sa Novom godinom, i ne samo to, ve? da mu je zabranjeno obiljeavati i u?estvovati u obiljeavanju Nove godine. Kazao je Allahov Poslanik: ''Ko oponaa jedan narod, njima pripada.'' (Hadis je od Ibn Omera zabiljeio imam Ebu Davud i dr., vjerodostojnim ga je ocijenio ejh Albani.) Takoer je kazao: ''Slijedit ?ete one koji su bili prije vas, pedalj po pedalj, podlakticu po podlakticu, rukohvat po rukohvat, pa ?ak kada bi neko od njih uao u guterovo skrovite i vi biste ih slijedili u tome, pa ?ak kada bi neko od njih spolno op?io sa majkom na putu i vi biste to u?inili.'' (Hadis je zabiljeio imam Hakim od Ibn Abbasa, vjerodostojnim ga je ocijenio ejh Albani u Es-Sahihi, br. 1348.) U rivajetu Buharije i Muslima: ''Jesu li to idovi i kr?ani?'' ''Pa ko, ako nisu oni!''
Nastavit ?e se, inallah



Add this page to your favorite Social Bookmarking websites
Reddit! Del.icio.us! Mixx! Free and Open Source Software News Google! Live! Facebook! StumbleUpon! TwitThis Joomla Free PHP
Share

BUDIMO PRIJATELJI

DAWA