U sunnetu Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nalazimo poja�njenje koja su to ?etiri sveta mjeseca. Tako nam Ebu Bekrete, radijallahu anh, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Dvanaest je mjeseci u godini, a ?etiri su sveta, tri dolaze jedan za dru-gim: zul-ka'de, zul-hid�d�e i muharrem, i red�eb koji pada izme?u dva d�umadeta i �abana.�  (Buharija i Muslim) 

Lingvisti?ari arapskog jezika uz mjesec muharrem dodaju i odre?eni ?lan pa se ka�e el-muharrem i ovo je slu?aj jedino sa mjesecom muharremom. Ka�e En-Nuhas: �Elif i lam su pridodati samo muharremu i nijednom drugom mjesecu.�

Ovaj mjesec nazvan je muharremom zbog tahrima-stroge zabrane nasila i prolijevanja krvi u njemu. Arapi u predislamsko doba poigravali su se sa svetosti ovoga mjeseca, pa su jedne godine nasilje u njemu smatrali zabranjenim dok su druge godine smatrali dozvoljenim.

Vrijednosti mjeseca Muharrema

Prvo: Spominjanje muharrema uz Allahovo ime

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je za mjesec muharrem da je on �ehrullah - Allahov mjesec. I ovo spominjanje mjeseca muharrema uz Allahovo ime jeste spomnjanje iz po?asti i posebnosti, kao �to Uzvi�eni Allah iz po?asti uz Svoje ime spominje Ka'bu, Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem i sl.

Islamski u?enjaci ka�u da je od ?etiri sveta mjeseca najbolji mjesec muharrem upravo zbog njegova spomena uz Allahovo ime.

Hasan el-Basri, rahimehullahu te'ala, rekao je: �Uzvi�eni Allah otpo?eo je godinu sa svetim mjesecom i zavr�io sa svetim mjesecom. I nema boljeg mjeseca u godini kod Uzvi�enog Allaha od mjeseca muharrema, nakon mjeseca ramazana.�

Drugo: Hid�retski kalendar otpo?inje s mjesecom muharremom

Ashabi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, vije?ali su kojim mjesecom da otpo?ne hid�retska godina, pa su Omer, Osman i Alija, radijallahu anhum, odabrali da to bude mjesec muharrem jer on slijedi nakon mjeseca zul-hid�d�eta u kojem muslimani obavljaju had�d� i time upotpunjavaju temelje islama, i �to se u mjesecu muharremu upravo donijela ?vrsta odluka na ?injenje hid�re.

Tre?e: Uzvi�eni Allah zabranio je nasilje i nepravdu u mjesecu muharremu

Kako je Uzvi�eni Allah i rekao: �I ne ?inite nasilje u njima (svetim mjesecima) jedni drugima!� Katade, rahimehullahu te'ala, rekao je: �Iako je nasilje i prolijevanje krvi veliki grijeh, on postaje ve?i u svetim mjesecima nego �to je mimo njih. Uzvi�eni Allah uve?ava ono �to ho?e.� (Tefsir Ibni Kesira, 4/89-90; skra?eno.)

?etvrto: Vrijednost posta u mjesecu muharremu

Od Ebu Hurejre, radijallahu anh, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Najbolji post poslije mjeseca ramazana je post Allahovog mjeseca muharrema. Najbolji namaz poslije obaveznog je no?ni namaz.'' (Muslim)

Peto: Dana A�ure je u mjesecu muharremu

Dan A�ure je dan u kojem je Uzvi�eni Allah spasio Musa�a a potopio faraona. Ovaj dan su postili i �idovi i kurej�ije u predislamsko doba i Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio je muslimanima da ga poste zbog njegove posebne vrijednosti o kojoj je rekao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: �Post A�ure bri�e grijehe iz protekle godine.� (Muslim)

Prenosi se od  Ibn Abbasa, radijallahu anhuma,  da je rekao:  ''Kada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, stigao u Medinu, zatekao je �idove da poste dan A�ure, pa ih je upitao: '�ta je to?' Kazali su: 'Ovo je veli?anstven dan (u rivajetu: dobri dan), u njemu je Uzvi�eni Allah spasio Musaa i njegov narod (u rivajetu: Benu Israil) od faraona i njegova naroda (u rivajetu: od njihovog neprijatelja) pa ga je Musa, alejhis-selam, postio iz zahvale Allahu.' Kazao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Mi smo pre?i Musau od vas', pa ga je Allahov Poslanik postio i naredio da ga poste.'' (Buharija i Muslim) 

Od  Ai�e, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: ''Kurej�ije su postile A�uru u d�ahilijjetu, kao �to je postio i Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u d�ahilijjetu. Kada je do�ao u Medinu, postio ga je i naredio je da ga drugi poste. Nakon �to je strogo propisan post mjeseca ramazana, post A�ure je ostavljen, pa ko je htio, postio ga je, a ko nije htio, nije ni postio.'' (Buharija)

U hadisu Selem b. El-Ekve'a, radijallahu anh, spominje se da je rekao: �Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio je jednom ?ovjeku iz plemena Eslem da povi?e me?u ljudima: 'Onaj koji je ne�to jeo neka nastavi postiti preostali dio dana, a onaj koji nije ni�ta jeo, neka i on posti jer je danas Dan A�ure.'� (Buharija i Muslim.)

Ibnu Abbas, radijallahu anhuma, je bio upitan o postu Dana A�ure, pa je rekao: �Ne znam da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posebno tragao za odre?enim danom da bi postio u njemu kao �to je to ?inio s ovim danom, niti za mjesecom kao �to je to ?inio s mjesecom ramazanom.� (Buharija i Muslim.)

D�abir b. Semure, radijallahu anh, rekao je: �Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nare?ivao bi da se posti Dan A�ure, podsticao i oporu?ivao nam da ga postimo.� (Muslim.)

Ebu Musa, radijallahu anh, rekao je: �Dan A�ure je bio dan kojeg su �idovi veli?ali i uzeli ga za praznik, pa je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 'Vi ga postite!'� (Buharija i Muslim.)

U predanju kod Muslima se navodi: �Stanovnici Hajbera su postili Dan A�ure i uzeli ga za praznik pri kojem su se njihove �ene ukra�avale, pa je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 'Vi ga postite!'�

Naredba na post u Danu A�ure i neuzimanje istog dana za praznik jedan je od na?ina razlikovanja od sljedbenika Knjige.

Drugi na?in razlikovanja s njima kod ovoga propisa jeste i post dana prije Dana A�ure. Rekao je Ibn Abbas, radijallahu anhuma: ''Kada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, po?eo postiti dan A�ure i drugima naredio da ga poste, re?eno mu je: 'Allahov Poslani?e, to je dan koji veli?aju �idovi i kr�?ani', pa je rekao: 'Kada do?e sljede?a godina, ako Allah da, posti?emo i deveti dan.'� U drugom predanju stoji da je rekao: 'Ako budem �ivio do sljede?e godine, sigurno ?u postiti i deveti dan.' I nije do?ekao sljede?u godinu.'' (Muslim.)

Dakle, od sunneta je postiti deveti deseti dan muharrema. Pojedini islamski u?enjaci spominju da je najbolje postiti deveti, deseti i jedanaesti dan dokazuju?i svoj stav hadisom: �Postite Dan A�ure i u njemu se razlikujte od �idova. Postite dan prije njega i dan poslije njega.� (Ahmed, Ibnu Huzejme i Tahavija)

Ispravno je da je ovaj hadis slab jer se u lancu prenosilaca nalazi Muhammed b. Abdurrahman b. Ebi Lejla koji je bio lo�eg pam?enja kako ka�e Hafiz u Takribu. I tako?er u lancu prenosilaca je Davud b. Alija el-Ha�imi za kojeg je Zehebi u djelu Sijer e'alami nubela rekao da se njegovim hadisima ne mo�e dokazivati. Stoga ne mo�e se re?i da su ovo rije?i Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ve? su to rije?i Ibnu Abbasa, radijallahu anhum, jer se iste prenose od njega s daleko boljim lancem prenosilaca: Ibnu D�urejd� od Ata'a a on od Ibnu Abbasa, radijallahu anhuma.

Uzvi�eni Allah najbolje zna!

Neka je sva hvala samo Njemu i neka je salavat i selam na Allahovog Poslanika, njegovu ?asnu porodicu i sve njegove ashabe!

Hajrudin Tahir Ahmetovi?

---

Add this page to your favorite Social Bookmarking websites