Subota, FEBRUARY 24, 2018
tekstovi_logo

Mjesec el-muharrem i Dan Ašure


asuraMjesec muharrem blagoslovljeni je Allahov mjesec. To je prvi mjesec hidžretske godine, kako su o tome ashabi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, donijeli jednoglasno mišljenje 16. godine po Hidžri za vrijeme hilafeta Omera b. El-Hattaba, radijallahu anh. Mjesec muharrem jedan je od četiri sveta mjeseca koja Uzvišeni Allah spominje u Svojoj knjizi: ''Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta, to je prava vjera. U njima sebi nepravdu ne činite (ne griješite)!'' (Prijevod značenja Et-Tevba, 36.)

U sunnetu Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nalazimo pojašnjenje koja su to četiri sveta mjeseca. Tako nam Ebu Bekrete, radijallahu anh, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Dvanaest je mjeseci u godini, a četiri su sveta, tri dolaze jedan za dru-gim: zul-ka'de, zul-hidždže i muharrem, i redžeb koji pada između dva džumadeta i šabana.“  (Buharija i Muslim) 

Lingvističari arapskog jezika uz mjesec muharrem dodaju i određeni član pa se kaže el-muharrem i ovo je slučaj jedino sa mjesecom muharremom. Kaže En-Nuhas: „Elif i lam su pridodati samo muharremu i nijednom drugom mjesecu.“

Ovaj mjesec nazvan je muharremom zbog tahrima-stroge zabrane nasila i prolijevanja krvi u njemu. Arapi u predislamsko doba poigravali su se sa svetosti ovoga mjeseca, pa su jedne godine nasilje u njemu smatrali zabranjenim dok su druge godine smatrali dozvoljenim.

 

Vrijednosti mjeseca Muharrema


Prvo: Spominjanje muharrema uz Allahovo ime

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je za mjesec muharrem da je on šehrullah - Allahov mjesec. I ovo spominjanje mjeseca muharrema uz Allahovo ime jeste spomnjanje iz počasti i posebnosti, kao što Uzvišeni Allah iz počasti uz Svoje ime spominje Ka'bu, Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem i sl.

Islamski učenjaci kažu da je od četiri sveta mjeseca najbolji mjesec muharrem upravo zbog njegova spomena uz Allahovo ime.

Hasan el-Basri, rahimehullahu te'ala, rekao je: „Uzvišeni Allah otpočeo je godinu sa svetim mjesecom i završio sa svetim mjesecom. I nema boljeg mjeseca u godini kod Uzvišenog Allaha od mjeseca muharrema, nakon mjeseca ramazana.“

 

Drugo: Hidžretski kalendar otpočinje s mjesecom muharremom

Ashabi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, vijećali su kojim mjesecom da otpočne hidžretska godina, pa su Omer, Osman i Alija, radijallahu anhum, odabrali da to bude mjesec muharrem jer on slijedi nakon mjeseca zul-hidždžeta u kojem muslimani obavljaju hadždž i time upotpunjavaju temelje islama, i što se u mjesecu muharremu upravo donijela čvrsta odluka na činjenje hidžre.

 

Treće: Uzvišeni Allah zabranio je nasilje i nepravdu u mjesecu muharremu

Kako je Uzvišeni Allah i rekao: „I ne činite nasilje u njima (svetim mjesecima) jedni drugima!“ Katade, rahimehullahu te'ala, rekao je: „Iako je nasilje i prolijevanje krvi veliki grijeh, on postaje veći u svetim mjesecima nego što je mimo njih. Uzvišeni Allah uvećava ono što hoće.“ (Tefsir Ibni Kesira, 4/89-90; skraćeno.)

 

Četvrto: Vrijednost posta u mjesecu muharremu

Od Ebu Hurejre, radijallahu anh, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Najbolji post poslije mjeseca ramazana je post Allahovog mjeseca muharrema. Najbolji namaz poslije obaveznog je noćni namaz.'' (Muslim)

 

Peto: Dana Ašure je u mjesecu muharremu

Dan Ašure je dan u kojem je Uzvišeni Allah spasio Musa’a a potopio faraona. Ovaj dan su postili i židovi i kurejšije u predislamsko doba i Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio je muslimanima da ga poste zbog njegove posebne vrijednosti o kojoj je rekao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: „Post Ašure briše grijehe iz protekle godine.“ (Muslim)

Prenosi se od  Ibn Abbasa, radijallahu anhuma,  da je rekao:  ''Kada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, stigao u Medinu, zatekao je židove da poste dan Ašure, pa ih je upitao: 'Šta je to?' Kazali su: 'Ovo je veličanstven dan (u rivajetu: dobri dan), u njemu je Uzvišeni Allah spasio Musaa i njegov narod (u rivajetu: Benu Israil) od faraona i njegova naroda (u rivajetu: od njihovog neprijatelja) pa ga je Musa, alejhis-selam, postio iz zahvale Allahu.' Kazao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Mi smo preči Musau od vas', pa ga je Allahov Poslanik postio i naredio da ga poste.'' (Buharija i Muslim) 

Od  Aiše, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: ''Kurejšije su postile Ašuru u džahilijjetu, kao što je postio i Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u džahilijjetu. Kada je došao u Medinu, postio ga je i naredio je da ga drugi poste. Nakon što je strogo propisan post mjeseca ramazana, post Ašure je ostavljen, pa ko je htio, postio ga je, a ko nije htio, nije ni postio.'' (Buharija)

U hadisu Selem b. El-Ekve'a, radijallahu anh, spominje se da je rekao: „Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio je jednom čovjeku iz plemena Eslem da poviče među ljudima: 'Onaj koji je nešto jeo neka nastavi postiti preostali dio dana, a onaj koji nije ništa jeo, neka i on posti jer je danas Dan Ašure.'“ (Buharija i Muslim.)

Ibnu Abbas, radijallahu anhuma, je bio upitan o postu Dana Ašure, pa je rekao: „Ne znam da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posebno tragao za određenim danom da bi postio u njemu kao što je to činio s ovim danom, niti za mjesecom kao što je to činio s mjesecom ramazanom.“ (Buharija i Muslim.)

Džabir b. Semure, radijallahu anh, rekao je: „Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naređivao bi da se posti Dan Ašure, podsticao i oporučivao nam da ga postimo.“ (Muslim.)

Ebu Musa, radijallahu anh, rekao je: „Dan Ašure je bio dan kojeg su židovi veličali i uzeli ga za praznik, pa je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 'Vi ga postite!'“ (Buharija i Muslim.)

U predanju kod Muslima se navodi: „Stanovnici Hajbera su postili Dan Ašure i uzeli ga za praznik pri kojem su se njihove žene ukrašavale, pa je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 'Vi ga postite!'“

Naredba na post u Danu Ašure i neuzimanje istog dana za praznik jedan je od načina razlikovanja od sljedbenika Knjige.

Drugi način razlikovanja s njima kod ovoga propisa jeste i post dana prije Dana Ašure. Rekao je Ibn Abbas, radijallahu anhuma: ''Kada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, počeo postiti dan Ašure i drugima naredio da ga poste, rečeno mu je: 'Allahov Poslaniče, to je dan koji veličaju židovi i kršćani', pa je rekao: 'Kada dođe sljedeća godina, ako Allah da, postićemo i deveti dan.'“ U drugom predanju stoji da je rekao: 'Ako budem živio do sljedeće godine, sigurno ću postiti i deveti dan.' I nije dočekao sljedeću godinu.'' (Muslim.)

Dakle, od sunneta je postiti deveti deseti dan muharrema. Pojedini islamski učenjaci spominju da je najbolje postiti deveti, deseti i jedanaesti dan dokazujući svoj stav hadisom: „Postite Dan Ašure i u njemu se razlikujte od židova. Postite dan prije njega i dan poslije njega.“ (Ahmed, Ibnu Huzejme i Tahavija)

Ispravno je da je ovaj hadis slab jer se u lancu prenosilaca nalazi Muhammed b. Abdurrahman b. Ebi Lejla koji je bio lošeg pamćenja kako kaže Hafiz u Takribu. I također u lancu prenosilaca je Davud b. Alija el-Hašimi za kojeg je Zehebi u djelu Sijer e'alami nubela rekao da se njegovim hadisima ne može dokazivati. Stoga ne može se reći da su ovo riječi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, već su to riječi Ibnu Abbasa, radijallahu anhum, jer se iste prenose od njega s daleko boljim lancem prenosilaca: Ibnu Džurejdž od Ata'a a on od Ibnu Abbasa, radijallahu anhuma.

Uzvišeni Allah najbolje zna!

Neka je sva hvala samo Njemu i neka je salavat i selam na Allahovog Poslanika, njegovu časnu porodicu i sve njegove ashabe!

Hajrudin Tahir Ahmetović



Add this page to your favorite Social Bookmarking websites
Reddit! Del.icio.us! Mixx! Free and Open Source Software News Google! Live! Facebook! StumbleUpon! TwitThis Joomla Free PHP
Share

BUDIMO PRIJATELJI

DAWA