Četvrtak, AUGUST 16, 2018
tekstovi_logo


islam-207999Pravi u?enjak i u?enik se pored ?vrstog i sigurnog znanja prepoznaju po izgledu, govoru, hodanju i svim ostalim pokretima, a svjetlo znanja i bogobojaznosti izbija iz njihovih lica: "... a onaj kome Allah ne da svjetlo, ne?e svjetla ni imati" (prijevod zna?enja En-Nur, 40). Abdullah b. Mes'ud, radijallahu anhu, rekao je: "Onaj ko u?i Kur'an prepoznaje se: po neprospavanim no?ima dok drugi spavaju, po danima provedenim u u?enju dok se drugi svakojako zabavljaju, po pla?u dok se drugi smiju, po pobonosti dok drugi lumpuju, po utnji dok drugi o svemu i sva?emu razglabaju, po skruenosti dok se drugi prave vani i po sjeti  i tuzi dok se drugi vesele." (Ebu Ubejd Kasim b. Sellam, Fada'ilul-Kur'an, str. 113)

Zahvala pripada Allahu, azze ve delle, i neka je salavat i selam na Allahovog Poslanika, njegovu ?asnu porodicu i sve plemenite ashabe. Abdullah b. Amr, radijallahu anhuma, prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: "Doista, Allah ne?e uzeti znanje od ljudi tako to ?e ga uzdignuti od njih, nego ?e uzeti znanje uzimaju?i u?ene ljude, sve dok ne ostane u?enjaka. Tada ?e ljudi za predvodnike uzeti neznalice koji ?e biti pitani, pa ?e odgovarati, bez znanja, i oti?i tako u zabludu odvode?i i druge sa sobom." (Biljee ga Buhari, 100, i Muslim, 2673)

Razmislite, dragi brate i cijenjena sestro, malo o ovom plemenitom hadisu. On jasno ukazuje na ?injenicu da nevolje i neda?e nikada ljudima nisu dolazile od strane njihove uleme. Nevolje nastupaju nakon smrti u?enjaka kada izdavanje fetvi preuzmu oni koji nisu dorasli tom stepenu (makar se i pripisivali u?enicima, onima koji trae znanje i sl.), kada predavanja po?nu drati samoumiljene neznalice, vjerske ?lanke pisati novinari, hutbe drati dobri govornici (makar bili i najve?e neznalice), o vjeri polemizirati licemjeri itd. Emanet nikada ne?e pronevjeriti onaj koji je povjerljiv, ali kada se povjerenje ukae nepovjerljivom, tada je za o?ekivati da ?e pronevjeriti povjereni emanet. Isto tako, nijedan istinski u?enjak ne?e u vjeru uvesti novotarije, ali kada govor o vjeri preuzme onaj ko nema znanja (dahil), takav je i sam skrenuo sa Pravog puta i druge u zabludu odveo.

Imam Malik b. Enes, rahimehullah, jednog je dana vidio svog u?itelja, poznatog u?enjaka, imama Rebi'a er-Re'ja, rahimehullah, kako pla?e estokim pla?em. Kada ga je upitao: "Da te nije zadesila kakva neda?a?", rekao je: "Ne, nego je o vjeri upitan onaj koji nema znanja!" (Imam Et-Tartui, El-Havadisu vel-bid'a, str. 77) Potvrdu za to nalazimo u rije?ima Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Kada se stvar povjeri onome kome ne pripada tada o?ekuj Sudnji dan." (Hadis je zabiljeio Buhari, 59, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu)

Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Prije nastupa Sudnjeg dana predstoje godine obmana. U tim godinama laov ?e se smatrati iskrenim, iskreni ?e se tjerati u la, povjerljiv ?e se smatrati izdajicom, povjerenje ?e biti ukazano onome ko ?e ga pronevjeriti, i tada ?e progovoriti ruvejbide.'"Kada su ga upitali: "A ko su ruvejbide, o Allahov Poslani?e?", odgovori je: "To je ?ovjek glupak, bezumnik, koji govori o onome to se ti?e svih ljudi!" Predaju su zabiljeili Ibn Made (4036), Ahmed (7912), Hakim (8439) i drugi i hadis je dobar ili vjerodostojan kao to su smatrali Hakim, Zehebi, Ibn Hader, Albani i drugi radi mnotva puteva i drugih predaja koje ga podupiru, iako u lancu prenosilaca postoje odre?ene slabosti.

Ebu Umejje el-Dumehi, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Od predznaka Sudnjeg dana je da se znanje trai kod malih." Biljee ga Ibnul-Mubarek u Zuhdu (61) i Taberani u El-Kebiru (22/361) i hadis je dobar radi drugih predaja koje ga podupiru a Allah najbolje zna. (Vidjeti: Silsiletus-sahiha, 2/194)

Prenosi se od Omera b. El-Hattaba, radijallahu anhu, da je rekao: "Spoznao sam u ?emu je propast za ljude: kada fikh (razumijevanje vjere) do?e od strane malih, a ne prihvati se od velikih. A ako do?e od strane velikih, pa ih u tome slijede mali, onda su svi od upu?enih." (Ibn Abdul-Berr, Damiu bejanil-ilmi ve fadlihi, 1/158) Abdullah b. Mes'ud, radijallahu anhu, rekao je: "Ljudi ?e neprestano biti u dobru sve dok znanje budu uzimali od velikih me?u njima. Ali kada ga po?nu uzimati od malih i najgorih bit ?e upropateni." (Taberani, Mu'demul-kebir, 9/114)

 Pod "malim" se misli na one koji nemaju znanja, ne gledaju?i na njihove godine, jer me?u ashabima Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, bilo je mladi?a koji su bili u?enjaci kao Ibn Abbas i Muaz b. Debel, na ?ije su se znanje oslanjali najvredniji ashabi poput Omera, radijallahu anhu. Ako se tom njihovom neznanju pridoda i mladost, onda je to tama nad tamom i zabluda nad zabludom, da nas Allah, delle anuhu, sa?uva. (Vidjeti: Dami'u bejanil-ilmi ve fadlihi, 1/499-500; El-Havadisu vel-bid'au, str. 80)

Veliki imam i hafiz hadisa Sufjan es-Sevri, rahimehullah, kada bi vidio obi?an narod (tj. one koji nisu dorasli znanju) kako zapisuju znanje i predaje, njegovo lice bi se promijenilo. El-Firjabi, jedan od njegovih u?enika, jednom prilikom ga je priupitao: "O Ebu Abdullah! Primijetio sam da ti je mnogo teko kada vidi ovaj obi?ni narod kako zapisuje znanje?", na to je Sufjan rekao: "Ovo znanje je bilo kod Arapa i kod najplemenitijih ljudi, pa kada ih napusti i pre?e kod ovih tj. kod nekulturnih, neodgojenih, bezumnika, onih koji su na dnu vjera ?e se radi toga izmijeniti." (El-Havadisu vel-bid'au, str. 80-81)

Zato, dragi brate i cijenjena sestro, znanje uzimajte sa njegovog izvora, od u?enjaka poznatih po iskrenim rije?ima i ispravnim djelima, koji su preselili na uputi ili su u poznim godinama pa je njihovo znanje staloeno i sigurno. Ako niste u stanju a zasigurno ve?ina nas nije da znanje uzimate iz poznatih izvora i kapitalnih djela, koja su napisali u?enjaci kojima je ummet posvjedo?io da su bili na uputi i znanju, onda, barem, nemojte dopustiti da propustite (usvojiti) znanje u?enjaka koji 

su slijedili uputu prvih i odabranih generacija u naem vremenu, poput Muhammeda b. Ibrahima Alu-ejha, Abdur-Rahmana es-Sa'dija, Hammada el-Ensarija, Muhammeda Emina e-enkitija, Abdul-Aziza b. Baza, Ibn Usejmina, Albanija, Bekra Ebu Zejda, Ibn Dibrina i dr., neka im se Uzvieni smiluje i nagradi ih Dennetom.

Zatim, znajte da je vaa vjera neto najdragocjenije to posjedujete, pa nemojte dopustiti da vam o vjeri pametuju, propise tuma?e i fetve izdaju oni koji nisu tome dorasli. To su samoumiljene neznalice i ''falsifikati'', pa ih se pripazite. Kao to se istina lahko raspoznaje od zablude, isto tako je lahko raspoznati i neznalicu od u?enog, pa makar neznalica posjedovao titule, diplome, svjedo?anstva i sl. Imam Ibn Hazm el-Endelusi, rahimehullah, rekao je: "Nema ve?e tete za znanje i njegove nosioce od onih koji su se me?u njih uvukli a nisu od njih. Oni su neznalice, a misle da neto znaju, i ?ine nered, a misle da popravljaju situaciju." (El-Ahlak ves-sijer, str. 67).

Nije u?enjak svako ko krene putem traenja znanja, pa ?ak ni u?enik (talibul-ilm), jer se nijjeti (namjere) razlikuju. Neko je od njih iskren, a neko nije, neko je studirao na odre?enom fakultetu radi diplome ili ugleda i poloaja, a drugi radi znanja i kako bi se pribliio Uzvienom Allahu, azze ve delle. Tako?er, ne treba se ugledati na svakog za koga se kae  da je u?en, jer neko od njih je na Pravom putu a neko nije, neko se ?vrsto dri vjere i upute prvih i ispravnih generacija, dok drugi poputaju, prilago?avaju se, dodvoravaju i sl. Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: "Ko bude u?io znanje sa kojim se trai Allahovo, delle anuhu, lice ne u?e?i ga osim da bi stekao neku dunjalu?ku korist, ne?e osjetiti miris Denneta na Sudnjem danu." Hadis su zabiljeili Ahmed (8457), Ebu Davud (3664), Ibn Made (252) i drugi, i hadis je vjerodostojan, kao to kae Hakim, rahimehullah, u El-Mustedreku (1/271). Jedan ?ovjek je pohvalio imama El-E'amea, rahimehullah, zadivljen mnotvom u?enika koji su prisustvovali njegovim predavanjima, na to mu je El-E'ame uzvratio: "Nemojte biti zadivljeni mnotvom, jer, tre?ina njih ?e umrijeti prije nego to postanu u?enjaci, druga tre?ina ?e oti?i za vladarom, a od tre?e tre?ine malo ko ?e se spasiti!" (Ibn Abdul-Berr, Damiu bejanil-ilmi ve fadlihi, 1/520) Muhammed b. Suhnun, rahimehullah, kae: "Jedan od u?enjaka imao je brata koji bi no?u odlazio kod kadije i emira da im nazove selam, pa mu je poslao pismo u kojem je napisao: '... a zatim: Onaj ko te vidi po danu, Taj te vidi i po no?i, i ovo je zadnje pismo koje ?e primiti od mene!'" (Isti izvor)

Mnogi od onih koji studiraju ili su studirali erijatske znanosti su iskreni i ude za Allahovim, azze ve delle, plemenitim licem, ali je neda?a to nemaju znanja, jer pravo znanje zahtijeva mnogo truda, napora i odricanja, dok je do same diplome lahko do?i, naro?ito u dananjem vremenu kada su mnogi postali profesori, magistri, doktori i sl. pred monitorima i preko interneta, ne povijaju?i svoja koljena pred ulemom i ne gube?i vid u izu?avanju njihovih djela. Abdullah b. Mes'ud, radijallahu anhu, rekao je: "U kakvom stanju ?ete biti kada se me?u ljudima rasprostrane i pojave novotarije pa na njihovim temeljima odraste omladina i poznu starost doive starci (?ijim sebebom) islam prihvate nearapi. Tada ?e ?ovjek postupati po sunnetu, a bit ?e mu re?eno da je to novotarija!" Njegovi u?enici upitae: "A kada ?e se to desiti, o Ebu Abdur-Rahmane?" Odgovori: "Kada bude puno predvodnika, a malo povjerenika, kada bude puno karija (u?a?a, u?enika...), ali malo fakiha (onih koji razumiju vjeru), kada se znanje bude u?ilo, ali ne radi vjere, i kada se dunjaluk bude traio sa djelima ahireta!" Predaju su zabiljeili Abdur-Rezzak (11/359), Darimi (185), Nu'ajm b. Hammad u El-Fiten (69), El-Lalekai (123) i drugi s vjerodostojnim lancem prenosilaca. Prenosi se da je Ibn Abbas, radijallahu anhuma, rekao: "Da su oni koji nose znanje ukazali po?ast svome znanju i prihvatili ga onako kako mu dolikuje, zavolio bi ih Uzvieni Allah i meleki i dobro?initelji, a i ljudi bi ih uvaavali i potivali, ali oni su znanjem traili dunjaluk, pa ih je Allah zamrzio, a ljudi omalovaili." (Damiu bejanil-ilmi ve fadlihi, 1/529)

Jo ve?a neda?a, po islam i muslimane, su totalne neznalice koje se bave da'vetskim angamanom, bilo da dre hutbe, piu ?lanke, tuma?e propise, izdaju fetve, ure?uju web portale i ?asopise i sl. E-a'bi, rahimehullah, rekao je: "Ne?e nastupiti Sudnji dan sve dok se znanje ne bude smatralo neznanjem, a neznanje znanjem." (Musannef Ibn Ebi ejbe, 8/668). Hafiz Ibn Hader, rahimehullah, rekao je: "Kada ?ovjek govori o onome to mu nije struka do?e upravo sa ovim ?udnim stavovima." (Fethul-bari, 3/584)

Pravi u?enjak i u?enik se pored ?vrstog i sigurnog znanja prepoznaju po izgledu, govoru, hodanju i svim ostalim pokretima, a svjetlo znanja i bogobojaznosti izbija iz njihovih lica: "... a onaj kome Allah ne da svjetlo, ne?e svjetla ni imati" (prijevod zna?enja En-Nur, 40). Abdullah b. Mes'ud, radijallahu anhu, rekao je: "Onaj ko u?i Kur'an prepoznaje se: po neprospavanim no?ima dok drugi spavaju, po danima provedenim u u?enju dok se drugi svakojako zabavljaju, po pla?u dok se drugi smiju, po pobonosti dok drugi lumpuju, po utnji dok drugi o svemu i sva?emu razglabaju, po skruenosti dok se drugi prave vani i po sjeti  i tuzi dok se drugi vesele." (Ebu Ubejd Kasim b. Sellam, Fada'ilul-Kur'an, str. 113)

Uzvieni, delle anuhu, odlikovao je u?ene nad neznalicama, oni nisu i nikada ne mogu biti isti: "Reci: 'Zar su isti oni koji znaju i koji ne znaju? Samo oni koji pameti imaju pouku primaju!'" (Prijevod zna?enja, Ez-Zumer, 9) Pored raznih izazova i napada kojima su muslimani iskuani od strane nevjernika, murika, ateista, licemjera i novotara, tako?er smo ovim neznalicama koje govore o vjeri i u ime vjere, prave?i tako pometnju u redovima onih koji vjeruju i rade dobra djela. Imam Katade es-Sedusi, rahimehullah, rekao je: "Ko bude govorio prije vremena bit ?e i osramo?en prije vremena." (El-Dami'u li ahlakir-ravi, 1/322). Gazali, rahimehullah, rekao je: "Kada bi uutio onaj ko ne zna, nestalo bi razilaenja." (Vidjeti: Et-Te'alum, str. 3)

Na kraju, dragi brate i cijenjena sestro, razmislite o veoma pou?nim rije?ima Halila b. Ahmeda, rahimehullah, koji je rekao: "?etiri su vrste ljudi: ?ovjek koji zna, i zna da zna to je u?enjak i njega slijedite i pitajte; ?ovjek koji ne zna, i zna da ne zna to je neznalica pa ga podu?ite; ?ovjek koji zna, a ne zna da zna to je razuman ?ovjek pa ga napomenite; i ?ovjek koji ne zna, i ne zna da ne zna to je budala pa ga se klonite." (Dami'u bejanil-ilmi ve fadlihi, 2/31) A u poznatoj poslovici se kae: "Pametnom ?ovjeku i iaret je dovoljan!" Allah, azze ve delle, najbolje zna.

Hfz. Amir I. Smaji?, prof.



Add this page to your favorite Social Bookmarking websites
Reddit! Del.icio.us! Mixx! Free and Open Source Software News Google! Live! Facebook! StumbleUpon! TwitThis Joomla Free PHP
Share

BUDIMO PRIJATELJI

DAWA

POSJETITE MINBER.BA